Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Mary MacKillop - 8. kolovoz

Sveta Mary MacKillop

Sveta Mary Helen MacKillop, poznata i kao sveta Marija od Križa (Mary of the Cross), australska redovnica, utemeljiteljica kongregacije Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog, prva australska svetica, rođena je 15. siječnja 1842. u Fitzroyu, predgrađu australskog grada Melbournea (Victoria), kao prvo od osmero djece škotskih emigranata Alexandera MacKillopa i Flore McDonald, vjenčanih 1840. u Melbourneu. Njezin otac studirao je nekoliko godina teologiju u Rimu, ali je nakon završetka studija emigrirao u Australiju. Maryn brat Donald postao je kasnije svećenik isusovac i djelovao među australskim domorocima Aboridžinima u australskom Sjevernom teritoriju, a sestra Alexandrina postala je redovnica u družbi Sestara Dobrog Pastira u Melbourneu. Mary je provela djetinjstvo u neimaštini pa je već sa 16 godina radila kao prodavačica, a potom kao učiteljica i dadilja u Južnoj Australiji. Poučena svojim životnim iskustvom odlučila je pokrenuti škole za izobrazbu najsiromašnijih slojeva društva. Njezin bliski suradnik bio je svećenik Julian Tenison-Woods, školski nadzornik u Južnoj Australiji. Na njegov poziv Mary je 1866. otvorila sa svoje dvije sestre, Annie i Alexandrinom, katoličku školu u Penoli (Južna Australija). Škola je smještena u negdašnju staju. Zajedno s ocem Tenisonom-Woodsom Mary je 21. studenog 1866. osnovala kongregaciju Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog (Sisters of St. Joseph of the Sacred Hearth), posvećenu odgoju i izobrazbi djece iz siromašnih obitelji. Tada je uzela redovničko ime Marija od Križa (Mary of the Cross). Središte družbe bilo je u Adelaideu, glavnom gradu Južne Australije. Pripadnice družbe poznate su i pod omiljenim pučkim nazivima „Josephites“ i „Brown Joeys“. Već 1870. red je imao više od 70 redovnica koje su djelovale u dvadesetak škola u različitim krajevima Australije. Već godinu dana kasnije, 1871, 130 sestara djelovalo je u više od 40 škola i dobrotvornih ustanova u Južnoj Australiji i Queenslandu. Sestra Mary borila se cijelog života protiv siromaštva, gladi i raznoraznih predrasuda diljem Australije i Novog Zelanda. Jedna je od najomiljenijih i najuglednijih osoba u povijesti tih velikih zemalja. Svojih vjerskih i životnih stajališta držala se čvrsto i nepokolebljivo.

Suprotstavljala se i nepravednim crkvenim autoritetima pa je 1871. zbog „poticanja na neposluh“ svojih sljedbenica bila izopćena iz Crkve. Biskup Adelaidea, koji ju je izopćio, ubrzo se pokajao i izrazio svoje žaljenje, a nadležno crkveno povjerenstvo oslobodilo je 1872. majku MacKillop svake krivnje. Otputovala je 1873. u Rim gdje ju je papa Pio IX. pohvalio i ohrabrio na daljnje djelovanje. Zatim je proputovala Englesku, Škotsku i Irsku tražeći financijska sredstva za djelovanje svojih škola i dobrotvornih ustanova. Vratila se 1875. u Australiju s novim svećenicima i s 15 djevojaka iz Irske, novih pripadnica svojeg reda. Tada je izabrana i za vrhovnu poglavaricu svoje kongregacije. Sjedište kongregacije premjestila je 1883. u Sydney, glavni grad Novog Južnog Walesa. Od 1883. Sestre svetog Josipa počele su djelovati i u Novom Zelandu. U svibnju 1902. Mary je doživjela srčani udar, a preminula je 8. kolovoza 1909. u Sydneyju. U to vrijeme u njezinom redu djelovalo je gotovo 1000 sestara. Njezine relikvije počivaju danas u kapeli matične kuće Sestara svetog Josipa u Sydneyju, Mary MacKillop Memorial Chapel. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 19. siječnja 1995. na hipodromu Randwick Racecourse u Sydneyju. Za tu prigodu Charles Billich, glasoviti australski umjetnik hrvatskog podrijetla, naslikao je službenu spomen-sliku. Papa Benedikt XVI. proglasio je Mary MacKillop svetom u Rimu 17. listopada 2010. kao prvu australsku sveticu, pred oko 8 tisuća Australaca. Njezina družba (oko 900 redovnica) i danas uspješno djeluje diljem Australije i Novog Zelanda te u Irskoj i Peruu. Zaštitnica je Australije i nadbiskupije Brisbane (Queensland), a posvećene su joj brojne australske župe, crkve, škole i ustanove (čak i jedna ruža) te mnoga umjetnička djela.