Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1Sveti Alfonz Liguori
1Sveti Petar Julijan Eymard
1Sveti Petar Faber
2Gospa od anđela
2Sveti Euzebije iz Vercellija
2Sluga Božji Aleksa Benigar
3Blaženi Augustin Kažotić
3Sveta Lidija iz Tijatire
3Sveti Nikodem
4Sveti Ivan Marija Vianney
4Sveti Stjepan I
4Sveti Luigi Scrosoppi
5Gospa Snježna
5Sveta Nona
5Sveti Osvald
6Preobraženje Gospodinovo
6Sveti Hormizda
6Sveti Kremet
7Sveti Siksto II, papa i mučenik
7Sveti Kajetan
7Sveti Albert iz Trapanija
8Sveti Dominik
8Sveti Cirijak Rimski
8Sveta Mary MacKillop
9Sveta Terezija Benedikta od Križa
9Sveti Emigdije
9Sveta Marianne Cope
10Sveti Lovro, đakon i mučenik
10Blaženi Franciszek Drzewiecki
10Sluga Božji Nikola Bijanković
11Sveta Klara
11Sveti John Henry Newman
11Sveta Filomena
12Blaženi Inocent XI.
12Blaženi Karl Leisner
12Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13Sveti Kasijan
13Sveti Poncijan i Hipolit
13Blaženi Marko iz Aviana
13Sveta Radegunda
14Sveti Maksimilijan Kolbe
14Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15Velika Gospa
15Sveti Tarzicije
15Sveti Alfred iz Hildesheima
16Sveti Rok
16Sveti Stjepan kralj
16Sluga Božji Antun Mahnić
17Sveti Hijacint
17Sveta Klara iz Montefalca
17Sveti Ivan Rilski
18Sveta Jelena Križarica
18Sveti Agapit
18Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19Sveti Ivan Eudes
19Sveti Sebald
19Sveti Ljudevit Anžuvinac
20Sveti Bernard
20Sveta Maria de Mattias
20Sveti Samuel
21Sveti Pio X.
21Blaženi Aleksandar Haleški
21Sveti Sidonije Apolinar
22Blažena Djevica Marija Kraljica
22Sveti Simforijan iz Autuna
22Blaženi Bernard iz Offide
23Sveta Ruža Limska
23Sveti Filip Benizi
23Sluga Božji Josip Stadler
24Sveti Bartol
24Blaženi Miroslav Bulešić
24Blažena Veronica Antal
25Sveti Ljudevit
25Sveti Josip Calasanz
25Sveti Thomas de Cantilupe
26Sveti Aleksandar iz Bergama
26Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26Sveti Melkisedek
27Sveta Monika
27Sveta Emilija de Vialar
27Sveti David Lewis
28Sveti Augustin
28Sveta María Micaela Desmaissières
28Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29Sveta Sabina Rimska
29Blažena Bronislava
30Sveta Margaret Ward
30Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30Sveta Narcisa od Isusa
31Sveti Rajmund Nonat
31Sveti Josip iz Arimateje
31Gospa od Suza

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Danas slavimo uzvišeni događaj iz Kristova života, o kojem nas izvješćuju evanđelisti Matej, Marko i Luka te sveti Petar u svojoj drugoj poslanici. On je s Ivanom i Jakovom bio očevidac toga događaja, koji cijeloga života nije zaboravio, pa o njemu u spomenutoj poslanici piše: "Uistinu, nismo vam navijestili moć i dolazak našega Gospodina Isusa Krista držeći se lukavo izmišljene bajke, nego jer smo bili očevici njegova (božanskog) veličanstva. On je, naime, primio čast i slavu od Boga Oca kad mu je od tako uzvišene Slave došao glas: 'Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.' I taj glas koji je došao s neba mi smo čuli kad smo bili s njim na svetoj gori. Tim držimo vrlo sigurnim sve proroštvo. Vi dobro činite što upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vašim srcima" (2 Pt 1, 16-19). U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor, što se poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, "lice mu zasja kao sunce" (Mt 17, 2), a "njegove haljine postadoše tako sjajnobijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji" (Mk 9, 3).
Ostatak događaja majstorski opisuje sveti Luka. "I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: 'Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.' Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: 'Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!' U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli" (Lk 9, 30-36).
Preobraženju Gospodinovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko-grkokatolici, Strošinci kod Vrbanje, Piškorevci kod Đakova, Banovci kod Bebrine, Bučje kod Pleternice, Petrinja, Baljci kod Ružića-grkokatolici, Dubrovnik, Borovica kod Vareša).

GRKOKATOLIČKI PASTORALNI CENTAR PREOBRAŽENJA GOSPODNJEG U JASTREBARSKOM

Pastoralni centar Preobraženja Gospodnjeg osnovao je tadašnji križevački vladika Slavomir Mikovš 11. listopada 2007. Župna crkva podignuta je u bizantskom stilu godine 2011. kao spomen-hram povodom 400. obljetnice uspostave Marčanskog vladičanstva. Crkva je duga 22 metra, široka 10 metara te ima zvonik visine 20 metara. Posvetio ju je hrvatski grokotalički biskup (vladika) Nikola Kekić 19. svibnja 2012. Prilikom posvete u oltar crkve ugrađene su moći blaženog Alojzija Stepinca. Unutar hrama nalazi se jedinstvena korska ograda, umjetnički izrađena u kovanom željezu, na kojoj se nalazi vladičanski (biskupski) grb križevačkog biskupa Nikole Kekića. Crkva se ponosi i prekrasnim ručno vezenim epitrahiljom (stolom) s motivima žumberačkog narodnog veza. U patoralnom centru nalazi se i župni ured te zemljište s malim voćnjakom. Današnji blagdan Preobraženja Gospodnjeg pruža zaista izvrsnu prigodu za hodočasnički pohod grkokatoličkoj župnoj crkvi u Gornjoj Jaski.

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo

Slika: Preobraženje Gospodinovo

Preobraženje Gospodinovo-grkokatolička župna crkva u Jastrebarskom

Slika: Preobraženje Gospodinovo-grkokatolička župna crkva u Jastrebarskom

Preobraženje Gospodinovo-župna crkva u Piškorevcima

Slika: Preobraženje Gospodinovo-župna crkva u Piškorevcima

Svetac dana - Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Sveti Hormizda (Hormisdas, talijanski Ormisda), 52. rimski papa, podrijetlom Perzijanac, rođen je 450. u Frosinoneu (Lazio), oko 75 kilometara jugoistočno od Rima, kao sin Giusta iz Venafra (Molise). Ime je vjerojatno dobio po prognanom perzijskom princu Hormizdu. Bio je bliski suradnik pape Simaha (Symmachusa), a prije nego što je postao rimski arhiđakon, bio je oženjen i imao sina koji će 536. postati papa Silverije. Bio je 502. zapisničar na saboru u crkvi svetog Petra. Tada mu je biskup Pavije Ennodio prorokovao da će postati papa. Već kao udovac Hormizda je jednoglasno izabran za papu 20. srpnja 514. Naročitu brigu zadavali su mu krivovjerci na Istoku, a i sam bizantski car Anastazije I. bio je pristaša monofizita. Papa Hormizda pažljivo je nastojao ponovno povezati kršćanski Istok i Zapad te uspostaviti mir, a to je uspio tek 518, dolaskom na bizantsko prijestolje cara Justina I, koji je bio sklon odredbama Kalcedonskog sabora. Tražio je od pape da u Bizant pošalje svoju misiju. Papa Hormizda odmah je poslao svoje legate koji su sa sobom ponijeli dokumente o pomirbi. S tim dokumentima upoznati su car Justin, carski nećak Justinijan i patrijarh Ivan II.

Obje strane pokazale su spremnost za obnovu zajedništva i dogovor je postignut na Veliki četvrtak, 28. ožujka 519. Nakon kraćeg kolebanja i carigradski patrijarh Ivan II. potpisao je pred velikim mnoštvom u carigradskoj prvostolnici dokument („formula Hormisdae“) kojim je papa Hormizda zatražio priznanje odredbi donesenih na saboru u Kalcedonu, osudu svih krivovjeraca i njihovih sljedbenika (Nestorije, Eutihije, Akacije, carevi Zeno i Anastazije te mnogi drugi). Tako je ponovno, nakon trideset pet godina, uspostavljeno jedinstvo Crkve. Hormizda je bio glasovit po svojoj moralnoj čvrstini i oštroumnosti. Obnovio je liturgiju i uljepšao mnoge rimske crkve. Sačuvano je sedamdesetak njegovih pisama. Za Hormizdinog pontifikata sveti Benedikt je sastavio svoja pravila i započeo izgradnju samostana Monte Cassino. Sveti papa Hormizda preminuo je na današnji dan, 6. kolovoza 523, u Rimu i pokopan u crkvi svetog Petra. Zaštitnik je konjušara i stajskih momaka, a zajedno sa svojim sinom, papom Silverijem, i zaštitnik rodnog Frosineonea.

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Sveti Hormizda

Slika: Sveti Hormizda

Svetac dana - Sveti Kremet

Sveti Kremet

Sveti Kremet

Sveti Kremet (San Cremete), pustinjak, redovnik bazilijanac, opat, živio je i djelovao u XI. i XII. stoljeću. Podaci o njemu zasnivaju se na predajama i dokumentima samostana Svetog Spasa u sicilijanskom naselju Francavilli nedaleko od Messine. Po nekima je bio rodom iz Carigrada, a po nekima iz sicilijanskog naselja Castiglionea nedaleko od Catanije. U ono vrijeme Sicilijom su vladali Saraceni pa se Kremet povukao među ruševine drevnog pustinjačkog prebivališta, smještenog između padina Etne i šume Placa. Kada je Ruggero I, knez od Altaville (preminuo je 1101), porazio muslimane, zagospodario je Sicilijom. Kremet ga je posjetio okružen divljim zvijerima koje je Ruggeru doveo kao poklon. Tom prigodom Kremet je kneza zamolio za pomoć u obnovi razrušenog samostana. Ruggero, zadivljen kako se divljač pokorava blagom pustinjaku, udovoljio je njegovoj molbi, a Kremet je životinje poslao natrag u šumu.

Potvrda o utemeljenju samostana i crkve Svetog Spasa (San Salvatore della Placa) nosi datum godine 1092. Kremet, redovnik istočnog obreda, postao je opat tog bazilijanskog samostana i svojim djelovanjem ostavio značajan trag u dolini rijeke Alcantare, na području sicilijanskih provincija Messine i Catanije. Na mjestu gdje je pokopan, na čudesan način izbio je izvor bistre vode. Sveti Kremet preminuo je na današnji dan, 6. kolovoza 1116. Svake godine na taj datum izlaže se Kremetov relikvijar s natpisom na grčkom jeziku, a čuva se u bazilici svete Marije u Randazzu nedaleko od Catanije.

Sveti Kremet

Slika: Sveti Kremet

Sveti Kremet

Slika: Sveti Kremet

Sveti Kremet

Slika: Sveti Kremet

Sveti Kremet

Slika: Sveti Kremet

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani