SVECI MJESECA - LIPANJ

1	Sveti Justin
1	Sveti Gaudencije Osorski
1	Sveti Annibale Maria di Francia
2	Sveti Marcelin i Petar
2	Sveta Blandina
2	Sveti Eugen I
3	Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici
3	Sveta Klotilda
3	Sveti Kevin
4	Sveti Kvirin Sisački
4	Sveti Optat
4	Blaženi rumunjski biskupi mučenici
5	Sveti Bonifacije
5	Blaženi Ferdinand Portugalski
5	Sveta Rebeka
6	Sveti Norbert
6	Blaženi Józef Innocenty Guz
6	Sveti Marcellin Champagnat
7	Sveti Antonio Maria Gianelli
7	Blažena Marija Tereza de Soubiran
7	Sveti Robert iz Newminstera
8	Duhovi
8	Sveti Medard
8	Blažena Marija od Božanskog Srca
8	Sveti Jakov Berthieu
9	Marija Majka Crkve
9	Sveti Efrem Sirijac
9	Sveti Primo i Felicijan
9	Sveti Josip de Anchieta
10	Blaženi Ivan Dominici
10	Blaženi Bogumil iz Gniezna
10	Sveti Kolumba
11	Sveti Barnaba
11	Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé
11	Sveta Paola Frassinetti
12	Sveti Ivan od svetoga Fakunda
12	Sveti Leon III
12	Sveti Gaspare Bertoni
13	Sveti Antun Padovanski
13	Sveti Gerard iz Clairvauxa
13	Blažena Marianna Biernacka
14	Sveti Elizej
14	Sveti Metod Carigradski
14	Blaženi Teofilius Matulionis
15	Presveto Trojstvo
15	Sveti Vid
15	Sveti Bernard iz Menthona
15	Sveti Izak
16	Sveta Lutgarda
16	Sveta Germaine Cousin
16	Blažena Marija Terezija Scherer
17	Sveti Grgur Barbarigo
17	Sveti Albert Chmielowski
17	Sveti Ranieri iz Pise
18	Sveti Marko i Marcelijan
18	Sveta Elizabeta iz Schönaua
18	Sveta Rahela
19	Tijelovo
19	Sveti Romuald
19	Sveti Gervazije i Protazije
19	Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer
20	Sveta Julijana Falconieri
20	Sveti Ivan iz Matere
20	Blažena Margareta Ebner
20	Sveta Mirjam
21	Sveti Alojzije Gonzaga
21	Sveti Lazar
21	Sveti Gideon
22	Sveti John Fisher i Thomas More
22	Sveti Paulin iz Nole
22	Sveti Alban Engleski
23	Sveti Josip Cafasso
23	Blažena Marija iz Oigniesa
23	Blažena María Guggiari Echeverría
24	Rođenje svetog Ivana Krstitelja
24	Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak
24	Sluga Božji Gerard Tomo Stantić
25	Sveti Vilim iz Vercellija
25	Sveti Prosper Akvitanski
25	Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić
26	Sveti Ivan i Pavao
26	Sveti Vigilije iz Trenta
26	Blažene mučenice iz Arrasa
26	Sveti Josemaría Escrivá
27	Presveto Srce Isusovo
27	Sveti Ćiril Aleksandrijski
27	Sveti Ladislav Ugarski
27	Sveta Ivana Antiohijska
28	Bezgrešno Srce Marijino
28	Sveti Irenej
28	Sveta Ema Krška
28	Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa
28	Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis)
29	Sveti Petar i Pavao
29	Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha
29	Blaženi Inocent V
30	Sveti rimski prvomučenici
30	Blaženi Rajmund Lullus
30	Sveti Teobald iz Provinsa

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Presveto Trojstvo

Presveto Trojstvo

Danas slavimo blagdan Presvetog Trojstva, jedan od najvažnijih u crkvenoj godini. Bog je u svojoj naravi jedan, ali su u njemu tri osobe (Bog, Sin, Duh Sveti). Ta je vjerska dogma, jedna od temeljnih istina kršćanstva, proglašena 325. na Nicejskom saboru. Božanska bit postoji u tri osobe, i to tako što je druga osoba (Sin) rođena od Oca, a treća, Dug Sveti, izlazi od Oca i Sina. Presveto Trojstvo najčešće je simbolizirano u liku starca (Otac), mlada čovjeka (Sin) i goluba (Duh Sveti). Bog kao Presveto Trojstvo, objavio se prilikom Isusova krštenja na rijeci Jordan: "Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: "Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!“ (Lk 3,21-22). Većina kršćanskih crkava vjeru u Trojstvo drže definicijom kršćanstva: kršćanin je onaj tko vjeruje u Presveto Trojstvo i tko je kršten u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.

Presvetom Trojstvu posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Prečko, Sveta Nedelja, Krašić kod Jastrebarskog, Moravče kod Sesveta, Gladovec Pokupski kod Pokupskog, Kravljak kod Stojdrage u Žumberku, Posavski Podgajci kod Drenovaca, Tordinci, Budimci kod Podgorača, Ernestinovo, Čepin, Gornji Lipovac kod Nove Kapele, Slavonski Brod, Čačinci, Turnašica kod Pitomače, Daruvar, Veliko Trojstvo, Rovišće, Donja Stubica, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Radoboj, Legrad, Ludbreg, Reka kod Koprivnice, Ždala kod Gole, Križevci-grkokatolička katedrala, Visoko kod Varaždina, Varaždin, Klenovnik, Nedelišće, Hrvatska Dubica, Karlovac, Barilovićki Cerovac kod Barilovića, Slunj, Modruš kod Josipdola, Otočac, Brinje, Plešce kod Čabra, Punat na Krku, Račice kod Buzeta, Brest kod Lanišća, Čepić kod Kršana, Sveta Nedelja kod Labina, Rovinj, Vrgada kod Biograda, Sedramić kod Drniša, Donje Sitno kod Splita, Slivno kod Runovića, Majkovi u Dubrovačkom primorju, Gruda u Konavlima, Rogotin kod Ploča, Bosanski Novi, Novo Sarajevo, Novi Travnik, Blagaj-Buna kod Mostara, Gabela kod Čapljine, Buhovo kod Širokog Brijega, Mala Bosna kod Subotice, Sombor, Selenča kod Bača, Ada, Kukujevci kod Šida, Srijemski Karlovci, Surčin u Srijemu, Oakville u Ontariju, Kanada).

Župna crkva Presvetog Trojstva u Krašiću

Krašić se ponosi svojom kasnogotičkom crkvom Presvetog Trojstva iz 1334, koja je barokizirana vjerojatno 1759, sa zvonikom podignutim 1771. Crkva je proširena od 1911. do 1913, prema nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog, pri čemu je ostalo sačuvano gotičko svetište, nadsvođeno mrežastim svodom, a povišen je zvonik. Vrijedan je monumentalni barokni oltar iz 1743, s impozantnim kipovima četvorice evanđelista i sa slikom sveta Tri Kralja, slike Marka Rašice, rokoko monstranca (pokaznica) te prekrasni drveni reljef Golgote u stilu rokokoa. U starom župnom dvoru uređen je memorijalni centar blaženog Alojzija Stepinca.

Krašićka župna crkva usko je povezana s hrvatskim blaženikom i mučenikom, zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Alojzijem Stepincem. On je rođen u Brezariću, naselju krašićke župe, 8. svibnja 1898. Posljednje godine života proveo je u župnom dvoru u Krašiću, u kućnom zatvoru. Komunističke vlasti osudile su ga na izdržavanje kazne u trajanju od 16 godina. U Krašiću je i umro, 10. veljače 1960. Stota godišnjica kardinalova rođenja svečano je obilježena 8. svibnja 1998. otkrivanjem spomenika na novouređenom trgu ispred crkve Presvetog Trojstva. Od godine 1994. datum rođenja blaženog Alojzija Stepinca, 8. svibnja, slavi se i kao Dan općine Krašić.

Blagdan Presvetog Trojstva idealna je prilika za hodočasnički pohod Krašiću, posebno dragom naselju za svakog žitelja jaskanskog kraja i Jastrebarskog dekanata.

Slika: Presveto Trojstvo

Slika: Presveto Trojstvo-župna crkva u Karlovcu

Slika: Presveto Trojstvo-župna crkva u Kraljevcu na Sutli

Slika: Presveto Trojstvo-župna crkva u Krašiću

Slika: Presveto Trojstvo-župna crkva u Turnašici

Slika: Presveto Trojstvo-župna crkva u Velikom Trojstvu

Svetac dana - Sveti Vid

Sveti Vid

Današnji je zaštitnik sveti Vid (Vitus, talijanski Vito, njemački Veit), dječak mučenik u vrijeme Dioklecijanovog i Maksimijanovog progonstva. Rodio se oko 290. na Siciliji. O njemu ima malo izvjesnih povijesnih podataka, ali postoje mnoge legende. Prema predaji, još dok je bio dječak, vlastiti otac Hylas, poganski sicilijanski senator, tukao ga je i prisljavao da se odrekne kršćanske vjere. Otac je kasnije oslijepio i žrtvovao rimskom bogu Jupiteru vola za ozdravljenje, ali uzalud. Oca je izliječila Vidova molitva, ali je dječak u svojoj dvanaestoj godini (po nekim legendama u sedmoj) ipak morao pobjeći u Lukaniju (danas talijanska pokrajina Basilicata), zajedno sa svojim učiteljem Modestom i njegovom ženom, odgojiteljicom Krescencijom, koji su ga i obratili na kršćanstvo i zbog toga bili izbičevani. Putem im je hranu na brodić donosio orao. U Lukaniji je Vid čudesima liječio bolesnike, pa ga je car Dioklecijan zajedno sa skrbnicima pozvao u Rim da mu ozdravi sina od padavice. Vid mu je izliječio sina, ali nije htio žrtvovati poganskim bogovima pa je osuđen na smrt, zajedno sa svojim skrbnicima. Bačen je u kotao vrućeg ulja (zajedno s jednim pijetlom, zbog toga ga i zazivaju kod predugog spavanja), iz kojeg je izašao nepovrijeđen, zatim su ga bacili u jamu gladnim lavovima, ali ih je on blagoslovio pa su samo ležali do njegovih nogu. Nakon brojnih mučenja, anđeo ga je izveo iz tamnice i otpratio njega i skrbnike u Lukaniju, gdje su oko 303. umrli od pretrpljenih muka.
Jedan je od 14 svetih zaštitnika u nevolji, zazivaju ga padavičari, živčani bolesnici, slabovidni, kod napada divljih životinja, ugriza pasa, ujeda zmija, udara groma, oluja, a zaštitnik je ljekarnika, pivara, gostioničara, podrumara, glumaca, komičarki i komičara, plesača, pasa, Češke, naše Rijeke te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Petruševec, Hrašća kod Jastrebarskog, Brdovec, Vrbovec, Mraclin kod Velike Gorice, Vrhovčak kod Samobora, Okučani, Predavac kod Rovišća, Pitomača, Komor Začretski, Vidovec, Varaždin, Madžarevo kod Novog Marofa, Donji Vidovec, Frkanovec kod Svetog Jurja na Bregu, Žažina kod Lekenika, Ozalj, Ladvenjak kod Karlovca, Prezid kod Čabra, Rijeka-katedrala, grad Rijeka, riječka nadbiskupija, Gračišće, Grožnjan, Buzet-groblje, Sveti Vid na Pagu, Privlaka, Zelovo kod Sinja, Sevid kod Marine, Vid kod Metkovića, Trsteno kod Dubrovnika, Smokovljani u Dubrovačkom primorju, Vidovice kod Orašja, Barlovci kod Banje Luke, Petrovac kod Budve). Sretan imendan želimo svim našim Vidama, Vitama, Vidima i Vitima!

Kapela svetog Vida u Hrašću

I sveti Vid ima svoju kapelu u našem gradu. Nalazi se iznad sela Hrašća (župa Slavetić) na brdu među vinogradima, a spominje se 1732. U toj vrijednoj kapeli nalazi se barokni oltar iz 1735, sa središnjim motivom mučenja svetog Vida i bočnim kipovima svetog Petra i Pavla. U gornjem dijelu između dva kipa prikazan je Krist, a na vrhu Bog Otac. Lipanjski dan pruža vam lijepu prigodu da posjetite čarobni slavetićki krajolik i da se pomolite svetom Vidu pred njegovom kapelom u Hrašću.

Slika: Sveti Vid

Slika: Sveti Vid-kapela u Hrašću

Slika: Sveti Vid-katedrala u Rijeci

Slika: Sveti Vid-župna crkva u Brdovcu

Svetac dana - Sveti Bernard iz Menthona

Sveti Bernard iz Menthona

Sveti Bernard iz Menthona (Bernard de Menthon) ili Bernard iz Mont-Jouxa ili Bernard iz Aoste, redovnik augustinac, rođen je oko 1020. u dvorcu Menthon kod Annecyja (danas Menthon-Saint-Bernard, departman Haute-Savoie, Rhône-Alpes). Potomak ugledne savojske plemićke obitelji, studirao je u Parizu filozofiju i pravo. Otac ga je želio bogato oženiti, ali on se opredijelio za duhovno zvanje i pobjegao u Aostu. Svećenik, katedralni arhiđakon u Aosti, gradio je crkve i škole, propovijedao po svojoj biskupiji, ali i na području Pavije i Novare. Djelovao je više od 40 godina kao misionar u Alpama i pokrstio mnoge nevjernike. Postao je glasovit po podizanju svratišta, odmorišta, gostinjaca i konačišta, utočišta hodočasnicima i putnicima koji su putovali u Rim. Obnovio je oko 1050. stari samostan visoko u Alpama, koji podignut već krajem VIII. stoljeća, a kasnije su ga opustošili i razorili Saraceni. Taj obnovljeni samostan pokazao se neizmjerno korisnim, u vrijeme kad je putovanje preko Alpa ponekad predstavljalo i životnu opasnost. Redovnici toga samostana, regularni kanonici augustinci, uzgajali su velike pse bernardince i vježbali ih u traganju za izgubljenim putnicima u mećavi te su mnoge ljude spasili od sigurne smrti.

Sveti Bernard proslavio se ne samo kao propovjednik i misionar, već i kao prijatelj siromaha, nevoljnika i putnika. Preminuo je 12. lipnja 1081. ili 1086. u talijanskom gradu Novari (Pijemont), a pokopan je u tamošnjem samostanu svetog Lovre, na današnji dan, 15. lipnja. Svetim ga je 1681. proglasio papa Inocent XI. Osobito ga štuju vjernici u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. Zaštitnik je alpinista, planinara, skijaša, penjača, skateboardinga, Alpi, alpskih naselja i žitelja te mnogih naselja, župa, crkava, kapela, društava i planinarskih bratovština diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Samobor, Pleternica, Našice, Osijek, Novi Travnik). Po njemu su nazvani psi bernardinci te dva alpska prijevoja. Veliki Saint Bernard leži na talijansko-švicarskoj granici, u Peninskim Alpama (na 2472 m), u skupini Mt. Blanc, a povezuje švicarski kanton Wallis (Valais) s talijanskom Valle d’Aostom. Njime su se služili još i Gali i Rimljani, ali i car Henrik IV, Friedrich Barbarossa i Napoleon. U blizini prijevoja nalaze se hotel, crkva, knjižnica i znanstveni institut. Tunel koji povezuje Švicarsku i Italiju, dug 6,4 kilometra, otvoren je 1964. Mali Saint Bernard (na 2188 m) leži između Mt. Blanca i Grajskih Alpa (Alpes Grées), a povezuje francuski departman Savoie s talijanskom Valle d’Aostom.

Slika: Sveti Bernard iz Menthona

Slika: Sveti Bernard iz Menthona-prijevoj u Alpama

Svetac dana - Sveti Izak

Sveti Izak

Sveti Izak ((hebrejski jicḥāq: neka se Bog smješka), starozavjetni patrijarh, junak starozavjetne knjige Postanka, bio je sin Abrahama i Sare. Kao dječak bio je Božjom intervencijom spašen od žrtvovanja. Bio je to ispit Abrahamove vjere, ali i Izak je dragovoljno postao žrtvom zbog svoje vjere u svojeg oca Abrahama i u Boga. Izak je ostao vjeran Bogu i nikada nije zaboravio da ga je Bog spasio od smrti. Oženio se Rebekom i imao dva sina, Ezava i Jakova. Prijevarom žene Rebeke, slijepi Izak pred smrt je podijelio blagoslov i prvenstvo Jakovu umjesto prvorođenom Ezavu. Prema predaji, Izak je pokopan u grobnici patrijarha u Hebronu, zajedno s Rebekom, Abrahamom, Sarom, Jakovom i Leom. Izak se u Novom zavjetu otkriva kao pralik Isusa Krista. „Izak, naš otac“ sin je obećanja, sin vjere i neuništive nade, kojeg Abraham dobiva „protiv svake nade“. U njemu Abraham gleda dan Mesijin. Izak je tip svih pravih sinova Abrahamovih koji se ne rađaju po krvi i tijelu nego od Boga. Prihvaćanjem žrtve Izak postaje za Židove uzrok spasenja, za kršćane uzor mučenika, svjedok vjere i otac vjernika, svjedok Boga koji ga je uskrisio od mrtvih.

Što je u Izaku praslikom naznačeno, to je Isus ostvario u svojoj žrtvi na križu i u svojem uskrsnuću te postao jedini uzrok spasenja čovječanstva. I ženidba Izaka i Rebeke, opisana živim i svježim bojama istočnjačkog kolorita, za kršćanske je pisce simbol zaruka Krista i Crkve. Zaruke kod bunara znak su zaruka Gospodina s njegovim narodom, nadasve zaruka Krista s njegovom Crkvom kod krsnog zdenca. Abraham, Izak i Jakov uvijek se zajedno spominju kao svjedoci vjere i životvornog religioznog iskustva. Abraham je jak u vjeri; Jakov je Božji borac-Izrael; Izak je vjernost puna pobožnosti i predanja, skromnosti i povučenosti, ali koji zahvalno i veselo prima baštinjeni blagoslov i postaje „blagoslovljen od Gospodina“. Postaje tako uzor vjernicima „sinovima obećanja“, sinovima „slobode“ koji su rođeni „od Boga“, kako treba u skromnosti i jednostavnosti prihvatiti onaj dar i ono poslanje koje nam je dodijelila božanska Providnost te odgovoriti svom dušom i cijelim bićem pa tako postati za svijet Izak, „Sin smiješka“. Priče iz Izakovog života čest su motiv u likovnim umjetnostima (Filippo Brunelleschi, Peter Paul Rubens, Luca Giordano, Jean-Hippolyte Flandrin, Jan Sanders van Hemessen, Federiko Benković).