SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Nunzio Sulprizio

Sveti Nunzio Sulprizio

Današnji slavljenik je sveti Nunzio Sulprizio, skromni talijanski kovački šegrt. Rodio se 13. travnja 1817. u selu Pescosansonesco (provincija i biskupija Pescara, Abruzzo) kao sin postolara Domenica i prelje Rose. Rano je ostao bez roditelja pa ga je odgajala njegova dobra i vrijedna baka po majci, Anna Rosaria, koja je umrla kad je Nunziju bilo tek 9 godina. Potom je njegov odgoj preuzeo ujak Domenico Luciani, čovjek strog i surov, koji ga je već kao dječačića zaposlio u svojoj kovačnici. Nunzio je morao obavljati poslove što su nadilazili njegove moći pa je noseći pretežak teret ozbiljno ozlijedio lijevu nogu. Teško se razbolio i 1831. morao zbog gangrene provesti tri mjeseca u bolnici u Aquili. Njegov život je od rane mladosti postao škola patnje i trpljenja. Stric Francesco Sulprizio, vojnik po zanimanju, pozvao ga je 1832. u Napulj i brinuo se za njega zajedno s pukovnikom Feliceom Wochingerom, glasovitim napuljskim dobrotvorom, “ocem siromaha”, koji je dječaka zavolio kao sina. Nunzio je zbog svoje teške rane primljen u napuljsku bolnicu. Stanje mu se postupno popravilo, ali se potom pogoršalo. Obolio je od raka kostiju. U jesen 1835. odlučili su mu amputirati nogu, ali nisu mogli jer je previše oslabio.
Tihi, strpljivi, nježni i nadasve pobožni mladić, svoju bolest prihvatio je kao veliku milost, ostao je vedar i radostan, mnogo je i usrdno molio i svoje patnje prikazao na čast Kristu Gospodinu i Majci Božjoj, koju je neizmjerno ljubio. Na dan smrti, u predvečerje, radosno je povikao: “Madona, madona, pogledajte kako je lijepa!” Prostorijom se širio miris ruža, a Nunzijevo izmučeno tijelo oživjelo je i proljepšalo se. Preminuo je u 19. godini života, na današnji dan, 5. svibnja 1836. u Napulju. Vjernički puk iskreno ga je zavolio i pripisuju mu se mnoga čudesa. Blaženim ga je 1. prosinca 1963. proglasio papa Pavao VI, a svetim 14. listopada 2018. papa Franjo. Zaštitnik je invalida i žrtava ozljeda na radu te brojnih župa i crkava.

Slika: Sveti Nunzio Sulprizio

Svetac dana - Sveti Gotthard

Sveti Gotthard

Sveti Gotthard (Godehard), biskup Hildesheima, njemački benediktinac, rođen je 960. u Reichersdorfu kod Niederalteicha (župa Schwanenkirchen, okrug Deggendorf, biskupija Passau, Donja Bavarska), kao sin Ratmunda, vazala tamošnjeg samostana augustinskih kanonika. Školovao se najprije u tom samostanu, potom u samostanu svetog Emmerama u Regensburgu, a zatim ga je njegov učitelj, učeni redovnik Uodalgisus, poslao na školovanje u Salzburg i preporučio ga salzburškom nadbiskupu Friedrichu. Školovanje je dovršio u katedralnoj školi u Passauu (Donja Bavarska). Vratio se 990. u samostan Niederalteich, a tri godine kasnije zaređen je za svećenika. Prior i rektor monaške škole, opatom samostana postao je 996. Gotthard je bio poklonik benediktinske obnove, koja se širila iz samostana u Clunyju i Gorzeu. Glas o njegovoj mudrosti, sposobnosti i svetosti brzo se proširio pa je po želji cara Heinricha II. postao 1001. opatom samostana u Tegernseeu (Gornja Bavarska), 1004. samostana u Hersfeldu (Hessen), a 1013. samostana u Kremsmünsteru (Gornja Austrija). Nije težio za bogatstvima i titulama nego mu je uvijek na prvom mjesti bilo širenje Božje riječi i promicanje dobrih djela. Na prijedlog cara Heinricha II. Gotthard je 1022. izabran i posvećen za biskupa u Hildesheimu (Niedersachsen). Posvetu je obavio Aribo, nadbiskup Mainza. Kao biskup Gotthard je još većim žarom djelovao na uvođenju reformi i podizanju duhovne i kulturne razine svećenstva i vjerničkog puka. Omiljen kod klera i kod vjernika, rado je propovijedao i ispovijedao, otvarao škole i poticao tiskanje knjiga, a osobitu brigu vodio je o siromasima i bolesnicima. Podigao je pred gradskim vratima svratište svetog Bartola, u kojem su utočište našli mnogi hodočasnici, putnici i bolesnici.

Sagradio je u svojoj biskupiji trideset crkava i mnoge samostane, pored ostalog i novi benediktinski samostan u Wrisbergholzenu, južno od Hildesheima. Često se povlačio u taj samostan, kako bi u molitvi i razmišljanju pronašao snagu za rješavanje svakodnevnih problema. Tamo je boravio i za Uskrs 1038. Osjetio je da se bliži kraj njegovog zemaljskog života pa su ga prenijeli u Hildesheim, u njegovu omiljenu zadužbinu Mauritiusstift, podignutu u čast svetog Mauricija, zaštitnika opatije Niederaltaich. Na glasu svetosti preminuo je na današnji dan, 5. svibnja 1038, u Hildesheimu. Pokopan je u biskupskoj grobnici katedrale u Hildesheimu, koju je on nadogradio i poljepšao. Papa Inocent II. proglasio ga je svetim 1131. Njegovo štovanje proširilo se ubrzo diljem Europe i pripisuju mu se mnoga čuda. Zazivaju ga kod poroda, oluja s tučom, dječjih bolesti, groznice, vodene bolesti, opasnosti na moru, uloga (gihta), reumatskih bolesti, a zaštitnik je putujućih trgovaca, zidara, biskupije Hildesheim, grada Gothe (Thüringen), u čijem grbu se nalazi njegov lik, te mnogih naselja, župa i crkava diljem Njemačke, Europe i svijeta. Njegovim imenom nazvan je i glasoviti alpski planinski prijevoj u južnoj Švicarskoj, značajna veza između srednje Europe i Italije (željeznički i cestovni tunel).

Slika: Sveti Gotthard

Svetac dana - Sveta Judita

Sveta Judita

Judita (hebrejski Židovka), legendarna junakinja starozavjetne biblijske knjige Judita, živjela je u 4. stoljeću prije Krista. Bila je ljupka, pobožna i hrabra udovica koja je oslobodila svoj rodni grad Betuliju, opsjednutu od Nebukadnezarove asirske vojske. Svojom ljepotom očarala je neprijateljskog asirskog vojskovođu Holoferna. Nakon pokorničke molitve odjenula je najljepše haljine i ukrase, povela sa sobom služavku koja je nosila jelo i piće te se uputila u Holofernov šator pod izlikom da će mu pokazati kako najlakše osvojiti grad. Nakon što ga je opila u njegovoj ložnici, dok je spavao, odrubila mu je glavu. Donijela je Holofernovu glavu u Betuliju kao trofej. Kad su neprijatelji doznali za umorstvo svojeg vojskovođe, odustali su od opsjedanja grada. Knjiga o Juditi, jedan od najdramatskijih biblijskih opisa, poticajna je priča, teološki prikaz izraelskog otpora poganskim osvajačima. Veliča židovsku religiju i domoljublje. Religija je toliko nacionalna, zakonska i praktična da se zapravo izjednačuje sa samim životom naroda i domoljubljem. Obrana domovine je obrana života i vjere.

Vojskovođa Holoferno utjelovljena je neprijateljska sila, a Judita simbol židovskog naroda, koji, bijedan i osiromašen poput udovice Judite, dolazi u sukob sa svojim neprijateljem. Knjiga je nastala u Palestini u vrijeme grčke vladavine, u 2. ili početkom 1. stoljeća prije Krista i pisana je hebrejskim ili aramejskim jezikom, a sačuvana samo u grčkom prijevodu. Djelo se odlikuje izvanrednom umjetničkom snagom, zbijenošću izražavanja, fino zapaženim detaljima i plastičnim opisima. Motiv Judite i Holoferna često nalazimo u likovnoj umjetnosti (Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Donatello, Michelangelo, Caravaggio, Giorgione, Tizian, Lucas Cranach stariji, Artemisia Gentileschi, Francisco Goya, Horace Vernet, Gustav Klimt, Bela Čikoš-Sesija), književnosti (Dante, Geoffrey Chaucer, Hans Sachs, Martin Opitz, Friedrich Hebbel, Georg Kaiser) i glazbi (Antonio Vivaldi, Wolfgang Amadeus Mozart, Arthur Honegger, Aleksandr Nikolajevič Sjerov). I „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić (1450-1524), napisao je svoj religiozni ep „Juditu“ (Venecija, 1521) potaknut ovim biblijskim djelom.