SVECI MJESECA - KOLOVOZ
| 1 | Sveti Alfonz Liguori |
| 1 | Sveti Petar Julijan Eymard |
| 1 | Sveti Petar Faber |
| 2 | Gospa od anđela |
| 2 | Sveti Euzebije iz Vercellija |
| 2 | Sluga Božji Aleksa Benigar |
| 3 | Blaženi Augustin Kažotić |
| 3 | Sveta Lidija iz Tijatire |
| 3 | Sveti Nikodem |
| 4 | Sveti Ivan Marija Vianney |
| 4 | Sveti Stjepan I |
| 4 | Sveti Luigi Scrosoppi |
| 5 | Gospa Snježna |
| 5 | Sveta Nona |
| 5 | Sveti Osvald |
| 6 | Preobraženje Gospodinovo |
| 6 | Sveti Hormizda |
| 6 | Sveti Kremet |
| 7 | Sveti Siksto II, papa i mučenik |
| 7 | Sveti Kajetan |
| 7 | Sveti Albert iz Trapanija |
| 8 | Sveti Dominik |
| 8 | Sveti Cirijak Rimski |
| 8 | Sveta Mary MacKillop |
| 9 | Sveta Terezija Benedikta od Križa |
| 9 | Sveti Emigdije |
| 9 | Sveta Marianne Cope |
| 10 | Sveti Lovro, đakon i mučenik |
| 10 | Blaženi Franciszek Drzewiecki |
| 10 | Sluga Božji Nikola Bijanković |
| 11 | Sveta Klara |
| 11 | Sveti John Henry Newman |
| 11 | Sveta Filomena |
| 12 | Blaženi Inocent XI. |
| 12 | Blaženi Karl Leisner |
| 12 | Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez |
| 13 | Sveti Kasijan |
| 13 | Sveti Poncijan i Hipolit |
| 13 | Blaženi Marko iz Aviana |
| 13 | Sveta Radegunda |
| 14 | Sveti Maksimilijan Kolbe |
| 14 | Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon |
| 14 | Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici |
| 15 | Velika Gospa |
| 15 | Sveti Tarzicije |
| 15 | Sveti Alfred iz Hildesheima |
| 16 | Sveti Rok |
| 16 | Sveti Stjepan kralj |
| 16 | Sluga Božji Antun Mahnić |
| 17 | Sveti Hijacint |
| 17 | Sveta Klara iz Montefalca |
| 17 | Sveti Ivan Rilski |
| 18 | Sveta Jelena Križarica |
| 18 | Sveti Agapit |
| 18 | Sveti Alberto Hurtado Cruchaga |
| 19 | Sveti Ivan Eudes |
| 19 | Sveti Sebald |
| 19 | Sveti Ljudevit Anžuvinac |
| 20 | Sveti Bernard |
| 20 | Sveta Maria de Mattias |
| 20 | Sveti Samuel |
| 21 | Sveti Pio X. |
| 21 | Blaženi Aleksandar Haleški |
| 21 | Sveti Sidonije Apolinar |
| 22 | Blažena Djevica Marija Kraljica |
| 22 | Sveti Simforijan iz Autuna |
| 22 | Blaženi Bernard iz Offide |
| 23 | Sveta Ruža Limska |
| 23 | Sveti Filip Benizi |
| 23 | Sluga Božji Josip Stadler |
| 24 | Sveti Bartol |
| 24 | Blaženi Miroslav Bulešić |
| 24 | Blažena Veronica Antal |
| 25 | Sveti Ljudevit |
| 25 | Sveti Josip Calasanz |
| 25 | Sveti Thomas de Cantilupe |
| 26 | Sveti Aleksandar iz Bergama |
| 26 | Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy |
| 26 | Sveti Melkisedek |
| 26 | Blaženi Ivan Pavao I |
| 27 | Sveta Monika |
| 27 | Sveta Emilija de Vialar |
| 27 | Sveti David Lewis |
| 28 | Sveti Augustin |
| 28 | Sveta María Micaela Desmaissières |
| 28 | Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv |
| 29 | Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja |
| 29 | Sveta Sabina Rimska |
| 29 | Blažena Bronislava |
| 30 | Sveta Margaret Ward |
| 30 | Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster |
| 30 | Sveta Narcisa od Isusa |
| 31 | Sveti Rajmund Nonat |
| 31 | Sveti Josip iz Arimateje |
| 31 | Gospa od Suza |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Preobraženje Gospodinovo
Danas slavimo uzvišeni događaj iz Kristova života, o kojem nas izvješćuju evanđelisti Matej, Marko i Luka te sveti Petar u svojoj drugoj poslanici. On je s Ivanom i Jakovom bio očevidac toga događaja, koji cijeloga života nije zaboravio, pa o njemu u spomenutoj poslanici piše: "Uistinu, nismo vam navijestili moć i dolazak našega Gospodina Isusa Krista držeći se lukavo izmišljene bajke, nego jer smo bili očevici njegova (božanskog) veličanstva. On je, naime, primio čast i slavu od Boga Oca kad mu je od tako uzvišene Slave došao glas: 'Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.' I taj glas koji je došao s neba mi smo čuli kad smo bili s njim na svetoj gori. Tim držimo vrlo sigurnim sve proroštvo. Vi dobro činite što upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vašim srcima" (2 Pt 1, 16-19). U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor, što se poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, "lice mu zasja kao sunce" (Mt 17, 2), a "njegove haljine postadoše tako sjajnobijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji" (Mk 9, 3).
Ostatak događaja majstorski opisuje sveti Luka. "I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim. Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: 'Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.' Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: 'Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!' U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli" (Lk 9, 30-36).
Preobraženju Gospodinovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko-grkokatolici, Strošinci kod Vrbanje, Piškorevci kod Đakova, Banovci kod Bebrine, Bučje kod Pleternice, Petrinja, Baljci kod Ružića-grkokatolici, Dubrovnik, Borovica kod Vareša).
GRKOKATOLIČKI PASTORALNI CENTAR PREOBRAŽENJA GOSPODNJEG U JASTREBARSKOM
Pastoralni centar Preobraženja Gospodnjeg osnovao je tadašnji križevački vladika Slavomir Mikovš 11. listopada 2007. Župna crkva podignuta je u bizantskom stilu godine 2011. kao spomen-hram povodom 400. obljetnice uspostave Marčanskog vladičanstva. Crkva je duga 22 metra, široka 10 metara te ima zvonik visine 20 metara. Posvetio ju je hrvatski grokotalički biskup (vladika) Nikola Kekić 19. svibnja 2012. Prilikom posvete u oltar crkve ugrađene su moći blaženog Alojzija Stepinca. Unutar hrama nalazi se jedinstvena korska ograda, umjetnički izrađena u kovanom željezu, na kojoj se nalazi vladičanski (biskupski) grb križevačkog biskupa Nikole Kekića. Crkva se ponosi i prekrasnim ručno vezenim epitrahiljom (stolom) s motivima žumberačkog narodnog veza. U patoralnom centru nalazi se i župni ured te zemljište s malim voćnjakom. Današnji blagdan Preobraženja Gospodnjeg pruža zaista izvrsnu prigodu za hodočasnički pohod grkokatoličkoj župnoj crkvi u Gornjoj Jaski.
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo
Slika: Preobraženje Gospodinovo-grkokatolička župna crkva u Jastrebarskom
Slika: Preobraženje Gospodinovo-župna crkva u Piškorevcima
Svetac dana - Sveti Hormizda
Sveti Hormizda (Hormisdas, talijanski Ormisda), 52. rimski papa, podrijetlom Perzijanac, rođen je 450. u Frosinoneu (Lazio), oko 75 kilometara jugoistočno od Rima, kao sin Giusta iz Venafra (Molise). Ime je vjerojatno dobio po prognanom perzijskom princu Hormizdu. Bio je bliski suradnik pape Simaha (Symmachusa), a prije nego što je postao rimski arhiđakon, bio je oženjen i imao sina koji će 536. postati papa Silverije. Bio je 502. zapisničar na saboru u crkvi svetog Petra. Tada mu je biskup Pavije Ennodio prorokovao da će postati papa. Već kao udovac Hormizda je jednoglasno izabran za papu 20. srpnja 514. Naročitu brigu zadavali su mu krivovjerci na Istoku, a i sam bizantski car Anastazije I. bio je pristaša monofizita. Papa Hormizda pažljivo je nastojao ponovno povezati kršćanski Istok i Zapad te uspostaviti mir, a to je uspio tek 518, dolaskom na bizantsko prijestolje cara Justina I, koji je bio sklon odredbama Kalcedonskog sabora. Tražio je od pape da u Bizant pošalje svoju misiju. Papa Hormizda odmah je poslao svoje legate koji su sa sobom ponijeli dokumente o pomirbi. S tim dokumentima upoznati su car Justin, carski nećak Justinijan i patrijarh Ivan II.
Obje strane pokazale su spremnost za obnovu zajedništva i dogovor je postignut na Veliki četvrtak, 28. ožujka 519. Nakon kraćeg kolebanja i carigradski patrijarh Ivan II. potpisao je pred velikim mnoštvom u carigradskoj prvostolnici dokument („formula Hormisdae“) kojim je papa Hormizda zatražio priznanje odredbi donesenih na saboru u Kalcedonu, osudu svih krivovjeraca i njihovih sljedbenika (Nestorije, Eutihije, Akacije, carevi Zeno i Anastazije te mnogi drugi). Tako je ponovno, nakon trideset pet godina, uspostavljeno jedinstvo Crkve. Hormizda je bio glasovit po svojoj moralnoj čvrstini i oštroumnosti. Obnovio je liturgiju i uljepšao mnoge rimske crkve. Sačuvano je sedamdesetak njegovih pisama. Za Hormizdinog pontifikata sveti Benedikt je sastavio svoja pravila i započeo izgradnju samostana Monte Cassino. Sveti papa Hormizda preminuo je na današnji dan, 6. kolovoza 523, u Rimu i pokopan u crkvi svetog Petra. Zaštitnik je konjušara i stajskih momaka, a zajedno sa svojim sinom, papom Silverijem, i zaštitnik rodnog Frosineonea.
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Slika: Sveti Hormizda
Svetac dana - Sveti Kremet
Sveti Kremet (San Cremete), pustinjak, redovnik bazilijanac, opat, živio je i djelovao u XI. i XII. stoljeću. Podaci o njemu zasnivaju se na predajama i dokumentima samostana Svetog Spasa u sicilijanskom naselju Francavilli nedaleko od Messine. Po nekima je bio rodom iz Carigrada, a po nekima iz sicilijanskog naselja Castiglionea nedaleko od Catanije. U ono vrijeme Sicilijom su vladali Saraceni pa se Kremet povukao među ruševine drevnog pustinjačkog prebivališta, smještenog između padina Etne i šume Placa. Kada je Ruggero I, knez od Altaville (preminuo je 1101), porazio muslimane, zagospodario je Sicilijom. Kremet ga je posjetio okružen divljim zvijerima koje je Ruggeru doveo kao poklon. Tom prigodom Kremet je kneza zamolio za pomoć u obnovi razrušenog samostana. Ruggero, zadivljen kako se divljač pokorava blagom pustinjaku, udovoljio je njegovoj molbi, a Kremet je životinje poslao natrag u šumu.
Potvrda o utemeljenju samostana i crkve Svetog Spasa (San Salvatore della Placa) nosi datum godine 1092. Kremet, redovnik istočnog obreda, postao je opat tog bazilijanskog samostana i svojim djelovanjem ostavio značajan trag u dolini rijeke Alcantare, na području sicilijanskih provincija Messine i Catanije. Na mjestu gdje je pokopan, na čudesan način izbio je izvor bistre vode. Sveti Kremet preminuo je na današnji dan, 6. kolovoza 1116. Svake godine na taj datum izlaže se Kremetov relikvijar s natpisom na grčkom jeziku, a čuva se u bazilici svete Marije u Randazzu nedaleko od Catanije.
Slika: Sveti Kremet
Slika: Sveti Kremet
Slika: Sveti Kremet
Slika: Sveti Kremet
