SVECI MJESECA - PROSINAC

1	Sveti Edmund Campion
1	Sveti Eligije
1	Sveti Šimun Cirenac
1	Sveti Charles de Foucauld
1	Sveti Nahum
2	Sveta Bibijana
2	Blaženi Ivan Ruysbroeck
2	Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović
3	Sveti Franjo Ksaverski
3	Blaženi Rafael Chyliński
3	Sveti Modest Karantanski
4	Sveta Barbara
4	Blaženi Adolph Kolping
4	Sveti Maruta
5	Sveti Saba
5	Blaženi Niels Stensen
5	Blaženi Jean-Baptiste Fouque
6	Sveti Nikola
6	Blaženi János Scheffler
6	Sveti Pedro Pascual
7	Sveti Ambrozije
7	Sveta Marija Josipa Rossello
7	Blaženi Marin iz Kotora
8	Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8	Sveta Gorgonija
8	Sveti Teobald iz Marlyja
9	Sveti Petar Fourier
9	Sveta Valerija iz Limogesa
9	Blažena Leonella Sgorbati
10	Loretska Gospa
10	Sveti Miltijad
10	Blaženi Anton Durković
11	Sveti Damaz
11	Sveti Sabin iz Piacenze
11	Sveta María Maravillas de Jesús
12	Gospa od Guadalupe
12	Sveta Ivana Franciska de Chantal
12	Sveti Simon Phan Đac Hoa
13	Sveta Lucija
13	Sveta Odilija
13	Sveti Jodok
14	Sveti Ivan od Križa
14	Sveti Spiridon
14	Sveti Nimatullah Kassab
15	Blažene Drinske mučenice
15	Sveta Kristijana Gruzijska
15	Sveta Virginia Centurione Bracelli
16	Sveta Adela
16	Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
16	Sveta Paulina
17	Sveti Josip Manyanet
17	Sveti Ivan de Matha
17	Sveti Modest Jeruzalemski
18	Sveti Gracijan Tourški
18	Sveti Malahija prorok
18	Blažena Giulia Nemesia Valle
19	Blaženi Urban V.
19	Sveti Anastazije I.
19	Blaženi Guglielmo di Fenoglio
20	Sveti Dominik iz Silosa
20	Sveti Filogonije
20	Sveti Vincenzo Romano
21	Sveti Petar Kanizije
21	Blaženi Oton Pulski
21	Blažena Angela Truszkowska
22	Sveta Francesca Cabrini
22	Blažena Jutta iz Sponheima
22	Sveti Flavijan
23	Sveti Ivan Kentski
23	Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23	Sveti Dagobert
24	Badnjak
24	Sveti Charbel Makhlouf
24	Sveti Jakov patrijarh
24	Sveti Adam i Eva
25	Božić
25	Sveti Petar Nolasco
25	Blaženi Jacopone da Todi
26	Sveti Stjepan
26	Sveti Dionizije papa
26	Blaženi tajlandski mučenici
26	Službenica Božja Tarsilla Osti
27	Sveti Ivan Evanđelist
27	Blaženi Francesco Spoto
27	Blažena Sára Salkaházi
27	Blaženi Ján Havlík
28	Sveta Obitelj
28	Nevina dječica
28	Sveta Fabiola Rimska
28	Sveta Caterina Volpicelli
29	Sveti Toma Becket
29	Sveti David, prorok i kralj
29	Sveti Trofim iz Arlesa
30	Blažena Eugenia Ravasco
30	Blažena Margherita Colonna
30	Sveti Eugen Milanski
31	Sveti Silvestar
31	Sveti Ivan Franjo Régis
31	Sveta Melanija Mlađa

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Francesca Cabrini

Sveta Francesca Cabrini

Današnja sveta zaštitnica je talijanska redovnica Francesca Saverio Cabrini, „Mamma Cabrini“ ili „Mother Cabrini“, prva američka građanka koja je proglašena sveticom. Rodila se 15. srpnja 1850. u talijanskom gradiću Sant'Angelo Lodigiano (provincija Lodi, Lombardija) kao deseto dijete pobožne seljačke obitelji koja se bavila uzgojem trešanja. Pokušala se zarediti s 18 godina, ali zbog krhkog zdravlja nije uspjela. Završila je 1868. učiteljsku školu koju su vodile Kćeri Presvetog srca Isusova. Radila je od 1874. kao nadstojnica i učiteljica u djevojačkoj školi sirotišta “Kuća providnosti” u Codognu. Redovničke zavjete položila je 1877, a 1880. osnovala je družbu sestara Misionarki Presvetog srca Isusova, posvećenu brizi za siromašnu djecu u školama i bolnicama. Željela je djelovati kao misionarka u Kini, ali na prijedlog pape Leona XIII. otišla je u Ameriku s još šest sestara. Stigle su u New York u proljeće 1889, a Francesca je ubrzo postala majkom talijanskih iseljenika. Bez predaha je osnivala bolnice, škole, đačke domove i ubožnice u najvećim američkim gradovima, u New Yorku, Chicagu, New Orleansu, Los Angelesu i mnogim drugim naseljima, a njezina se djelatnost proširila i na Latinsku Ameriku i Europu. Zdušno je pomagala ne samo američkim Talijanima nego i svim ostalim nevoljnicima. Naročitu brigu vodila je o zatvorenicima, među kojima je bila posebno omiljena. Oni su u Chicagu sestrama Mamme Cabrini kupili konja i kola, a u newyorškom Sing Singu posvetili su joj posebnu knjigu sa svojim potpisima. Slala je svoje sestre i na vrele plantaže američkog Juga i u hladne rudnike američkog Sjevera. U njezinim školama jednaka pažnja posvećivana je vjeronauku kao i prirodnim znanostima, ali i razvoju sporta.

Bila je prava moderna svetica koja se u slobodno vrijeme zabavljala, smijala i kartala sa svojim sestram. Znala je satima probdjeti na koljenima pred Presvetim Sakramentom u razmatranjima o milostima Srca Isusova, kojem je posvetila svoje kongregaciju. Američkom državljankom postala je 1909. U trenutku Francescine smrti njezina družba brojila je više od 2 tisuće sestara u 70 kuća. Preminula je na današnji dan, 22. prosinca 1917, u Chicagu. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Prva je građanka Sjedinjenih Američkih Država koja je proglašena svetom. Blaženom ju je 1938. proglasio papa Pio XI, a svetom 1946. papa Pio XII. Zaštitnica je iseljenika, useljenika, siročadi, upravnika bolnica i bolesnika od malarije. Njezinim imenom nazvana su mnoga učilišta, ustanove, bolnice, župe, crkve i kapele širom svijeta, naročito u Americi.

Slika: Sveta Francesca Cabrini

Svetac dana - Blažena Jutta iz Sponheima

Blažena Jutta iz Sponheima

Blažena Jutta iz Sponheima ili Jutta iz Disibodenberga, njemačka benediktinska redovnica, rođena je 1092. u dvorcu Sponheimu, zapadno od Bad Kreuznacha (Rheinland-Pfalz) u grofovskoj obitelji, kao kći grofa Stephana i Sophije von Sponheim. U trećoj godini izgubila je oca pa se majka sama brinula o odgoju djece. Juttina prva učiteljica bila je pobožna udovica Uda von Göllheim. S dvanaest godina Jutta je teško oboljela, a nakon čudesnog ozdravljenja odlučila je posvetiti svoj život Kristu Gospodinu. Protiv volje svoje obitelji, a uz privolu nadbiskupa Mainza Rutharda, započela je 1. studenoga 1112. svoj redovnički život u maloj kući blizu benediktinske opatije Disibodenberg, nedaleko dvorca u kojem je rođena (danas Odernheim am Glan, Rheinland-Pfalz). Podučavala je tamošnju djecu pisanju, čitanju, pjevanju i sviranju, među njima i buduću sveticu, šest godina mlađu Hildegardu iz Bingena. Bila je nadaleko poznata po svojoj duhovnosti i mudrosti pa je privukla mnoge sljedbenice.

Tako je uz postojeći muški nastao i ženski benediktinski samostan Disibodenberg. Jutta je bila predstojnica toga samostana od 1116. do svoje smrti, dvadeset godina kasnije, na današnji dan, 22. prosinca 1136. Vodila je asketski život, prožet strogim postom, trapljenjem i molitvenim bdjenjem, a bila je na glasu kao savjetnica mnogih putnika namjernika te kao dobročiniteljica siromaha i nevoljnika. Na mjestu poglavarice naslijedila ju je njezina najdraža učenica, sveta Hildegarda. Blaženoj Jutti pripisuju se mnoga čudesa, za života i nakon smrti. Tako je prema predaji mogla pretvoriti vodu u vino, a nakon prelaska preko obližnje rijeke Glana noge su joj ostale suhe. Juttin brat bio je nadbiskup Kölna, Hugo von Sponheim (preminuo je 1137). Život blažene Jutte opisao je ubrzo nakon njezine smrti nepoznati autor u djelu Vita domnæ Juttæ inclusæ. Njezin grob bio je dugo mjesto okupljanja mnogih hodočasnika. Naročito je štovana u benediktinskom redu i u biskupiji Speyer, kojoj pripada i Disibodenberg.

Slika: Blažena Jutta iz Sponheima

Svetac dana - Sveti Flavijan

Sveti Flavijan

Sveti Flavijan (Flaviano), rimski mučenik, rođen je u IV. stoljeću u Rimu. Njegova supruga bila je sveta Dafrosa, a njegove kćeri sveta Bibijana i sveta Demetrija. Za vladavine cara Konstantina Velikog Flavijan je bio njegov namjesnik u Rimu i kao kršćanin pružao veliku potporu rimskim kršćanima. Novi car Konstancije, nesklon kršćanina, Flavijana je smijenio s namjesničke službe, a njegov nasljednik, car Julijan Otpadnik počeo je kršćane i progoniti. Flavijana je uhitio novi carski namjesnik, njegov stari protivnik Apronijan, u trenutku dok je pokapao trojicu mučenika. Kad je Flavijan posvjedočio svoju vjeru u Krista Gospodina, plamenom mu je u lice utisnut znak robova. Osuđen je na prisilni rad blizu termi jednog poganskog hrama u Laziju (Aquas Taurinas). Nedugo potom, oko godine 362, Flavijan je umro od gladi i zlostavljanja.

Pobožni puk štuje svetog Flavijana u mnogim dijelovima Italije, a naročito u Laziju i biskupiji Viterbo. Flavijanove relikvije čuvaju se u gradu Montefiasconeu (provincija Viterbo, Lazio), čiji je zaštitnik, neke u katedrali svete Margarete, a većina u crkvi koja nosi njegovo ime. U toj drevnoj crkvi relikvije svetog Flavijana počivaju više od jedanaest stoljeća. Papa Leon IV. spominje ih u jednom svojem pismu već 852. Položene su podno oltara, u mramornoj urni. O Flavijanovoj kćerki, svetoj Bibijani (Viviani) pišemo u prilogu od 2. prosinca. Svetu Dafrosu, Flavijanovu suprugu, Crkva spominje 4. srpnja, a drugu kćerku, svetu Demetriju, 21. lipnja. I one su mučeničkom smrću proslavile Krista Gospodina.