Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - RUJAN

1Sveti Egidije
1Sveti Lupus iz Sensa
2Sveti Salomon Leclercq
2Blaženi mučenici rujanskih progona
2Sveti Vilhelm iz Roskildea
3Sveti Grgur Veliki
3Sveti Marin
3Blažena Laura Vicuna
4Sveta Rozalija
4Sveta Ruža iz Viterba
4Sveti Mojsije
5Sveta Majka Terezija
5Sveti Lovro Giustiniani
5Sveti Boris i Gleb
6Sveti Zaharija
6Sveta Bega
6Sveti Liberat
7Sveti Marko Križevčanin
7Sveti Anastazije (Staš) Solinski
8Mala Gospa
8Sveti Sergije I.
8Sveti Adrijan i Natalija iz Nikomedije
9Sveti Petar Claver
9Blaženi Frédéric Ozanam
9Blaženi Jacques Désiré Laval
10Sveti Nikola iz Tolentina
10Sveta Pulherija
11Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11Sveti Pafnucije iz Tebe
11Sveti Proto i Hijacint
12Ime Marijino
12Sveti Guido iz Anderlechta
13Sveti Ivan Zlatousti
13Sveti Amat
14Uzvišenje svetoga Križa
14Sveta Notburga
15Gospa Žalosna
15Sveta Katarina Genovska
16Sveti Kornelije i Ciprijan
16Sveta Eufemija
16Sveta Ljudmila
17Sveti Robert Bellarmino
17Sveta Hildegarda iz Bingena
17Sveti Stanisław Papczyński
18Sveti Josip iz Copertina
18Sveti Ivan Macías
19Sveti Januarije
19Sveta Emilija de Rodat
20Sveti Andrija Kim Taegon
20Sveti Eustahije
20Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21Sveti Matej
21Sveti Jona, prorok
21Blaženi Elías del Socorro Nieves
22Sveti Toma iz Villanueve
22Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
23Sveti Lino
23Sveti Pio iz Pietrelcine
24Gospa od Otkupljenja
24Sveti Gerard Sagredo
24Sveti Pacifik
24Sveti Terencije
24Blaženi Anton Martin Slomšek
25Sveti Nikola von Flüe
25Sveti Vinko Strambi
25Blaženi Vladislav iz Gielniowa
26Sveti Kuzma i Damjan
26Sveta Terezija Couderc
26Sveti Pavao VI
27Sveti Vinko Paulski
27Sveti Elzear i blažena Delfina
28Sveti Vjenceslav
28Sveti Ivan od Dukle
28Sveti Faust iz Rieza
29Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29Sveti Lovro Ruiz iz Manile
30Sveti Jeronim
30Sveti Honorije iz Canterburyja
30Blaženi Titus Zeman

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Prvi jesenji marijanski blagdan posvećen je Gospi od Otkupljenja ili Otkupiteljici robova. Taj blagdan nastao je iz težnje za obranom ljudske slobode. Slavi se od 1615, a za njega su zaslužni redovnici mercedarijevci, koji su se borili za otkup i oslobođenje onih duša što su ih Saraceni učinili robovima. Papa Inocent XII. proširio ga je 1696. na cijelu Crkvu. I danas, kada još uvijek ima toliko nedužnih ljudi lišenih slobode, a uslijed divljanja bezdušnog kapitalizma mnoge osobe rade u gotovo ropskim uvjetima, svetkovanje Gospe, Otkupiteljice robova, kao dan čovjekova prava na slobodu, itekako ima smisla.

Prema tradiciji, Blažena Djevica Marija, Majka čovječanstva, ganuta samilošću prema porobljenima, ukazala se 1. kolovoza 1218. svetom Petru Nolascu te mu naložila da osnuje novi red, koji će se posvetiti plemenitom djelu otkupljivanja robova. U ostvarenju toga ideala pomagao mu je Jakov I, aragonski kralj, a savjetovao ga je i potpomagao dominikanac, sveti Rajmund de Penyafort. Tako je u Barceloni osnovan red Blažene Djevice Marije od Milosrđa (Mater de Mercede). Pripadnici toga Gospina reda obvezuju se posebnim zavjetom da će dati i život za zarobljenu braću. Red je odobrio papa Grgur IX. godine 1235. Blažena Gospa, Otkupiteljica robova, svojim zagovorom i zaštitom pratila je redovnike mercedarijevce, koji su pod njezinim okriljem i uz najveće žrtve spasili iz ropstva više od 70 tisuća duša, a djeluju i danas na svim kontinentima, posebno uspješno u misijama. Današnji blagdan naročito svečano slavi se u Barceloni, a Gospi od Otkupljenja posvećene su mnoge crkve, župe i biskupije diljem svijeta.

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Gospa od Otkupljenja

Slika: Gospa od Otkupljenja

Svetac dana - Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Današnji sveti zaštitnik je i Gerard Sagredo (talijanski Gerardo di Csanád, mađarski Szent Gellért, rumunjski Sfântul Gerard, njemački Gerhard von Csanád), benediktinac, biskup, mučenik i apostol Mađarske. Giorgio Sagredo rođen je 23. travnja 980. u Veneciji kao potomak otmjenog patricijskog roda. Kao petogodišnjak ozdravio je od teške bolesti pa su ga roditelji u znak zahvalnosti smjestili u benediktinski samostan na venecijanskom otoku San Giorgio Maggiore. Njegov otac Gerardo poginuo je u križarskom ratu pa je Giorgio preuzeo njegovo ime. Kasnije je studirao u Bologni, postao redovnik benediktinac, a 1012. i opat samostana na San Giorgiu. Napustio je samostan 1015. kako bi u Svetoj zemlji živio isposničkim životom poput svetog Jeronima. Brod kojim je putovao, zbog oluje se morao usidriti kod otoka Sveti Andrija nedaleko Rovinja. U tamošnjem samostanu sreo je poslanike ugarskog kralja Stjepana I, koji su ga poveli sa sobom u Mađarsku. Tamo je kao gost proveo kraće vrijeme kod biskupa u Pečuhu, a na svečanostima u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár) upoznao je kralja Stjepana. Kralj je bio očaran njegovim propovijedima te ga je zaposlio kao odgojitelja svojeg sina, kraljevića Emerika. Imenovao ga je i biskupom Csanáda (danas Cenad u Rumunjskoj). Gerard se 1023. povukao u opatiju u Bakonjskoj šumi (sjeverozapadno od Blatnog jezera) kako bi meditirao i usavršio svoje znanje. Svoju biskupiju Csanád preuzeo je 1030. i posvetio se apostolskom, misionarskom radu među tamošnjim poganskim stanovništvom. Obratio je na kršćanstvo dvije trećine pogana i osnovao katedralnu školu. Napisao je i vrijedno teološko djelo, “Razmišljanje o pjesmi trojice mladića” (“Deliberatio supra hymnum trium puerorum”).

U neredima oko prijestolja nakon smrti kralja Stjepana, 1038, biskup Gerard postao je vrlo utjecajan. Usprotivio se dolasku na prijestolje Petra Venecijanca (Pietra Orseola), koji je kraljevao od 1038. do 1041. i od 1044. do 1046, a s Mađarskom postupao kao sa svojim lovištem i favorizirao strance. Nije podržao ni Sámuela Abu, koji je kraljevao od 1041. do 1044. i nemilosrdno ubijao svoje protivnike. Te borbe oko prijestolja pretvorile su se 1046. u krvavi narodni ustanak. Gnjev ustanika, većinom pogana pod vodstvom plemića Vate, nije se usmjerio samo protiv kraljevske kuće, nego i protiv Crkve. U Budimu su ustanici biskupa Gerarda zasuli kamenjem, prevrnuli mu kola i proboli ga kopljem. Stavili su ga potom u bačvu načičkanu čavlima, koju s brda Kelen otkotrljali u Dunav. Toga dana umorena su još dvojica biskupa, Buldus i Bystrík. Zbilo se to na današnji dan, 24. rujna 1046. Danas brijeg Kelen, visok 235 metara, nosi ime svetog Gerarda mučenika, Gellért-hegy. Gerardovo tijelo preneseno je 1053. u csanádsku katedralu. Papa Grgur VII. proglasio ga je svetim 1083, zajedno sa svetim Stjepanom kraljem i svetim Emerikom. Zaštitnik je Mađarske, Budimpešte i banatske biskupije Zrenjanin. Posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Mađarskoj i diljem svijeta, među njima i veličanstvena crkva u Vršcu, najveća rimokatolička crkva u Vojvodini i Srbiji.

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard Sagredo

Slika: Sveti Gerard Sagredo

Sveti Gerard-crkva u Vršcu

Slika: Sveti Gerard-crkva u Vršcu

Svetac dana - Sveti Pacifik

Sveti Pacifik

Sveti Pacifik

Sveti Pacifik iz San Severina (Pacifico da San Severino), talijanski svećenik, franjevac i mistik, rođen je 1. ožujka 1653. kao Carlo Antonio Divini u talijanskom gradiću San Severino Marche (provincija Macerata, Marche), trinaesto, najmlađe dijete Antonija Marije Divinija i Mariangele Bruni. Kad je u trećoj godini života ostao bez roditelja, odgajao ga je ujak svećenik, arhiđakon katedrale u San Severinu, strog čovjek, ali široke ruke. Stupio je u prosincu 1670. u franjevački red u obližnjem Foranu i uzeo ime Pacifico. Nakon završenog studija filozofije i teologije zaređen je 4. lipnja 1678. za svećenika. Od 1680. do 1683. djelovao je kao profesor mladih franjevaca, a neko vrijeme i kao gvardijan u San Severinu. Glasoviti propovjednik, šest godina je neumorno širio Radosnu vijest po crkvama pokrajine Marche.

Potom je teško obolio i jedva se kretao zbog rana na nogama. Zatim je oslijepio i oglušio te u takvom stanju proživio gotovo tri desetljeća. Od rujna 1705. boravio je u San Severinu. Svoje patnje podnosio je anđeoskom strpljivošću. Doživljavao je mnoge vizije i ekstaze, a pripisuju mu se mnoga čudesa i proročanstva. Preminuo je na današnji dan, 24. rujna 1721, u rodnom San Severinu. Blaženim ga je proglasio 4. kolovoza 1786. papa Pio VI, a svetim 26. svibnja 1839. papa Grgur IX. Zaštitnik je bolesnika s proširenim venama, a zazivaju ga svi oni koji boluju na nogama. Njegovo ime moglo bi se na hrvatski prevesti kao Miroslav pa danas slave imendan naše Mire i Miroslavi.

Njegov je imenjak blaženi Pacifik Ramati iz Cerana (Pacifico Ramati da Cerano), talijanski franjevac, kojeg Crkva slavi 4. lipnja. Rođen je oko 1424. u Ceranu (provincija Novara, Pijemont). Siroče od ranog djetinjstva, odgojen je u benediktinskom samostanu u Novari. U franjevački red stupio je 1445. u samostanu San Nazario della Costa (Novara). Doktorirao je na pariškoj Sorbonni i smatrali su ga jednim od najučenijih ljudi onog vremena. Zaređen je za svećenika 1452, a djelovao je od 1452. do 1471. kao glasoviti misionar diljem Italije, naročito u Pijemontu i Lombardiji. Osnovao je samostan u Vigevanu (provincija Pavia, Lombardija). Papa Siksto IV. poslao ga je 1471. kao misionara na Sardiniju. Preminuo je 14. lipnja 1482. u Sassariju (Sardinija). Blaženim ga je 12. svibnja 1746. proglasio papa Benedikt XIV.

Sveti Pacifik

Slika: Sveti Pacifik

Sveti Pacifik

Slika: Sveti Pacifik

Sveti Pacifik

Slika: Sveti Pacifik

Sveti Pacifik

Slika: Sveti Pacifik

Blaženi Pacifik iz Cerana

Slika: Blaženi Pacifik iz Cerana

Blaženi Pacifik iz Cerana

Slika: Blaženi Pacifik iz Cerana

Svetac dana - Sveti Terencije

Sveti Terencije

Sveti Terencije

Sveti Terencije (Terenzio), biskup i mučenik iz III. stoljeća, zaštitnik Pesara, bio je podrijetlom iz Panonije (današnja Mađarska). Rođen je u Panoniji oko 210, a u Italiju je pobjegao preko Jadranskog mora zbog progona kršćana u njegovom zavičaju, za vladavine rimskog cara Decija. Prvi biskup Pesara, umoren je 24. rujna 247. ili 251. zbog svoje kršćanske vjere, na mjestu zvanom „Acqua mala“ („Zla voda“), nedaleko od Pesara (talijanska pokrajina Marche). Mučeništvo je podnio blizu opatije svetog Tome u Fogli (San Tommaso in Foglia), na granici između Pesara i Urbina.

Tamo se nalazi trajna žila sumporne vode, koja izvire i u najvećim sušama. Više puta je skretana i zatirana, ali se uvijek ponovno pojavljivala. Nazivaju je „vodom svetog Terencija“ jer se smatra da je on tamo ubijen. Terencijevo tijelo kasnije je bačeno u obližnje izvorište, iz kojeg izvire „acqua mala“. Danas to izvorište više ne postoji zbog niza poljoprivrednih zahvata. Nakon nekoliko premještaja, Terencijevo tijelo je sredinom VI. stoljeća preneseno u kriptu nove katedrale u Pesaru. Zaštitnik je grada Pesara, rodnog grada skladatelja Gioachina Rossinija i glasovite sopranistice Renate Tebaldi. Crkva slavi više svetaca s imenom Terencije (na primjer sveti Terencije, biskup Lunija u Liguriji i sveti Terencije iz Imole, đakon i pustinjak), a današnji prilog posvećujemo svima njima.

Sveti Terencije

Slika: Sveti Terencije

Sveti Terencije

Slika: Sveti Terencije

Sveti Terencije

Slika: Sveti Terencije

Sveti Terencije

Slika: Sveti Terencije

Svetac dana - Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek, slovenski biskup, književnik i pedagog, prvi slovenski blaženik, rođen je 26. studenoga 1800. u Slomu kod Ponikve (općina Šentjur, Savinjska, Štajerska) u seljačkoj obitelji Marka i Marije rođene Zorko. Školovao se u celjskoj gimnaziji, gdje je zavolio slovenski jezik i poeziju. Završio je posebni učiteljski tečaj kako bi davanjem instrukcija lakše preživljavao. Nakon završene gimnazije studirao je filozofiju u Ljubljani, našem Senju i Celovcu (Klagenfurtu). U Celovcu je studirao teologiju. Zaređen je za svećenika 8. rujna 1824. u Celovcu. Od 1825. službovao je kao kapelan u Bizeljskom (općina Brežice) i Novoj Cerkvi (općina Vojnik). Bio je od 1829. do 1838. duhovni ravnatelj sjemeništa u Celovcu. Službovao je kao župnik od 1839. u Vuzenici (slovenski dio Koruške), a od 1844. kao dekan i školski nadzornik u Sankt Andräu/Sandrežu (Lavanttal/Lobotska dolina, austrijski dio Koruške). Opat u Celju, 8. srpnja 1846. zaređen je u Salzburgu za biskupa Lavanta, sa sjedištem u Sankt Andräu. Tada je imenu Antun dodao i drugo ime, Martin.

Slomšekovim nastojanjem sjedište biskupije premješteno je 1859. u Maribor, a u toj biskupiji našli su se tada gotovo svi štajerski Slovenci. U Mariboru je biskup Slomšek utemeljio bogosloviju i teološku školu. Skroman i neumoran svećenik, izvrstan propovjednik, promicao je vjerski odgoj i težio obrazovanju na slovenskom jeziku. Podučavao je bogoslove slovenskom jeziku, obavljao s njima pismene i govorne vježbe, poticao ih da prevode i pišu slovenski. Plodni književnik, pedagog, publicist i vrsni pjesnik, napisao je i izdao brojne knjige, a neke njegove pjesme postale su omiljene u narodu pa se pjevaju i danas. Preminuo je u Mariboru na današnji dan, 24. rujna 1862. Njegov grob nalazi se u katedrali svetog Ivana Krstitelja u Mariboru. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Mariboru, 19. rujna 1999. Zaštitnik je učenika, ekumenskih djelatnika, vinogradara i vinara. Slomšekovim imenom u Sloveniji su nazvane brojne župe, crkve, kapele, ulice, trgovi i ustanove.

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Blaženi Anton Martin Slomšek

Slika: Blaženi Anton Martin Slomšek

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani