Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - SVIBANJ

1Sveti Josip Radnik
1Sveti Jeremija
2Sveti Atanazije
2Sveti José María Rubio y Peralta
3Sveti Filip i Jakov
3Sveti Stanisław Kazimierczyk
3Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4Sveti Florijan
4Blaženi Jean-Martin Moÿe
5Blaženi Nunzio Sulprizio
5Sveti Gotthard
6Blažena Caterina Troiani
6Blažena Anna Rosa Gattorno
7Sveti Dujam
7Blažena Gizela Ugarska
8Sveta Ruža Venerini
8Sveta Ida iz Nivellesa
9Sveti Kristofor
9Sveti Izaija
9Sveti Pahomije
10Blaženi Ivan Merz
10Gospa Trsatska
10Sveti Ivan de Ávila
11Sveti Franjo de Geronimo
11Sveti Ignacije iz Laconija
12Sveti Leopold Bogdan Mandić
12Sveti Pankracije
13Gospa Fatimska
13Sveti Andrija Hubert Fournet
14Sveti Matija
14Sveta Maria Domenica Mazzarello
15Sveti Izidor ratar
15Sveti Mihael Garicoïts
15Sveta Sofija
16Sveti Ivan Nepomuk
16Sveti Andrija Bobola
17Sveti Pascual Baylón
17Sveti Simon Stock
18Sveti Ivan I.
18Sveti Feliks iz Cantalicea
19Sveti Celestin V.
19Sveti Ivo Hélory
20Sveti Bernardin Sienski
20Sveti Antonino Pierozzi
21Sveti Eugène de Mazenod
21Sveti Cristóbal Magallanes Jara
22Sveta Rita iz Cascije
22Sveta Julija s Korzike
23Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23Sveti Ivo iz Chartresa
24Marija pomoćnica
24Sveti Vinko Lerinski
25Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
25Sveti Urban
25Sveti Beda Časni
26Sveti Filip Neri
26Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
27Sveti Augustin Canterburyjski
27Sveti Grgur VII
28Sveti German Pariški
28Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
29Sveta Uršula Ledóchowska
29Sveti Euzebije i Polion
30Sveta Ivana Orleanska
30Sveti Ferdinand III
31Pohod Blažene Djevice Marije
31Sveta Petronila

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Svibanj je Marijin mjesec pa joj iz dubine srca pjevamo kao Kraljici svibnja, a danas s radošću slavimo Mariju pomoćnicu kršćana. Sveti Ivan Zlatousti prvi je 345. Mariju nazvao tim imenom. I u Lauretanskim litanijama zazivamo ju kao Pomoćnicu kršćana. Taj zaziv je uvršten u litanije poslije pobjede kršćanske vojske nad Turcima 7. listopada 1571, u bitki kod Lepanta. Tada su Turci bili nadmoćniji brojem lađa i vojnika, ali kršćani su se zavjetovali Mariji i uspjeli pobijediti. Poslije te bitke uveden je blagdan Marije Pobjednice ili Kraljice Presvete Krunice. Godine 1683. Turci su bili na pragu zauzimanja Beča, ali su kršćani pod vodstvom velikog poljskog kralja Jana Sobjeskoga pobijedili nadmoćnijeg neprijatelja. Na stijegu su imali Marijin lik i geslo: „Naprijed, Bog i Marija su naša zaštita“. U čast te pobjede ustanovljen je blagdan Imena Marijina, 12. rujna. Francuski vladar Napoleon Bonaparte bio je strah i trepet Europe, a naročiti trn u oku bili su mu Petrovi nasljednici. Osamdesetgodišnjeg papu Pija VI, koji ga je izopćio iz Crkve, bacio je u tamnicu, u kojoj je ostao sve do svoje smrti u francuskom gradu Valenceu, 1799. Zatvorio je 1808. i papu Pija VII, koji se nalazio u njegovom zarobljeništvu 6 godina i mogao se vratiti iz Savone (Ligurija) u Rim tek na današnji dan, 24. svibnja 1814, nakon Napoleonova poraza kod Leipziga. Putem je u znak zahvalnosti posjetio mnoga Marijina svetišta, a posvuda su ga dobrodošlicom dočekivali razdragani vjernici. Papa se uzdao u Marijinu pomoć pa Pomoćnicu kršćana slavimo za uspomenu na svečani povratak Pija VII. iz sužanjstva.

Naročiti doprinos širenju pobožnosti Marije Pomoćnice dali su salezijanci, Družba svetog Franje Saleškog, koju je utemeljio sveti Ivan Bosco i koja s velikim uspjehom i žarom djeluje i u hrvatskim krajevima. Veliki Don Bosco svoju je družbu posvetio Mariji Pomoćnici, a prva vjernička udruga Marije Pomoćnice osnovana je u Torinu 1868, s ciljem i željom promicanja autentičnog kršćanskog života po Marijinu primjeru i zagovoru. Marija Pomoćnica zaštitnica je Australije, Novog Zelanda, New Yorka te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Knežija, Ivanec Bistranski kod Zaprešića, Sotin kod Vukovara, Donji Emovci kod Požege, Strahoninec, Selište Drežničko kod Rakovice, Rijeka-Banderovo, Veprinac kod Opatije, Split-Kman, Orebić na Pelješcu, Globarica kod Žepča, Klobuk kod Ljubuškog, Muo kod Kotora, Morović kod Šida).

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Slika: Marija pomoćnica

Marija Pomoćnica-župna crkva u Ivancu Bistranskom

Slika: Marija Pomoćnica-župna crkva u Ivancu Bistranskom

Marija Pomoćnica-župna crkva u Rijeci

Slika: Marija Pomoćnica-župna crkva u Rijeci

Marija Pomoćnica-crkva u Selištu Drežničkom

Slika: Marija Pomoćnica-crkva u Selištu Drežničkom

Svetac dana - Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski (latinski Vincentius Lirinensis, francuski Vincent de Lérins), redovnik, svećenik i crkveni spisatelj iz južne Galije, djelovao je u V. stoljeću. Rođen je u Toulu (Lorraine, sjeveroistočna Francuska) kao dijete plemićke galske obitelji. Njegov brat bio je sveti Lupus (Loup), biskup Troyesa. Nakon prilično burnog života i vojničke karijere Vinko se povukao kao redovnik u samostan na otoku Île Saint-Honorat, dio otočne skupine Lérins (Îles de Lérins), nedaleko od Cannesa na francuskoj Azurnoj obali. Postao je svećenik te je stekao visoku klasičnu i teološku naobrazbu. U povijesti kršćanske dogme postao je slavan po svojem djelu „Commonitorium“ („Podsjetnik“), svojevrsnom priručniku koji čitatelju pomaže u razlikovanju istinitog od pogrešnog u katoličkoj doktrini. Napisao je to djelo oko 434. pod pseudonimom Peregrinus i u njemu dao izvrsno obrazloženje kako sa sigurnošću možemo razlikovati pravovjerni kršćanski nauk od krivovjerja. Branio je i naziv „Marije, majke Isusove, Bogorodice“. Vinko Lerinski, vrsni poznavatelj Svetog pisma, prožet humanističkom kulturom, odlikuje se stilskom elegancijom te snagom, jasnoćom i preciznošću svojih misli. On polazi od činjenice da su različiti krivi nauci u prošlosti i sadašnjosti samovoljno tumačili Sveto pismo. Zbog toga je potrebna crkvena i katolička norma za ispravno tumačenje Svetog pisma. Ona je s jedne strane točno shvaćeno načelo kršćanske predaje, a s druge strane svijest da jedino ispravno tumačenje Svetog pisma pripada crkvenom naučiteljstvu i njegovoj vrhovnoj glavi, papi.

Za kršćansku predaju dao je ovu definiciju, koja se često navodi: „Mnogo se valja brinuti da držimo ono što se vjeruje svagdje, uvijek i od svih; to je uistinu i u pravom smislu katoličko“. („Id teneatur quod ubique, quod semper, quod ab omnibus creditum est“) Vinko spominje naputak pape Stjepana i ističe neke njegove važne misli: „Ne smije se uvoditi ništa novo što bi bilo u suprotnosti s onim što nam je predano… Pobožnost ne dopušta ništa drugo nego da sve ono što smo primili od otaca bude predano djeci s istom vjernošću… Vjeru ne vodimo tamo kamo bismo htjeli, već je slijedimo kamo nas ona vodi… Svojstveno je kršćanskoj skromnosti i promišljenosti potomstvu predati ne vlastito, već sačuvati ono što smo primili od prethodnika.“ Sveti Vinko Lerinski preminuo je oko godine 450, a problematika kojom se bavio, suvremena je i danas. Njegove relikvije počivaju na otočju Lérins. Crkveno učiteljstvo je i danas dosljedno sebi jer ne smije iznevjeriti istinu koja mu je povjerena. Nijedna novina u crkvenom nauku ne smije biti u suprotnosti s onim što je Crkva već svečano definirala kao Bogom objavljene istine. Stoga je djelo svetog Vinka Lerinskog o načelu predaje i danas suvremeno i poučno jer nas odgaja u vjernosti prema onom što će nas očuvati od zabluda i skretanja.

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani