SVECI MJESECA - TRAVANJ
| 1 | Sveti Hugo |
| 1 | Sveta Marija Egipatska |
| 1 | Sveti Venancije |
| 1 | Blaženi Karlo Austrijski |
| 2 | Veliki četvrtak |
| 2 | Sveti Franjo Paolski |
| 2 | Sveti Franjo Coll Guitart |
| 2 | Sveti Dominik Tuoc |
| 3 | Veliki petak |
| 3 | Sveti Richard iz Chichestera |
| 3 | Sveti Pedro Calungsod |
| 3 | Blaženi Piotr Edward Dańkowski |
| 4 | Velika subota |
| 4 | Sveti Izidor Seviljski |
| 4 | Blažena Aleta |
| 4 | Sveti Benedikt Moro |
| 5 | Uskrs |
| 5 | Sveti Vinko Ferrer |
| 5 | Sveta Julijana iz Liègea |
| 5 | Sveta Maria Crescentia Höss |
| 6 | Uskrsni ponedjeljak |
| 6 | Sveti Celestin I. |
| 6 | Blaženi Michele Rua |
| 6 | Sveti Eutihije |
| 7 | Sveti Ivan de La Salle |
| 7 | Sveti Hermann Joseph |
| 7 | Sveti Henry Walpole |
| 8 | Sveti Albert Jeruzalemski |
| 8 | Sveta Julija Billiart |
| 8 | Blaženi August Czartoryski |
| 9 | Sveta Marija Kleofina |
| 9 | Blaženi Toma iz Tolentina |
| 9 | Sveti Hagaj |
| 10 | Sveti Mihael de Sanctis |
| 10 | Sveti Ezekijel |
| 10 | Sveta Magdalena od Canosse |
| 11 | Sveti Stanislav |
| 11 | Sveta Gemma Galgani |
| 11 | Sveta Elena Guerra |
| 12 | Bijela nedjelja |
| 12 | Sveti Josip Moscati |
| 12 | Sveti Zeno iz Verone |
| 12 | Sveti Julije I |
| 13 | Sveti Hermenegildo |
| 13 | Sveti Martin I |
| 13 | Blažena Margherita iz Castella |
| 14 | Sveta Lidvina |
| 14 | Sveta Terezija de Los Andes |
| 14 | Blaženi Alojzije Palić |
| 15 | Sveti Benedikt Josip Labré |
| 15 | Sveti Damjan De Veuster |
| 15 | Sluga Božji Petar Barbarić |
| 16 | Sveta Bernardica Soubirous |
| 16 | Blaženi Arcangelo Canetoli |
| 16 | Sveti Aron |
| 17 | Sveta Kateri Tekakwitha |
| 17 | Blažena Mariana od Isusa Navarro |
| 17 | Blaženi Rudolf iz Berna |
| 17 | Sveti Inocent iz Tortone |
| 18 | Blažena Marija od Utjelovljenja |
| 18 | Blažena Marija Ana Blondin |
| 18 | Sveta Debora |
| 19 | Sveti Leon IX. |
| 19 | Sveti Ekspedit iz Melitene |
| 19 | Sveti Natan |
| 20 | Sveta Agneza iz Montepulciana |
| 20 | Blaženi Simone Rinalducci |
| 20 | Sveti Anicet |
| 21 | Sveti Anzelmo |
| 21 | Sveti Román Adame Rosales |
| 21 | Sveti Joseph Vaz |
| 22 | Sveti Konrad von Parzham |
| 22 | Sveti Kajo I, papa |
| 22 | Sveti Leonida |
| 22 | Sveti Teodor Sikeot |
| 23 | Sveti Juraj |
| 23 | Sveti Adalbert Praški |
| 23 | Blaženi Egidije Asiški |
| 23 | Blažena Terezija Marija od Križa Manetti |
| 24 | Sveti Fidelis |
| 24 | Sveta Marija Eufrazija Pelletier |
| 24 | Sluga Božji Egidije Bulešić |
| 25 | Sveti Marko |
| 25 | Sveti Petar od svetog Josipa Betancur |
| 25 | Blaženi Benedikt XII |
| 26 | Blaženi Jakov Zadranin |
| 26 | Majka dobrog savjeta |
| 26 | Sveti Pashazije Radbert |
| 26 | Sveti Anaklet |
| 27 | Blažena Ozana Kotorska |
| 27 | Sveta Zita |
| 27 | Sveti Antim iz Nikomedije |
| 28 | Sveti Petar Chanel |
| 28 | Sveti Ljudevit Montfortski |
| 28 | Sveti Pavao Pham Khac Khoan |
| 29 | Sveta Katarina Sijenska |
| 29 | Sveti Petar Veronski |
| 29 | Sveti Hugo iz Clunyja |
| 30 | Sveti Pio V. |
| 30 | Sveti Josip Benedikt Cottolengo |
| 30 | Blažena Paulina von Mallinckrodt |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveta Marija Kleofina

Danas slavimo svetu Mariju Kleofinu, majku apostola Jakova Mlađeg. Očevidac, sveti Ivan evanđelist piše: „Kod Isusova križa stajale su njegova majka i sestra njegove majke, Marija Kleofina i Marija iz Magdale“ (Iv 19, 25). U tom trenutku, najpresudnijem za povijest čovječanstva, pod žrtvenikom križa stajala je i Marija Kleofina. Ostala je na Kalvariji i nakon Isusove smrti, bila nazočna njegovom pokopu, a na uskrsno jutro pošla je s ostalim ženama na grob da pomaže Isusovo tijelo. Bila je Kleofina žena, a prema evanđeoskim izvorima ona je i majka apostola Jakova Mlađega i Josipa. Josip je vjerojatno bio samo Isusov učenik, dok je Jakov pripadao apostolskom zboru. Kleofa, Marijin muž, po svemu sudeći bio je brat svetog Josipa, a po nekima Marija Kleofina nije bila jetrva nego sestrična Marije, Isusove majke.
Štovanje tri Marije, Marije Kleofine, Marije Salome i Marije Magdalene kao žena „mironosnica“, koje su nosile miru (mirhu, izmirnu, „dragomast“) da pomažu Isusa, razvilo se u srednjem vijeku. Prema legendi one su nakon Isusova uzašašća iz Aleksandrije doplovile na obalu Provanse i nastanile se u gradu koji se danas po njima zove Saintes-Maries-de-la-Mer (Camargue). Tamo su pobožno živjele i umrle. Prema drugoj legendi Marija Kleofina u Francusku je stigla sa svetim Lazarom i njegovim sestrama. Te žene koje su pratile Isusa već u Galileji, a u vrijeme njegove muke pokazale veću hrabrost nego muškarci, zaslužuju istinsku pažnju i štovanje. Isus je za njih bio učitelj, kojeg su ljubile, željele mu dobro, slijedile ga i služile. Njihova vjerna ljubav na Veliki petak i briga za Isusovo tijelo nešto je izuzetno lijepo i potresno u ljudskoj povijesti. Zbog toga su ih brojni umjetnici prikazali pod križem i na putu prema Isusovom grobu. Primjer današnje svete zaštitnice, Marije Kleofine i njezinih dviju imenjakinja, vjernih, tihih, skromnih i uslužnih žena, poziva nas da i mi u životu uvijek budemo blizu Isusa.

Slika: Sveta Marija Kleofina

Slika: Sveta Marija Kleofina

Slika: Sveta Marija Kleofina

Slika: Sveta Marija Kleofina

Slika: Sveta Marija Kleofina

Slika: Sveta Marija Kleofina
Svetac dana - Blaženi Toma iz Tolentina

Blaženi Toma iz Tolentina (Tommaso da Tolentino), talijanski franjevac, misionar i mučenik, rođen je oko 1260. u Tolentinu (provincija Macerata, Marche). Ušao je vrlo mlad u franjevački red i zalagao se za najstrože siromaštvo redovnika, reda i Crkve. Navukao je zbog toga srdžbu crkvenih poglavara i dospio u samostansku tamnicu. Oslobodio ga je 1289. tadašnji general franjevačkog reda Raymond Godefroy i poslao ga u misije. Zajedno sa subraćom franjevcima Toma se kao misionar uputio u Armeniju. Tamo su stigli na dvor armenskog kralja Hethuma II, s preporukom europskih vladara. Armenski kralj ih je lijepo primio i godine 1291. poslao Tomu kao svojeg izaslanika na papinski, francuski i engleski dvor. Tražio je pomoć europskih vladara u borbi protiv Saracena. Toma, koji je diljem Europe svesrdno promicao potrebu misionarskog djelovanja na Istoku, vratio se kao misionar u Armeniju i Perziju.
U Perziji se zadržao do 1320, a zatim je krenuo u Kinu, s još tri franjevca, svećenicima Petrom iz Siene i Jakovom iz Padove, te s bratom laikom, Demetrijem iz Tiflisa (Tbilisija). Brat Demetrije bio je Gruzijac i služio misionarima kao prevoditelj. Njihovo putovanje okončano je na indijskom otoku Salsetteu, u Arapskom moru, uz zapadnu indijsku obalu (danas indijska država Maharashtra). U gradu Thaneu uhvatili su ih fanatični muslimani i na današnji dan, 9. travnja 1321, javno su im odrubili glave. Toma je umro s Marijinim imenom na usnama. S braćom franjevcima bio je i dominikanac, Jordan (Jourdain) iz Séveraca, ali je on uspio pobjeći. Franjevac Odorico iz Pordenonea spasio je relikvije mučenika i prebacio ih u Kinu. Glavu Tome iz Tolentina dopremio je 1330. u zavičaj. Danas se časti u katedrali svetog Caterva u njegovom rodnom Tolentinu. Tomu je blaženim proglasio 1894. papa Leon XIII.

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina

Slika: Blaženi Toma iz Tolentina-drugi zdesna
Svetac dana - Sveti Hagaj

Sveti Hagaj (Agej, hebrejski Haggay, latinski Aggaeus), jedan od dvanaestorice starozavjetnih malih proroka, živio je u 6. stoljeću prije Krista. S Hagajem, u vrijeme poslije babilonskog sužanjstva, počelo je novo razdoblje proročke djelatnosti. U proročkim navještajima prije sužanjstva, do godine 587, prevladavala je kazna, tijekom sužanjstva utjeha, a poslije sužanjstva obnova. Hagaj je djelovao u vrlo značajno vrijeme, kada se poslije sužanjstva stvarala nova zajednica. Bio je u prvoj skupini Judejaca, koji su se vratili iz babilonskog izgnanstva.
Proroci Hagaj i Zaharija svim silama su nastojali da se što prije sagradi Svetište i obnovi cjelokupni život. Bilo je to doba kada su Izraelci od perzijskog kralja Darija I. dobili dopuštenje za obnovu hrama u Jeruzalemu (520. prije Krista). Na Hagajev poticaj politički vođa Judejaca Zerubabel i veliki svećenik Jošua započeli su gradnju novog hrama. Hagajeva knjiga nastala je oko 520. prije Krista, a Hram je dovršen 515. prije Krista. Hagaj je prorekao da će novi hram biti ljepši od prvog, te da će Zerubabel od Boga biti posvećen za kralja. Nastojanja oko gradnje Hrama probudila su nadu da će doći do obnove Davidovog doma i da će se osnovati mesijansko kraljevstvo. To će još jače naglasiti prorok Zaharija.

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj

Slika: Sveti Hagaj