Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - PROSINAC

1Sveti Edmund Campion
1Sveti Eligije
1Sveti Šimun Cirenac
1Blaženi Charles de Foucauld
1Sveti Nahum
2Sveta Bibijana
2Blaženi Ivan Ruysbroeck
2Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović
3Sveti Franjo Ksaverski
3Blaženi Rafael Chyliński
3Sveti Modest Karantanski
4Sveta Barbara
4Blaženi Adolph Kolping
4Sveti Maruta
5Sveti Saba
5Blaženi Niels Stensen
6Sveti Nikola
6Blaženi János Scheffler
7Sveti Ambrozije
7Sveta Marija Josipa Rossello
7Blaženi Marin iz Kotora
8Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8Sveta Gorgonija
8Sveti Teobald iz Marlyja
9Sveti Petar Fourier
9Sveta Valerija iz Limogesa
9Blažena Leonella Sgorbati
10Loretska Gospa
10Sveti Miltijad
10Blaženi Anton Durković
11Sveti Damaz
11Sveti Sabin iz Piacenze
12Gospa od Guadalupe
12Sveta Ivana Franciska de Chantal
12Sveti Simon Phan Đac Hoa
13Sveta Lucija
13Sveta Odilija
14Sveti Ivan od Križa
14Sveti Spiridon
14Sveti Nimatullah Kassab
15Blažene Drinske mučenice
15Sveta Kristijana Gruzijska
16Sveta Adela
16Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
16Sveta Paulina
17Sveti Josip Manyanet
17Sveti Ivan de Matha
18Sveti Gracijan Tourški
18Sveti Malahija prorok
19Blaženi Urban V.
19Sveti Anastazije I.
20Sveti Dominik iz Silosa
20Sveti Filogonije
21Sveti Petar Kanizije
21Blaženi Oton Pulski
22Sveta Francesca Cabrini
22Blažena Jutta iz Sponheima
22Sveti Flavijan
23Sveti Ivan Kentski
23Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23Sveti Dagobert
24Badnjak
24Sveti Charbel Makhlouf
24Sveti Jakov patrijarh
25Božić
25Sveti Petar Nolasco
26Sveta Obitelj
26Sveti Stjepan
26Sveti Dionizije papa
26Blaženi tajlandski mučenici
27Sveti Ivan Evanđelist
27Blaženi Francesco Spoto
27Blažena Sára Salkaházi
28Nevina dječica
28Sveta Fabiola Rimska
29Sveti Toma Becket
29Sveti David, prorok i kralj
30Blažena Eugenia Ravasco
30Blažena Margherita Colonna
30Sveti Eugen Milanski
31Sveti Silvestar
31Sveti Ivan Franjo Régis

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Današnji sveti zaštitnik je veliki Franjo Ksaverski (Franciscus Xaverius, Francisco Javier), isusovac i misionar, apostol Dalekoga Istoka. Po narodnosti Bask, rodio se kao Francisco de Jasso y Azpilicueta 7. travnja 1506. u obiteljskom dvorcu Javier (baskijski Xabier) u kraljevini Navarri (sjeverna Španjolska). Od 1525. studirao je u Parizu i doktorirao 1529. Kao student upoznao je sunarodnjaka, svetog Ignacija Loyolu. Mladi profesor filozofije, ponukan Ignacijevim primjerom, potresen majčinom i sestrinom smrću, opredijelio se za život posvećen Kristu Gospodinu, zavjetovao se na siromaštvo i čistoću i obavio velike duhovne vježbe. Loyolin učenik i sljedbenik, sudjelovao je 1534. u osnivanju isusovačkog reda u maloj kapeli na Montmartreu, otišao s Ignacijem u Rim, a za svećenika je zaređen 1537. u Veneciji. Prvi misionar novog reda, otputovao je 1541. u portugalsku Indiju. Kao papinski legat djelovao je u Goi i jugozapadnoj Indiji (1542-45), u Malaji i na Molučkim otocima (1545-46) i na Cejlonu (1547). Od 1549. boravio je u Japanu, gdje je kao prvi misionar osnivao kršćanske zajednice. Vratio se 1552. u Gou s namjerom da prodre u Kinu. Razbolio se na plućima i preminuo na današnji dan, 3. prosinca 1552, na otoku San Tchao (Shangchuan), 14 kilometara od južne kineske obale, čekajući brod za kopno.

Po svojoj teološkoj izobrazbi, duhovnosti i organizacijskim sposobnostima ubraja se među najveće misionare, kao uzor i primjer kršćanskog navještanja novijeg razdoblja. Prvi je katolički misionar u modernom smislu, usput papin legat i isusovački provincijal. Njegova pisma su puna žara i poticaja za nove misionare i apostole. Propovijedao je na ulicama i cestama, njegovao bolesnike i nemoćnike, liječio gubavce, objedovao s lovcima na glave. Njegovo zvono odjekivalo je u selima i gradovima, a na poseban, primjeren način obraćao se djeci. Nisu ga smetale ni strašne vrućine ni ubitačne hladnoće, a pješice je prelazio tisuće kilometara. Prorok i čudotvorac, stišavao je oluje i ozdravljao neizlječive. Unatoč teškoćama s domorodačkim jezicima znao je obratiti i čitava naselja. Ta naselja i krajevi u kojima je djelovao, ostali su odani vjeri katoličkoj do dana današnjega. On se kao i ostali isusovci, koji su kasnije uspjeli ući u Kinu, prilagodio životu i razmišljanju naroda kojem je propovijedao i uklopio se u njihove vjerske predodžbe. Smatra se da je krstio više od 40 tisuća duša. Blaženim ga je proglasio 1619. papa Pavao V, a svetim 1622. papa Grgur XV. Zazivaju ga prigodom različitih epidemija, a zaštitnik je misija i misionara, župnih misija, moreplovaca, Australije, Novog Zelanda, Kine, Indije, istočne Indije, Japana, Bornea, Navarre te brojnih biskupija, gradova, naselja, učilišta, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Ksaver, Donji Vugrovec kod Sesveta, Plešivica kod Jastrebarskog, Bojana kod Čazme, Kozarevac kod Kloštra Podravskog, Dropkovec kod Gornje Rijeke, Samci kod Gornje Stubice-dvorac Oršić, Viduševac kod Gline, Karlovac-Švarča, Gornji Lović kod Ozlja, Rtić kod Vrbovskog).

Kapela svetog Franje Ksaverskog na Plešivici

I naš grad (župa Plešivica) ponosi se prekrasnom crkvom svetog Franje Ksaverskog. Kapela svetog Franje Ksaverskog, na plešivičkom groblju, građena je od 1752. do 1757. Diči se posebno vrijednim baroknim oltarima. Glavni oltar svetog Franje Ksaverskoga, građen oko 1770, ukrašen je bogatom ornamentikom, oltar Majke Božje Žalosne (građen oko 1741) znamenit je po prizoru Pietà (Bogorodica s mrtvim Kristom) i po bočnim svetačkim kipovima, dok je oltar svetog Urbana (građen oko 1683) poznat po očuvanoj slici Blažene Djevice Marije na atici (početak XVIII. stoljeća) i slikom svetog Urbana iz 1887. (djelo franjevca Prokopa Golda). Vrijedna je i drvena oslikana propovjedaonica (nastala oko 1760), te slika Marije od sedam žalosti (početak XVIII. stoljeća). Kapela svetog Franje Ksavera biser je barokne arhitekture, spominje se u 17. stoljeću kao mala drvena kapela, 1680. izgrađena je na istom mjestu nova zidana kapela, koja je 1741. obnovljena te pregrađena između 1752. i 1757. Tada se osmerokutna osnova proširuje s tri polukružne kapele i postaje rijedak primjer baroknog trolisnog tlocrta, s monumentalnim konkavnim zabatnim pročeljem, zvonikom (dovršen 1754) i sakristijom. Današnji blagdan prigoda je za hodočasnički pohod čarobnim plešivičkim bregima i jedinstvenoj kapeli svetog Franje Ksaverskog.

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski

Slika: Sveti Franjo Ksaverski

Sveti Franjo Ksaverski-kapela na Plešivici

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-kapela na Plešivici

Sveti Franjo Ksaverski-kapela na Plešivici

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-kapela na Plešivici

Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Donjem Vugrovcu

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Donjem Vugrovcu

Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Viduševcu

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Viduševcu

Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Zagrebu

Slika: Sveti Franjo Ksaverski-župna crkva u Zagrebu

Svetac dana - Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael (Rafał) Chyliński, poljski svećenik, franjevac konventualac, rođen je 8. siječnja 1694. u selu Wysoczka nedaleko Poznańa (Velikopoljsko vojvodstvo), u siromašnoj plemićkoj obitelji. Sin Jana Arnolfa Chylińskog i Marianne Małgorzate Kierske, na krštenju je dobio ime Melchior. Pobožan dječak, kojeg je obitelj od milja nazvala „malim fratrom“, školovao se u isusovačkom kolegiju u Poznańu. U sedamnaestoj godini ostao je bez oca. Iskreni domoljub, prijavio se 1712. kao konjički časnik u službu poljskog kralja Stanisława Leszczyńskog. Stupio je 1715. među franjevce konventualce u Krakówu i uzeo redovničko ime Rafael (Rafał). Svečane zavjete položio je 1716, a za svećenika je zaređen u lipnju 1717.

Djelovao je u mnogim župama i kao duhovnik duboke, žarke vjere, na svakom koraku ostavljao neizbrisiv trag u životima svojih vjernika. Bio je na glasu kao omiljeni propovjednik i ispovjednik, a iznad svega kao plemenita i osjećajna duša. Posebnu ljubav iskazivao je prema siromasima i nevoljnicima, dijelio im hranu, lijekove i odjeću. Volio je glazbu i često pratio crkveno pjevanje sviranjem na harfi, lutnji i mandolini. Živio je pokornički, postio, nosio košulju od kostrijeti i željezni pojas, spavao na golom podu. Često je govorio: „O, kako je dobar, kako je dobar Bog! Imamo dobrog Gospoda“. Za vrijeme opasne epidemije kuge u Krakówu (1734-1736), otac Rafael Chyliński uputio se tamo i boravio 20 mjeseci uz zaražene bolesnike. Posljednjih 13 godina života djelovao je u gradiću Łagiewniki, danas predgrađu Łódźa. Tamo je i preminuo, 2. prosinca 1741. Pripisuju mu se mnoga čuda, a samostanska crkva u Łagiewnikima postala je mjestom hodočašća mnogih vjernika. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Varšavi, 9. lipnja 1991.

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael Chyliński

Slika: Blaženi Rafael Chyliński

Svetac dana - Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest (Modestus), irski benediktinski monah, misionar i biskup, apostol Karantanije, rođen je oko 720. u Irskoj (po nekim izvorima u Dublinu). Na područje Bavarske došao je prije 750, za vladavine vojvode Odila. Njegov učitelj, sveti Virgil, biskup Salzburga, poslao ga je 752. po želji karantanskog kneza Hotimira (Cheitmara), zajedno s drugim kršćanskim duhovnicima, u Karantaniju, povijesnu pokrajinu u Istočnim Alpama, slavensku kneževinu nastalu u VII. stoljeću, prvu slovensku državnu tvorevinu (danas južna Austrija i sjeveroistočna Slovenija). Modest je na Gosposvetskom polju (Zollfeld), nedaleko od Karnburga (Krnskog grada), tada upravnog i političkog središta Karantanije, dao sagraditi crkvu posvećenu Mariji. Ta je crkva vjerojatno bila prethodnica današnje glasovite crkve Gospe Svete (Maria Saal) i središte širenja kršćanstva u Karantaniji.

Modest je s tog mjesta djelovao po cijeloj Karantaniji, naučavao, širio Radosnu vijest po alpskim dolinama i posvećivao duhovnike. Podupirao je tamošnje Slavene u otporu protiv avarskih prodora. Bio je biskup misionar, koji se neprestano nalazio na putu. Pored crkve Gospe Svete sagradio je još dvije crkve, jednu na mjestu negdašnjeg središta rimske biskupije Teurnije (danas St. Peter im Holz, kotar Spittal an der Drau, Koruška)), a drugu blizu Ingeringa (danas područje Gaala i Spielberga, kotar Murtal, Štajerska). Modest je preminuo prije godine 772, vjerojatno 763, u Maria Saalu (slovenski Gospa Sveta, danas austrijska pokrajina Koruška). U crkvi Gospe Svete je i pokopan. Nakon njegove smrti pokrštavanje Karantanije je privremeno zaustavljeno zbog otpora tamošnjih pogana. Kasnije su Modestovo djelo nastavili novi biskupi i misionari. U Sloveniji je svetom Modestu posvećena crkva u Kranju, na Zlatem polju. Svetog Modesta naročito štuju žitelji Koruške, i Slovenci i Austrijanci.

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest Karantanski

Slika: Sveti Modest Karantanski

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani