SVECI MJESECA - PROSINAC

1	Sveti Edmund Campion
1	Sveti Eligije
1	Sveti Šimun Cirenac
1	Blaženi Charles de Foucauld
1	Sveti Nahum
2	Sveta Bibijana
2	Blaženi Ivan Ruysbroeck
2	Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović
3	Sveti Franjo Ksaverski
3	Blaženi Rafael Chyliński
3	Sveti Modest Karantanski
4	Sveta Barbara
4	Blaženi Adolph Kolping
4	Sveti Maruta
5	Sveti Saba
5	Blaženi Niels Stensen
6	Sveti Nikola
6	Blaženi János Scheffler
7	Sveti Ambrozije
7	Sveta Marija Josipa Rossello
7	Blaženi Marin iz Kotora
8	Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8	Sveta Gorgonija
8	Sveti Teobald iz Marlyja
9	Sveti Petar Fourier
9	Sveta Valerija iz Limogesa
9	Blažena Leonella Sgorbati
10	Loretska Gospa
10	Sveti Miltijad
10	Blaženi Anton Durković
11	Sveti Damaz
11	Sveti Sabin iz Piacenze
12	Gospa od Guadalupe
12	Sveta Ivana Franciska de Chantal
12	Sveti Simon Phan Đac Hoa
13	Sveta Lucija
13	Sveta Odilija
14	Sveti Ivan od Križa
14	Sveti Spiridon
14	Sveti Nimatullah Kassab
15	Blažene Drinske mučenice
15	Sveta Kristijana Gruzijska
16	Sveta Adela
16	Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
16	Sveta Paulina
17	Sveti Josip Manyanet
17	Sveti Ivan de Matha
18	Sveti Gracijan Tourški
18	Sveti Malahija prorok
19	Blaženi Urban V.
19	Sveti Anastazije I.
20	Sveti Dominik iz Silosa
20	Sveti Filogonije
21	Sveti Petar Kanizije
21	Blaženi Oton Pulski
22	Sveta Francesca Cabrini
22	Blažena Jutta iz Sponheima
22	Sveti Flavijan
23	Sveti Ivan Kentski
23	Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23	Sveti Dagobert
24	Badnjak
24	Sveti Charbel Makhlouf
24	Sveti Jakov patrijarh
25	Božić
25	Sveti Petar Nolasco
26	Sveta Obitelj
26	Sveti Stjepan
26	Sveti Dionizije papa
26	Blaženi tajlandski mučenici
27	Sveti Ivan Evanđelist
27	Blaženi Francesco Spoto
27	Blažena Sára Salkaházi
28	Nevina dječica
28	Sveta Fabiola Rimska
29	Sveti Toma Becket
29	Sveti David, prorok i kralj
30	Blažena Eugenia Ravasco
30	Blažena Margherita Colonna
30	Sveti Eugen Milanski
31	Sveti Silvestar
31	Sveti Ivan Franjo Régis

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Današnji sveti zaštitnik je veliki Franjo Ksaverski (Franciscus Xaverius, Francisco Javier), isusovac i misionar, apostol Dalekoga Istoka. Po narodnosti Bask, rodio se kao Francisco de Jasso y Azpilicueta 7. travnja 1506. u obiteljskom dvorcu Javier (baskijski Xabier) u kraljevini Navarri (sjeverna Španjolska). Od 1525. studirao je u Parizu i doktorirao 1529. Kao student upoznao je sunarodnjaka, svetog Ignacija Loyolu. Mladi profesor filozofije, ponukan Ignacijevim primjerom, potresen majčinom i sestrinom smrću, opredijelio se za život posvećen Kristu Gospodinu, zavjetovao se na siromaštvo i čistoću i obavio velike duhovne vježbe. Loyolin učenik i sljedbenik, sudjelovao je 1534. u osnivanju isusovačkog reda u maloj kapeli na Montmartreu, otišao s Ignacijem u Rim, a za svećenika je zaređen 1537. u Veneciji. Prvi misionar novog reda, otputovao je 1541. u portugalsku Indiju. Kao papinski legat djelovao je u Goi i jugozapadnoj Indiji (1542-45), u Malaji i na Molučkim otocima (1545-46) i na Cejlonu (1547). Od 1549. boravio je u Japanu, gdje je kao prvi misionar osnivao kršćanske zajednice. Vratio se 1552. u Gou s namjerom da prodre u Kinu. Razbolio se na plućima i preminuo na današnji dan, 3. prosinca 1552, na otoku San Tchao (Shangchuan), 14 kilometara od južne kineske obale, čekajući brod za kopno.

Po svojoj teološkoj izobrazbi, duhovnosti i organizacijskim sposobnostima ubraja se među najveće misionare, kao uzor i primjer kršćanskog navještanja novijeg razdoblja. Prvi je katolički misionar u modernom smislu, usput papin legat i isusovački provincijal. Njegova pisma su puna žara i poticaja za nove misionare i apostole. Propovijedao je na ulicama i cestama, njegovao bolesnike i nemoćnike, liječio gubavce, objedovao s lovcima na glave. Njegovo zvono odjekivalo je u selima i gradovima, a na poseban, primjeren način obraćao se djeci. Nisu ga smetale ni strašne vrućine ni ubitačne hladnoće, a pješice je prelazio tisuće kilometara. Prorok i čudotvorac, stišavao je oluje i ozdravljao neizlječive. Unatoč teškoćama s domorodačkim jezicima znao je obratiti i čitava naselja. Ta naselja i krajevi u kojima je djelovao, ostali su odani vjeri katoličkoj do dana današnjega. On se kao i ostali isusovci, koji su kasnije uspjeli ući u Kinu, prilagodio životu i razmišljanju naroda kojem je propovijedao i uklopio se u njihove vjerske predodžbe. Smatra se da je krstio više od 40 tisuća duša. Blaženim ga je proglasio 1619. papa Pavao V, a svetim 1622. papa Grgur XV. Zazivaju ga prigodom različitih epidemija, a zaštitnik je misija i misionara, župnih misija, moreplovaca, Australije, Novog Zelanda, Kine, Indije, istočne Indije, Japana, Bornea, Navarre te brojnih biskupija, gradova, naselja, učilišta, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Ksaver, Donji Vugrovec kod Sesveta, Plešivica kod Jastrebarskog, Bojana kod Čazme, Kozarevac kod Kloštra Podravskog, Dropkovec kod Gornje Rijeke, Samci kod Gornje Stubice-dvorac Oršić, Viduševac kod Gline, Karlovac-Švarča, Gornji Lović kod Ozlja, Rtić kod Vrbovskog).

Kapela svetog Franje Ksaverskog na Plešivici

I naš grad (župa Plešivica) ponosi se prekrasnom crkvom svetog Franje Ksaverskog. Kapela svetog Franje Ksaverskog, na plešivičkom groblju, građena je od 1752. do 1757. Diči se posebno vrijednim baroknim oltarima. Glavni oltar svetog Franje Ksaverskoga, građen oko 1770, ukrašen je bogatom ornamentikom, oltar Majke Božje Žalosne (građen oko 1741) znamenit je po prizoru Pietà (Bogorodica s mrtvim Kristom) i po bočnim svetačkim kipovima, dok je oltar svetog Urbana (građen oko 1683) poznat po očuvanoj slici Blažene Djevice Marije na atici (početak XVIII. stoljeća) i slikom svetog Urbana iz 1887. (djelo franjevca Prokopa Golda). Vrijedna je i drvena oslikana propovjedaonica (nastala oko 1760), te slika Marije od sedam žalosti (početak XVIII. stoljeća). Kapela svetog Franje Ksavera biser je barokne arhitekture, spominje se u 17. stoljeću kao mala drvena kapela, 1680. izgrađena je na istom mjestu nova zidana kapela, koja je 1741. obnovljena te pregrađena između 1752. i 1757. Tada se osmerokutna osnova proširuje s tri polukružne kapele i postaje rijedak primjer baroknog trolisnog tlocrta, s monumentalnim konkavnim zabatnim pročeljem, zvonikom (dovršen 1754) i sakristijom. Današnji blagdan prigoda je za hodočasnički pohod čarobnim plešivičkim bregima i jedinstvenoj kapeli svetog Franje Ksaverskog.

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-kapela na Plešivici

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Donjem Vugrovcu

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Viduševcu

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Zagrebu

Svetac dana - Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael (Rafał) Chyliński, poljski svećenik, franjevac konventualac, rođen je 8. siječnja 1694. u selu Wysoczka nedaleko Poznańa (Velikopoljsko vojvodstvo), u siromašnoj plemićkoj obitelji. Sin Jana Arnolfa Chylińskog i Marianne Małgorzate Kierske, na krštenju je dobio ime Melchior. Pobožan dječak, kojeg je obitelj od milja nazvala „malim fratrom“, školovao se u isusovačkom kolegiju u Poznańu. U sedamnaestoj godini ostao je bez oca. Iskreni domoljub, prijavio se 1712. kao konjički časnik u službu poljskog kralja Stanisława Leszczyńskog. Stupio je 1715. među franjevce konventualce u Krakówu i uzeo redovničko ime Rafael (Rafał). Svečane zavjete položio je 1716, a za svećenika je zaređen u lipnju 1717.

Djelovao je u mnogim župama i kao duhovnik duboke, žarke vjere, na svakom koraku ostavljao neizbrisiv trag u životima svojih vjernika. Bio je na glasu kao omiljeni propovjednik i ispovjednik, a iznad svega kao plemenita i osjećajna duša. Posebnu ljubav iskazivao je prema siromasima i nevoljnicima, dijelio im hranu, lijekove i odjeću. Volio je glazbu i često pratio crkveno pjevanje sviranjem na harfi, lutnji i mandolini. Živio je pokornički, postio, nosio košulju od kostrijeti i željezni pojas, spavao na golom podu. Često je govorio: „O, kako je dobar, kako je dobar Bog! Imamo dobrog Gospoda“. Za vrijeme opasne epidemije kuge u Krakówu (1734-1736), otac Rafael Chyliński uputio se tamo i boravio 20 mjeseci uz zaražene bolesnike. Posljednjih 13 godina života djelovao je u gradiću Łagiewniki, danas predgrađu Łódźa. Tamo je i preminuo, 2. prosinca 1741. Pripisuju mu se mnoga čuda, a samostanska crkva u Łagiewnikima postala je mjestom hodočašća mnogih vjernika. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Varšavi, 9. lipnja 1991.

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Svetac dana - Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest (Modestus), irski benediktinski monah, misionar i biskup, apostol Karantanije, rođen je oko 720. u Irskoj (po nekim izvorima u Dublinu). Na područje Bavarske došao je prije 750, za vladavine vojvode Odila. Njegov učitelj, sveti Virgil, biskup Salzburga, poslao ga je 752. po želji karantanskog kneza Hotimira (Cheitmara), zajedno s drugim kršćanskim duhovnicima, u Karantaniju, povijesnu pokrajinu u Istočnim Alpama, slavensku kneževinu nastalu u VII. stoljeću, prvu slovensku državnu tvorevinu (danas južna Austrija i sjeveroistočna Slovenija). Modest je na Gosposvetskom polju (Zollfeld), nedaleko od Karnburga (Krnskog grada), tada upravnog i političkog središta Karantanije, dao sagraditi crkvu posvećenu Mariji. Ta je crkva vjerojatno bila prethodnica današnje glasovite crkve Gospe Svete (Maria Saal) i središte širenja kršćanstva u Karantaniji.

Modest je s tog mjesta djelovao po cijeloj Karantaniji, naučavao, širio Radosnu vijest po alpskim dolinama i posvećivao duhovnike. Podupirao je tamošnje Slavene u otporu protiv avarskih prodora. Bio je biskup misionar, koji se neprestano nalazio na putu. Pored crkve Gospe Svete sagradio je još dvije crkve, jednu na mjestu negdašnjeg središta rimske biskupije Teurnije (danas St. Peter im Holz, kotar Spittal an der Drau, Koruška)), a drugu blizu Ingeringa (danas područje Gaala i Spielberga, kotar Murtal, Štajerska). Modest je preminuo prije godine 772, vjerojatno 763, u Maria Saalu (slovenski Gospa Sveta, danas austrijska pokrajina Koruška). U crkvi Gospe Svete je i pokopan. Nakon njegove smrti pokrštavanje Karantanije je privremeno zaustavljeno zbog otpora tamošnjih pogana. Kasnije su Modestovo djelo nastavili novi biskupi i misionari. U Sloveniji je svetom Modestu posvećena crkva u Kranju, na Zlatem polju. Svetog Modesta naročito štuju žitelji Koruške, i Slovenci i Austrijanci.