SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Urban

Sveti Urban

Sveti Urban I, Rimljanin, sin Poncijana, bio je sedamnaesti papa, nasljednik pape Kalista I, a vladao je od 222. do 230, u vrijeme rimskog cara Aleksandra Severa. Car je bio tolerantan prema kršćanima pod utjecajem svoje majke Julije Mameje, koja je možda i sama bila kršćanka. Urbana se spominje po mnogobrojnim obraćenjima, a obratio je na kršćanstvo i Valerijana, kasnije supruga svete Cecilije, koju je prema nekim predajama također krstio. Pripisuje mu se i gradnja crkve svete Cecilije na mjestu kuće gdje je bila mučena. Borio se protiv Hipolitovog raskola, donio navodno odluku da sve bogoslužne posude (kaleži i plitice) moraju biti od srebra ili zlata te da svetu potvrdu može dijeliti samo biskup. Za svoje vladavine posvetio je osam biskupa, pet duhovnika i devet đakona. Umro je 23. svibnja i pokopan 25. svibnja u Pretestatovim katakombama.
Slaveći danas svetog Urbana, slavimo zapravo tri sveca toga imena. Osim pape Urbana djelovao je onih dana i sveti biskup Urban koji je umro mučeničkom smrću za vladavine cara Decija (249-251), a pokopan je u Kalistovim katakombama. Zbog istovjetnosti imena štovanje dva rimska Urbana spojilo se s vremenom u jedno i to na današnji dan. Kasnije im se pridružilo i štovanje još jednog svetog Urbana, biskupa iz francuskog grada Langresa, koji je živio u IV. stoljeću. U IX. stoljeću sjećanje na tri sveta Urbana, dva rimska i jednog francuskog, već se spojilo se u jedno, a vuče svoje korijene iz alzaških vinorodnih krajeva (Erstein). Tamo je osnovan samostan svetog Siksta i svete Cecilije, u kojem su se čuvale Urbanove relikvije. Potom se to štovanje raširilo na Francusku i Njemačku te na mađarske, hrvatske, slovenske, slovačke, češke i poljske krajeve, a uz njega se vežu mnoge predaje i legende. Svetog Urbana zazivaju protiv gromova, oluja, mraza, sparine, alkoholizma, nametnika, a slavi se u vinorodnim krajevima kao zaštitnik grožđa, vina, vinogradara, vinara, vinograda, bačvi i bačvara te mnogih naselja, župa, crkvi i kapela diljem Europe, svijeta i hrvatskih krajeva (Sveti Urban kod Štrigove, Gornja Reka kod Jastrebarskog, Plešivica kod Jastrebarskog, Palić kod Subotice).

Sveti Urban u našem gradu

Sveti Urban slavi se i u našem jaskanskom kraju, naročito u župi Plešivica. U Gornjoj Reki nalazi se kapela svetog Urbana, a podignuta je godine 1911. Blagoslovljena je 12. XI. 1911. za tadašnjeg upravitelja plešivičke župe Ljudevita Kežmana po kotarskom podarhiđakonu Stjepanu Niemčiću, župniku jaskanskom. Na farofskom tavanu u Plešivici nalazi se zastava "Bratovštine Svetog Urbana u Gornjoj Rieci, utemeljene 1902."

U prekrasnoj kapeli svetog Franje Ksaverskog na plešivičkom groblju jedan bočni oltar posvećen je svetom Urbanu. Postavljen je oko 1683, a pripada kasnomanirističkoj skupini oltara iz druge polovine 17. stoljeća. Na njegovoj atici očuvana je slika Blažene Djevice Marije s početka 18. stoljeća. Taj oltar je u ono vrijeme još nosio sliku i ime svetog Jurja, ali je 1887, nakon velike štete na vinogradima, naslikana slika zaštitnika vinove loze svetog Urbana, djelo jaskanskog franjevca laika Prokopa Golda, i postavljena na oltar koji od tada nosi njegovo ime. Tada su započela i velika proštenja nedjeljom iza blagdana svetog Urbana. Urbanovo se na Plešivici slavi i dan danas s velikom radošću pa pozivamo naše čitatelje da posjete Gornju Reku i Plešivicu te da se pridruže našim Plešivčancima u njihovom velikom slavlju.

Slika: Sveti Urban

Slika: Sveti Urban - kapela u Gornjoj Reki

Svetac dana - Sveti Beda Časni

Sveti Beda Časni

Današnji je sveti zaštitnik Beda Časni (latinski Beda Venerabilis, engleski Bede the Venerable), crkveni naučitelj, redovnik benediktinac i svestrani znanstvenik. Rodio se 672. ili 673. u blizini grada Sunderlanda, na sjeveroistoku Engleske. Kad mu je bilo tek 7 godina, roditelji su ga kao oblata, samostanskog kandidata, predali Benedictu Biscopu, opatu benediktinskih samostana svetog Petra i Pavla u Wearmouthu i Jarrowu. U tim samostanima proveo je cijeli život. U 19. godini postao je đakon, a u 30. svećenik. Zaredio ga je 702. biskup sveti John od Beverleyja. Marljiv i plodan pisac, stvarao je na latinskom, a znao je i grčki. U svojoj autobiografiji napisao je: „Od vremena kad sam postao svećenik pa sve do svoje 59. godine bavio sam se proučavanjem Svetoga pisma kako iz vlastite potrebe tako i za potrebe svojih“. Pritom misli na svoje benediktince koje je poučavao mnogim znanostima. U svojih 55 godina redovničkoga života rijetko kada se udaljio iz svoga samostana, a opet je za sobom ostavio veličanstven opus. Bio je pravo čudo svetosti i učenosti svoga vremena. Napisao je više od 60 knjiga. Sačuvalo se malo njegovih pjesama, ali njegovo stvaranje u prozi bilo je bogato i svestrano. Najprije je pisao propovijedi, biblijske komentare, pisma i rasprave o jezičnim pitanjima. U djelu „Računanje vremena“ uveo je i propagirao Dionizijevo brojenje godina od Kristova rođenja.
Najglasovitije je njegovo djelo „Crkvena povijest engleskoga naroda“ u 5 knjiga, od Cezarova iskrcavanja u Britaniji do godine 731. Događaji su osobito dokumentirani od 6. stoljeća dalje, gdje je ispričana povijest pokrštenja otoka s dolaskom rimskih misionara koje je poslao papa Grgur Veliki (594). Knjiga se ugodno čita i njome je Beda zaslužio ime „oca engleske povijesti“. U tijesnoj su vezi i njegova druga povijesna djela: „Povijest opata“, prva engleska samostanska kronika, „Život Cuthbertov“, u prozi i stihovima, i „O svetim mjestima“. Napisao je i gramatičke rasprave „O metrici“ i „O pravopisu“, zatim raspravu o prirodnim znanostima „O prirodi stvari“ i „Chronicon“, koja je bila model za mnoge srednjovjekovne kronike. Preminuo je 26. svibnja 735. u Jarrowu (Northumbria). Crkva ga je uvijek mnogo cijenila, a papa Leon XIII. proglasio ga je 1899. svetim i naučiteljem Crkve jer u crkvenoj povijesti zauzima izuzetno mjesto. Zaštitnik je predavača, lektora, pisaca, povjesničara te brojnih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Slika: Sveti Beda Časni

Svetac dana - Sveti Zakej

Sveti Zakej

Sveti Zakej (Zacchaeus, Zakchaíos, hebrejski: čist, ispravan), bio je jerihonski carinski starješina koji je nakon susreta s Isusom Krista postao kršćanin. Iako je bio Židov, Zakeja su njegovi zemljaci smatrali velikim grešnikom jer bio službenik Rimskog Carstva i „surađivao s okupatorom“. Kad je Zakej čuo da je Isus u Jerihonu, poželio ga je vidjeti, ali nije mogao od silnog mnoštva. Bio je po prirodi bio vrlo snalažljiv pa se popeo na smokvu. Taj prekrasan i dirljiv događaj prikazuje nam u svojem evanđelju sveti Luka: „U ono vrijeme uđe Isus u Jerihon. Dok je njime prolazio, eto čovjeka imenom Zakej. Bijaše on nadcarinik, i to bogat. Želio je vidjeti tko je to Isus, ali ne mogaše od mnoštva jer je bio niska stasa. Potrča naprijed, pope se na smokvu da ga vidi jer je onuda imao proći. Kad Isus dođe na to mjesto, pogleda gore i reče mu: "Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući." On žurno siđe i primi ga sav radostan. A svi koji to vidješe stadoše mrmljati: "Čovjeku se grešniku svratio!" A Zakej usta i reče Gospodinu: "Evo, Gospodine, polovicu svog imanja dajem siromasima! I ako sam koga u čemu prevario, vraćam četverostruko." Reče mu na to Isus: "Danas je došlo spasenje ovoj kući jer i on je sin Abrahamov! Ta Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno!" (Lk 19,1-10).

Zanimljivo je da Isus ništa ne traži od Zakeja, ne postavlja mu nikakve uvjete, ali Zakej svojom radikalnom odlukom svjedoči da se u njegovom životu, nakon susreta s Isusom, dogodio veliki obrat. Od čovjeka koji je zakidao druge, postaje čovjek koji razdaje pola svojega imanja siromasima i koji onima koje je varao želi vratiti višestruko, obilno. Isus i nas susreće i pronalazi, kao i Zakeja, u našim konkretnim životnim situacijama, u našim svakodnevnim sredinama, a ne negdje u nekom virtualnom, nestvarnom svijetu. Odnos prema siromašnima, grešnicima, onima s ruba, uvijek je svojevrsno ispitivanje naše vjere, „koja očituje svoju snagu ljubavlju“ (Gal 5, 6). U susretu sa Zakejom pokazalo se i tko je Isus: Spasitelj koji dolazi potražiti i spasiti izgubljene. Po nekim kasnijim izvorima (Apostolske konstitucije, 4. stoljeće) Zakej carinik bio je prvi biskup Cezareje, a po jednoj srednjovjekovnoj legendi on je kasniji sveti Amadour, osnivač marijanskog svetišta Rocamadour (departman Lot) u jugozapadnoj Francuskoj i suprug svete Veronike.