O ŽUPI
ŽUPA SVETOG NIKOLE BISKUPA U JASTREBARSKOM
Župa svetog Nikole biskupa u Jastrebarskom spominje se u povelji kralja Bele IV. iz 1257, a nalazi se i na popisu arhiđakona goričkog Ivana iz 1334. Župna crkva je od starine smještena na istom mjestu gdje i danas, na prirodnom brežuljku, koji se prije spuštao sve do ceste.
Građani i magistrat gradili su crkvu u današnjem obliku od 1772. do 1775, u vrijeme župnika Stjepana Arbanasa, kotarskog dekana i začasnog kanonika zagrebačkog. U vrijeme gradnje crkve, 1772-1775, kapela svetog Petra, koju je prizidao 1561. hrvatski ban Petar Erdödy, pretvorena je u sadašnju sakristiju.
Stari zvonik crkve svetog Nikole bio je drven a novi, natkriven crvenom lukovicom, zidan je 1757. Crkva je obnovljena 1805. a zvonik prekriven 1815. "Uz glavnu cestu Jastrebarskog nižu se danas u nedogled kuće, ali u sjećanju ostaje središte doživljaja ovog mjesta-čvrst, visok zvonik natkriven crvenom lukovicom…" (Đurđica Cvitanović). Na temeljito obnovljeni i bakrom pokriveni toranj župne crkve stavljena je 4. prosinca 2004. pozlaćena jabuka. Te godine, pod upravom župnika i dekana Stjepana Rožankovića, promijenjena je kompletna drvena građa, toranj je učvršćen, postavljeni su novi prozori i tri nova sata a zamijenjene su i dotrajale stepenice. Kod skidanja križa i jabuke s vrha tornja pronađen je dokument od 5. prosinca 1900, koji govori o posljednjoj kompletnoj obnovi tornja, za župnika Stjepana pl. Niemčića.
Prilikom gradnje školske zgrade, 1874, brijeg je sa strane ceste odrezan i podzidan škarpom od kamenih blokova. Nakon potresa 1880, crkva je ponovo obnovljena a pročelje je ukrašeno neostilskim dekoracijama od žbuke. Radove na crkvi izvodio je jastrebarski graditelj Josip Marion. U to vrijeme župnik je bio Stjepan pl. Niemčić, papinski prelat, koji je jaskanskom župom upravljao od 1886. do 1931. Posvećenje crkve obavljeno je 29. listopada 1887. Od stare crkve ostao je ulaz uokviren baroknim dovratkom s polukružnim nadvratnikom, u čiji je zaglavni kamen uklesana godina dovršetka gradnje, 1775.
O crkvi svetog Nikole povjesničarka umjetnosti Đurđica Cvitanović piše: "Građevina je rezultat kulture trgovišta izborom solidne i praktične varijante kasnobarokne dvorane, popularne u Hrvatskoj u drugoj polovici 18. stoljeća. To je ekonomičan i vrlo skladan akustični prostor, složen od dva jarma, razdvojena snažnim, oblikovanim uzidanim stupovima koji nose kupolne svodove. Svetište je odvojeno meko složenim svedenim slavolukom i naglašenim oblukom s vijencima… U ugodno osvijetljen prostor ulazi se ispod košarastih lukova pjevališta kojega je parapet barokno razgiban."
Naročito je vrijedan nadgrobni spomenik hrvatskog bana Petra Erdödyja iz 1567. Ban je pokopan u kapeli svetog Petra, na mjestu današnje sakristije, a u vrijeme gradnje crkve (1772-1775) spomenik je uzidan na sadašnje mjesto. Od izvornog baroknog inventara u crkvi je sačuvana propovjedaonica, podignuta 1759. Nekada je stajala na lijevoj strani, nešto niže od sadašnjeg oltara svetog Florijana. Na današnje mjesto postavljena je u vrijeme gradnje nove crkve (1772-1775). Povjesničarka umjetnosti Doris Baričević piše o njoj: "Lijep je primjerak svoga vremena svojom cilindričnom govornicom s jakom nabreklinom podnožja, ukrašena motivima osmica i lovorovim girlandama, koje se na prednjoj strani ukrštaju u okrugli medaljon."
Prve orgulje za crkvu nabavio je župnik Stjepan Arbanas 1786. i služile su sve do 1894, kada su kod Heferera u Zagrebu nabavljene današnje orgulje. Kupila ih je jastrebarska građanka Veronika Šegudović, rođena Kozliček.
Glavni oltar svetog Nikole postavljen je 1913, a izrađen je po nacrtima arhitekta Hermana Bolléa (Köln, 1845-Zagreb, 1926), glasovitog graditelja i pedagoga. Bočni oltari svetog Roka i svetog Florijana izrađeni su 1922. u zagrebačkoj Obrtnoj školi po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog (Zagreb, 1875-Zagreb, 1945), sveučilišnog profesora te vrsnog konzervatora i rekonstruktora, a slike svetog Ćirila i Metoda na oltaru svetog Roka te slike svetih Triju Kraljeva i svete Obitelji na oltaru svetog Florijana izradio je iste godine slikar Marko Rašica (Dubrovnik, 1883-Koločep, 1963), poznati umjetnik dubrovačkog kruga, školovan u bečkom secesijskom duhu. Crkvu je 1922. oslikao Ivan Drusany (Zagreb, 1869-Zagreb, 1937), glasoviti slikar crkvenih dekoracija i figuralnih kompozicija s folklornim motivima. Osim motiva Posljednje večere i Četiri evanđelista posebno se ističu dva prizora jaskanskog krajolika s pobožnim župljanima u autentičnim građanskim i narodnim nošnjama. .
Prema legendi jaskanska župna crkva posvećena je svetom Nikoli biskupu jer se davnih dana jedan bogati građanin Jastrebarskog u nevolji na moru zavjetovao da će u slučaju spasa iz oluje podići u svojem rodnom gradu crkvu tom svecu. Sveti Nikola (oko 270-343), biskup Myre (danas Demre u Turskoj), čiji blagdan slavimo 6. prosinca, zaštitnik je brojnih staleža i zanimanja, pored ostalog djece, pomoraca, ribara, trgovaca, pekara, putnika i udavača te mnogih zemalja, krajeva i gradova, među njima i talijanskog grada Barija, u kojem od 1087. počivaju njegove relikvije.
Sveti Rok, drugotni zaštitnik jastrebarske župe (posvećen mu je desni bočni oltar), čiji blagdan slavimo 16. kolovoza, rodom iz francuskog grada Montpelliera (1295-1327), zaziva se pored ostalog kod epidemija kuge i kolere a smatra se zaštitnikom pasa, bolesne stoke, ali i invalida, krivo optuženih osoba, neženja, kirurga, grobara i mnogih drugih zanimanja.
Sveti Florijan, drugotni zaštitnik jastrebarske župe (povećen mu je lijevi bočni oltar), čiji blagdan slavimo 4. svibnja, rimski časnik i mučenik (utopljen 304. u austrijskoj rijeci Enns), zaziva se kod požara, poplava i utapljanja a zaštitnik je vatrogasaca, dimnjačara i sapunara te Poljske, Gornje Austrije, Linza i mnogih drugih krajeva i gradova.
Vitraji u crkvi svetog Nikole izrađeni su 1978, za župnika i dekana Dragutina Španića, po nacrtima Ivice Škrabea (Jastrebarsko, 20. VII. 1921-Zagreb, 12. VIII. 1985), jaskanskog likovnog umjetnika, pedagoga i osnivača Gradskog muzeja, a predstavljaju sljedeće prizore: Kristovo krštenje, Božićni prizor, prizor Pietá, Uskrsni prizor, prizor Angelusa i prizor "Gospodine, nisam dostojan" (u sakristiji).
Župni dvor je građen 1795. na mjestu gdje je prije stajala Erdödyjeva ubožnica, a obnovljen je 1992, za župnika Stjepana Ptičeka. Stari župni dvor stajao je kod današnjeg bunara. Unutrašnje uređenje pastoralnog centra dovršeno je 2007, pod vodstvom župnika i dekana Stjepana Rožankovića.
U župu Svetog Nikole biskupa spadaju sljedeća naselja: Jastrebarsko, Breznik, Crna Mlaka, Cvetković, Čabdin, Črnilovec, Donja Reka, Hrastje, Pavlovčani i Zdihovo. Župa broji oko 8 tisuća duša, a uz župnika i dekana velečasnog Stjepana Rožankovića te župnog vikara (kapelana) Nikolu Platužića u župi rade i dvije časne sestre milosrdnice, sestra Paula Puzjak i sestra Miroslava Crljenković. Primjerna suradnja ostvarena je s jaskanskim franjevačkim samostanom kojim upravlja gvardijan pater Velimir Tomašković te s jaskanskom grkokatoličkim župom kojom upravlja otac Milan Stipić. Župa ima i svoj crkveni zbor, a diči se diči se brojnim vrijednim sakralnim spomenicima, od kojih se ističu Franjevački samostan s crkvom Uznesenja Marijinog u Jastrebarskom, kapela Svetog Duha u Jastrebarskom, grkokatolička župna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Jastrebarskom, kapela svetog Mihaela na jaskanskom groblju, kapela svetog Pavla u Pavlovčanima, kapela svetog Emerika u Cvetkoviću, kapela svetog Antuna Padovanskog u Čabdinu, kapela svete Terezije od Djeteta Isusa u Brezniku, kapela Kraljice Mira u Donjoj Reki, kapelica Majke Božje Lurdske u Hrastju, kapelica svetog Josipa u Črnilovcu te mnogi pilovi i raspela diljem župe.
Župa svetog Nikole biskupa u Jastrebarskom dala je u prošlosti Crkvi u Hrvata mnoge duhovne velikane, među kojima se ističu Benedikt Vinković, zagrebački biskup, Rafael Levaković, naslovni smederevski biskup i ohridski nadbiskup, Ivan Jaskanski, pavlinski velikodostojnik, Tomaš Mikloušić, enciklopedist i prosvjetitelj, Nikola Horvat, zagrebački kanonik, Antun Bauer, zagrebački nadbiskup, Josip Lang, zagrebački biskup, Janko Batušić, župnik i dekan u glinskom kraju, Vladimir Rožman, pjesnik, Ferdo Rožić, pjesnik, pripovjedač i kritičar, Stjepan Bakšić, vrhunski teolog i generalni vikar zagrebačke nadbiskupije, Janko Majerović, prebendar i pjesnik, Ivan Kokot, zborovođa i skladatelj, Dragutin Nežić, biskup porečko-pulski, Stjepan Šegudović, povjesničar, Ljubomir Galetić, crkveni glazbenik, Franjo Nežić, dekan jastrebarski i mnogi, mnogi drugi.
Živi svećenici rodom iz jaskanske župe su velečasni Juraj Tomec iz Donje Reke, župnik u Kupincu, velečasni Anđelko Kufrin iz Jastrebarskog, župnik u Velikoj Mlaki, velečasni Željko Bakšić iz Cvetkovića, župnik u Prečkom i velečasni Ivan Bingula iz Jastrebarskog, naš mladomisnik.
Jastrebarsko se ponosi i svojim statusom sjedišta preslavnog Jastrebarskog dekanata koji je među ostalima iznjedrio i najveće sinove Crkve u Hrvata, kardinala i blaženika Alojzija Stepinca iz Brezarića te kardinala Franju Kuharića iz Pribića, a od živih crkvenih velikodostojnika biskupe Jurja Jezerinca iz Jezerina, Josipa Mrzljaka iz Krašića i Nikolu Kekića iz Starog Grada kraj Sošica te monsinjore Josipa i Stjepana Balobana iz Brebrovca i Jurja Batelju iz Rastoka.
prof. Nino Škrabe
