SVECI MJESECA - SIJEČANJ

1	Blažena Djevica Marija Bogorodica
1	Sveti Odilo
1	Sveti Josip Marija Tomasi
1	Sveti Fulgencije
2	Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski
2	Sveti Makarije Aleksandrijski
2	Sveti Adalard
3	Presveto Ime Isusovo
3	Sveta Genoveva
3	Sveti Henok
4	Sveta Angela iz Foligna
4	Sveta Elizabeth Ann Seton
4	Sveta Zdislava
5	Sveti Gerlach
5	Sveti Ivan Nepomuk Neumann
5	Sveti Simeon Stilit Stariji
6	Bogojavljenje (Tri kralja)
6	Sveti Andrija Bessette
6	Sveta Rafaela Marija od Presvetoga Srca Isusova Porras y Ayllón
7	Sveti Rajmund Penjafortski
7	Sveti Karlo iz Sezzea
7	Sveti Valentin iz Passaua
8	Gospa brze pomoći
8	Sveti Severin
8	Sveti Erhard iz Regensburga
8	Blažena Eurosia Fabris Barban
9	Sveti Adrian
9	Blažena Alix Le Clerc
9	Blaženi Józef Pawłowski i Kazimierz Grelewski
10	Sveti Agaton
10	Sveti Vilim iz Bourgesa
10	Sveta Nazaria Ignacia March Mesa
11	Sveti Higin
11	Sveti Teodozije
11	Sveti Tommaso iz Corija
12	Krštenje Gospodinovo
12	Sveti Arkadije
12	Sveta Marguerite Bourgeoys
12	Sveta Tatjana Rimska
13	Sveti Hilarije
13	Sveti Agricije iz Triera
13	Sveti Knut
14	Sveti Feliks iz Nole
14	Blaženi Odorik iz Pordenonea
14	Sveti Remigije
14	Sveti Devasahayam Pillai
15	Sveta Anastazija (Stošija)
15	Sveti Pavao pustinjak
15	Sveti Habakuk
16	Sveti Marcel papa i mučenik
16	Sveti Fursa
16	Sveti Tozzo
17	Sveti Antun opat
17	Sveti Jenaro Sánchez y Delgadillo
17	Blaženi Peter To Rot
18	Sveta Margareta Ugarska
18	Sveti Romedije
18	Sveti Deikol
19	Sveti Henrik iz Uppsale
19	Sveti Josip Sebastijan Pelczar
19	Sveti Mario, Marta i sinovi
20	Sveti Fabijan i Sebastijan
20	Blaženi Cyprian Michael Iwene Tansi
20	Sveta Eustochia Calafato
21	Sveta Agneza
21	Sveti Publije
21	Sveti Meinrad
22	Sveti Vinko đakon i mučenik
22	Blaženi László Batthyány-Strattmann
22	Sveta Teodolinda
23	Sveti Vinko Pallotti
23	Sveta Emerencijana
23	Sveti Abel
24	Sveti Franjo Saleški
24	Blaženi ukrajinski mučenici iz Pratulina
24	Sveti Arno Salzburški
25	Obraćenje svetog Pavla
25	Sveti Ananija
25	Sveti Poppo
26	Sveti Timotej i Tit
26	Sveta Paula Rimska
26	Sveti José Gabriel del Rosario Brochero
27	Sveta Angela Merici
27	Blaženi Henrik Suso
27	Blaženi Jurgis Matulaitis-Matulevičius
28	Sveti Toma Akvinski
28	Blaženi Karlo Veliki
28	Sveta Devota
29	Sveti Gelazije II
29	Blaženi Julijan Maunoir
29	Blaženi Bronisław Markiewicz
30	Sveta Martina
30	Sveta Hijacinta Marescotti
30	Sveta Aldegunda
31	Sveti Ivan Bosco
31	Sveti Francesco Saverio Maria Bianchi
31	Blaženi Nicholas Bunkerd Kitbamrung

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Agneza

Sveta Agneza

Danas slavimo svetu Agnezu (Janju ili Ines), rimsku mučenicu. Djevojčica iz Rima, rođena oko 291, bila je kći ugledne patricijske obitelji, odrasla u sjaju i raskoši. Već s dvanaest ili trinaest godina stavila je svoj život u službu kršćanstva. U vrijeme progona cara Dioklecijana odbila se udati za sina rimskog perfekta Sempronija, a kad se doznalo da je kršćanka, podvrgnuta je groznim poniženjima i mukama. O načinu njezine muke te o čudesima koja su se pritom događala, postoje različite legende. Iako još djevojčica, do kraja je bila hrabra, tješila sve koji su za njom žalili i bez straha pošla u smrt. Na kraju joj je jedan vojnik mačem odrubio glavu. Preminula je na današnji dan, 21. siječnja, oko 304. Prema predaji, osam dana nakon mučeničke smrti ukazala se svojim roditeljima u zlatnoj haljini, s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom koju je zaslužila u nebu. Njezina sestra po mlijeku bila je sveta Emerencijana, također mučenica, kći Agnezine dadilje, kamenovana nekoliko dana nakon Agnezine smrti jer su je zlotvori zatekli kako moli na njezinom grobu.
Ime svete Agneze ušlo je u prvu euharistijsku molitvu i litanije Svih svetih, a svojim su je djelima poslavili najveći crkveni pisci kao sveti Ambrozije, sveti Jeronim i sveti Augustin. Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu svete Agneze veličanstvenu baziliku. Prema tradiciji u njezinoj se bazilici na današnji dan blagoslove dva janjeta od čije se vune prave paliji za nadbiskupe iz cijelog svijeta. Umjetnici uz njezin lik prikazuju simbole mučeništva-mač i plamen, a Agnezu ponekad s dugom kosom ili odjevenu u dugu haljinu, koje su joj, prema legendi, čudom dodane da pokriju nasilno razodjeveno tijelo. Zaštitnica je ženske mladeži, djevojaka, zaručnika, vjerenika, zaljubljenih, tjelesne čistoće, nevinosti, janjadi, usjeva, vrtlara, žrtava silovanja i mnogih naselja, biskupija, župa i crkva diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Medulin, Rakalj kod Marčane, Anžići kod Višnjana). Sretan imendan od srca čestitamo našim čitateljicama s imenom Agneza, Ines i Janja!

Slika: Sveta Agneza

Slika: Sveta Agneza - župna crkva u Medulinu

Slika: Sveta Agneza-crkva u Raklju

Svetac dana - Sveti Publije

Sveti Publije

Sveti Publije (Publius, malteški Publju), biskup i mučenik, zaštitnik Malte, rođen je na Malti oko godine 33. Prema izvještaju svetog Luke u Djelima apostolskim, Publije se pobrinuo za svetog Pavla kad je apostol kao zatvorenik brodom plovio u Rim i zbog brodoloma se prisilno iskrcao na Publijevom otoku. „Tek kad se spasismo, doznadosmo da se otok zove Malta. Urođenici su se ponijeli prema nama vrlo ljudski. Sve nas primiše k velikoj vatri koju bijahu naložili zbog kiše što je padala i zbog zime. Kad Pavao nakupi naramak suhih grana i kad ga baci u vatru, iziđe zmija natjerana od vrućine te mu se uhvati za ruku. Urođenici, kad vidješe da mu zmija visi o ruci, govorahu jedan drugome: „Ovaj je čovjek sigurno ubojica: umakao je moru i Pravda mu ne dopušta da živi.“ Ali on otrese zmiju u vatru i ne bi mu ništa zlo. A oni su očekivali da će oteći i smjesta pasti mrtav. Pošto su dulje čekali te vidjeli da mu se nije dogodilo nikakvo zlo, promijeniše mišljenje i rekoše da je bog. U onoj okolici nalazilo se imanje poglavara otoka imenom Publija, koji nas primi i tri dana ljubezno pogosti. A Publijev otac, koga je mučila groznica i srdobolja, ležao je u postelji. Pavao uđe k njemu, pomoli se, stavi na nj ruke i ozdravi ga. Poslije toga događaja počeše dolaziti i ostali bolesnici s otoka i ozdravljati. Oni nam iskazaše mnoge počasti, a kad smo odlazili, staviše u lađu sve što nam je trebalo.“ (Dj, 28, 1-10).

Prema predaji, Publije, Pavlov prijatelj, postao je kasnije prvi biskup Malte, a prema nekim izvorima, postao je kasnije i biskup Atene, kao nasljednik Dionizija Aeropagita. Umro je u Ateni oko 125. mučeničkom smrću, za progona cara Hadrijana, a po nekima oko 112, za progona cara Trajana. Maltežani ga slave kao svojeg prvog sveca. Zaštitnik je Malte i malteškog grada Floriane. Zanimljivo je da postoje i pretpostavke kako se brodolom svetog Pavla nije dogodio na Malti već na grčkom otoku Kefaloniji ili na našem otoku Mljetu. Tradicija koja u biblijskoj Meliti prepoznaje otok Maltu najviše je raširena među suvremenim bibličarima što je vidljivo iz suvremenih prijevoda Svetog pisma. Tako je prevode i današnji hrvatski prevoditelji. Prema nekim tumačenjima, maltešku tradiciju forsirali su posebice pripadnici viteškoga reda Ivanovaca, danas poznatijih kao Malteški red, koji su se na otoku Malti nastanili poslije 1530. Druga teorija, koja je prisutna u znanstvenoj literaturi, a tvorac joj je Nijemac Heinz Warnecke, nema brojne sljedbenike, osim u Grčkoj, a zastupa mišljenje da je biblijska Melita grčki otok Kefalonija. Treća teorija, koja zastupa mišljenje da je biblijska Melita hrvatski otok Mljet u Jadranskom moru, zapravo je najstarija. Spominje se u mnogim vjerodostojnim zapisima i književnim djelima, od VI. stoljeća do današnjih dana. Prema toj teoriji i današnji zaštitnik, sveti Publije, bio bi na neki način naš zemljak i hrvatski svetac. Uostalom, svi naši sveci, proslavljeni sljedbenici Krista Gospodina, pripadaju cijeloj Crkvi, svim njezinim vjernicima i svim narodima na kugli zemaljskoj.

Slika: Sveti Publije

Svetac dana - Sveti Meinrad

Sveti Meinrad

Sveti Meinrad, njemački i švicarski redovnik benediktinac, pustinjak i „mučenik gostoljubivosti“, utemeljitelj švicarske opatije Einsiedeln, potomak plemićke obitelji Hohenzollern, rođen je oko 797. u Sülchenu, danas napuštenom naselju kod Rottenburga (kotar Tübingen, Baden-Württemberg). Školovao se od pete godine u opatiji na otoku Reichenau (Bodensko jezero), a njegovi učitelji bili su benediktinski opati Haito i Erlebald. Tamo je Meinrad zaređen za svećenika i postao benediktinski redovnik. Djelovao je od 824. kao učitelj u švicarskom samostanu Babinchova (danas Benken, kanton St. Gallen). Živio je od 828. pustinjačkim životom kraj prijevoja Etzel (Etzelpass, kanton Schwyz). Tamo je podigao kapelu s čudesnim kipom Blažene Djevice Marije, darom benediktinske opatice Hildegarde iz Züricha. Meinradova svetost privlačila je tamo mnoge posjetitelje pa se 835. povukao u „mračnu šumu“, kako bi se još više predao dragom Bogu i strogom pokorničkom životu. Darove koje je primao, davao je siromasima. Tamo je sagradio pustinjačku kolibu i kapelu. Prema predaji ubila su ga dva razbojnika, prerušena u hodočasnike, kojima je pružio utočište. On ih je gostoljubivo dočekao i nahranio, a oni su ga opljačkali i pretukli toljagama do smrti. Dogodilo se to na današnji dan, 21. siječnja 861.

Prema legendi Meinrada su branila dva gavrana, njegovi ljubimci, koji su otjerali razbojnike. Ti su gavrani progonili ubojice sve do Züricha, gdje su uhvaćeni i osuđeni na smrt. Zbog toga su u grbu Einsiedelna prikazana dva gavrana. Nakon Meinradove smrti na tom mjestu boravili su i drugi pustinjaci. Jedan od njih, Eberhard, negdašnji prior u Strasbourgu, podigao je tamo 934. benediktinski samostan i postao njegovim opatom. Danas je to najpoznatije i najomiljenije švicarsko proštenište, benediktinska opatija Einsiedeln (kanton Schwyz). Na mjestu Meinradove pustinjačke ćelije nalazi se kapela u kojoj se čuva čudotvorna slika Crne Gospe od Einsiedelna. Meinradove relikvije čuvale su se naprije na otoku Reichenau, ali su 1039. vraćene u Einsiedeln. Na prijevoju Etzel sagrađena je u 13. stoljeću kapela u njegovu čast, a obnovljena je 1698. Po njemu je nazvano i naselje Saint Meinrad u američkoj saveznoj državi Indiani, u kojem se nalazi i benediktinska nadopatija St. Meinrad Archabbey. Postoji i biciklistička staza (der Meinradweg), duga 275 kilometara, koja vodi od Meinradovog rodnog Sülchena preko svih njegovih životnih postaja do opatije Einsiedeln. Sveti Meinrad zaštitnik je Einsiedelna i gostoljubivosti.