Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - SVIBANJ

1Sveti Josip Radnik
1Sveti Jeremija
1Sveti Riccardo Pampuri
1Sveti Pellegrino Laziosi
2Sveti Atanazije
2Sveti José María Rubio y Peralta
2Sveti Josip patrijarh
3Sveti Filip i Jakov
3Sveti Stanisław Kazimierczyk
3Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4Sveti Florijan
4Blaženi Jean-Martin Moÿe
4Blaženi Julijan iz Bala
5Sveti Nunzio Sulprizio
5Sveti Gotthard
5Sveta Judita
6Blažena Caterina Troiani
6Blažena Anna Rosa Gattorno
6Sveti François de Laval
7Sveti Dujam
7Blažena Gizela Ugarska
7Sluga Božji Šimun Filipović
8Sveta Ruža Venerini
8Sveta Ida iz Nivellesa
8Sveti Viktor Maur
9Sveti Kristofor
9Sveti Izaija
9Sveti Pahomije
10Blaženi Ivan Merz
10Gospa Trsatska
10Sveti Ivan de Ávila
11Sveti Franjo de Geronimo
11Sveti Ignacije iz Laconija
11Sveti Job
12Sveti Leopold Bogdan Mandić
12Sveti Pankracije
12Sveta Laura Montoya
13Gospa Fatimska
13Sveti Andrija Hubert Fournet
13Sveti Servacije
14Sveti Matija
14Sveta Maria Domenica Mazzarello
14Sluga Božji Lino Maupas
15Sveti Izidor ratar
15Sveti Mihael Garicoïts
15Sveta Sofija
16Sveti Ivan Nepomuk
16Sveti Andrija Bobola
16Sveti Ubald
16Službenica Božja Žarka Ivasić
17Sveti Pascual Baylón
17Sveti Simon Stock
17Blažena Antonia Mesina
18Sveti Ivan I.
18Sveti Feliks iz Cantalicea
18Sveti Erik Švedski
19Sveti Celestin V.
19Sveti Ivo Hélory
19Sveta Maria Bernarda Bütler
20Sveti Bernardin Sienski
20Sveti Antonino Pierozzi
20Sveta Sara
21Sveti Eugène de Mazenod
21Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21Sveti Heming
22Sveta Rita iz Cascije
22Sveta Julija s Korzike
22Sveta Dulce Lopes Pontes
22Sluga Božji Lovro Milanović
23Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23Sveti Ivo iz Chartresa
23Sveta Eufrosina iz Polocka
24Marija pomoćnica
24Sveti Vinko Lerinski
24Sveta Estera
25Sveti Urban
25Sveti Beda Časni
25Sveti Zakej
26Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
26Sveti Filip Neri
26Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26Sveta Mariana de Paredes
27Sveti Augustin Canterburyjski
27Sveti Grgur VII
27Blaženi Lojze Grozde
28Sveti German Pariški
28Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28Blažena Margaret Pole
29Sveta Uršula Ledóchowska
29Sveti Euzebije i Polion
29Sveta Bona iz Pise
30Sveta Ivana Orleanska
30Sveti Ferdinand III
30Sveti Gavin iz Porto Torresa
31Pohod Blažene Djevice Marije
31Sveta Petronila
31Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Današnji je sveti zaštitnik Augustin iz Canterburyja, benediktinski redovnik, prvi canterburyjski nadbiskup, apostol Engleske. Rodio se u prvoj trećini VI. stoljeća u Rimu. Prior benediktinskog samostana svetog Andrije na Monte Celiju u Rimu, boravio je u istom samostanu s budućim papom Grgurom I. Papa Grgur I. Veliki poslao ga je 596. sa četrdesetoricom benediktinaca u Englesku da tamo organizira kršćane i poveže Englesku s Rimom. Na prvom putovanju došao je do Aix-en-Provencea u južnoj Galiji, čuo loše vijesti o okrutnosti i barbarstvu divljih žitelja Britanije, prestrašio se i vratio sa svojim monasima u Rim. Grgur Veliki ih je ohrabrio i ponovno poslao na put. Augustin je prešao Galiju i u proljeće 597. napokon se iskrcao na otoku Thanetu, kod ušća rijeke Temze u more i produžio do Canterburyja, glavnog grada Kentske kraljevine. O svom dolasku odmah je obavijestio kentskog kralja Ethelberta koji je od 593. stajao na čelu saveza britanskih kraljevina. Njegova žena Bertha, franačka princeza, bila je kršćanka i blagotvorno utjecala na svoga muža. Kad se kralj uvjerio da su misionari Božji ljudi i vidio svetost njihovih namjera i djela, zatražio je da i njega što bolje pouče u vjeri. Kršten je s mnogim drugim uglednim ljudima 1. lipnja 597. Postao je velikim zaštitnikom i promicateljem kršćanstva. Augustinu je ustupio vlastitu palaču, dao obnoviti jednu crkvu, koja je postala privremena katedrala i uz nju sagradio samostan svetih Petra i Pavla, kasnije nazvan samostanom svetog Augustina.
Augustin je u Arlesu (Galija) posvećen za biskupa, a za Božić je pokrstio više od 10 tisuća Saksonaca. Proširio je Kristovu vjeru diljem Engleske. Uspješno je pretakao domorodačke običaje i navike u kršćanske obrede, a poganske hramove pretvarao u crkve. Papa mu je 601. poslao drugu skupinu misionara i Augustinu kao nadbiskupu metropolitu naložio da osnuje dva metropolitanska sjedišta, jedno u Canterburyju, drugo u Yorku, s po 12 biskupija. Duhovni otac engleske Crkve, sveti Augustin (Austin), posvetio je svoga nasljednika Laurencea i preminuo vjerojatno 26. svibnja 604. ili 605. u Canterburyju. Zaštitnik je Engleske i mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Sveti Augustin Canterburyjski

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski

Sveti Augustin Canterburyjski i sveti Grgur Veliki

Slika: Sveti Augustin Canterburyjski i sveti Grgur Veliki

Svetac dana - Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Sveti Grgur (Gregorius) VII, 157. rimski papa, vladao je od 1073. do 1080. Rođen je oko 1020. kao Hildebrand (Ildebrando Aldobrandeschi), sin siromašnog kovača, u Sovani, danas naselju grada Sorana (provincija Grosseto, južna Toscana). Školovan je u Rimu i kao đakon pratio je prognanoga papu Grgura VI. u Köln. Kao benediktinski redovnik u Clunyju utjecao je na svoje prethodnike Leona IX, Nikolu II. i Aleksandra II. u smislu jačanja papinske vlasti nad svjetovnom. Za papu je izabran 22. travnja 1073. kao rimski arhiđakon. Bio je pokretač i nositelj takozvane grgurovske (gregorijanske) reforme u srednjovjekovnoj zapadnoj Crkvi, koja se zauzimala za duhovnu obnovu i neovisnost Crkve od svjetovne vlasti. Odlučno se borio protiv simonije (trgovine crkvenim službama i povlasticama), kršenja celibata i laičke investiture (dodjeljivanje crkvenih službi od strane svjetovnih vladara). Zahtijevao je svoj suverenitet nad svjetovnim vlastima u svim kršćanskim zemljama.

Tako je i hrvatski kralj Zvonimir položio prisegu papi Grguru VII. prigodom svoje krunidbe 1075. U Njemačkoj se Grgur VII. sukobio s carem Henrikom IV, osobito zbog pitanja spomenute laičke investiture. Nakon oštre borbe car se pred papom ponizio i priznao 1077. poraz u Canossi (provincija Reggio Emilia). Car je ipak nastavio borbu i na sinodi u Brixenu (Južni Tirol) smijenio 1080. papu Grgura i imenovao protupapu Klementa III. Grgur VII je pobjegao u Salerno (Campania), gdje je 25. svibnja 1085. i umro. Na njegovom sarkofagu u tamošnjoj katedrali piše: „Volio sam pravdu i mrzio nepravdu; zbog toga umirem u progonstvu.“ Bio je jedan od velikana srednjega vijeka, njegova sjajna zvijezda, najznačajniji i najborbeniji papa toga razdoblja te je postignuo vrhunac papinske moći. Papa Grgur XIII. proglasio ga je 1584. blaženim, a papa Pavao V. 1606. svetim.

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Sveti Grgur VII

Slika: Sveti Grgur VII

Svetac dana - Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze (Alojzij) Grozde, slovenski mučenik, rođen je 27. svibnja 1923. u Zgornjim Vodalama (župa Tržišče, općina Sevnica, Dolenjska) kao vanbračno dijete u siromašnoj seljačkoj obitelji. Kad su Lojzetu bile četiri godine, njegova majka Marija se udala i napustila ga. Lojze je ostao živjeti s tetkom Ivankom koja ga je naučila marljivosti i pobožnosti. Kad su vidjeli da napreduje u školi, majka i očuh postali su pristupačniji. Nakon četiri razreda pučke škole Lojze se nastavio školovati u ljubljanskoj gimnaziji, a njegova teta Ivanka zaposlila se u Ljubljani kao služavka. Dobrotvori su joj pomagali pa je Lojze mogao redovno pohađati školu. Stanovao je u katoličkom đačkom zavodu Marijanišče i pohađao klasičnu gimnaziju. Bio je odličan učenik, a isticao se kao darovit pjesnik. Postao je član, a kasnije i vođa učeničke Katoličke akcije te surađivao u zavodskoj zajednici Marijine družbe. Svaki dan primao je pričest. Posljednje godine Lojzetovog gimnazijskog školovanja započeo je Drugi svjetski rat. Bilo je vidljivo da Lojze nakon gimnazije želi poći na bogosloviju. Nije se želio baviti politikom niti tražiti pravdu oružjem nego se htio posvetiti obraćenju grešnika uvjeravanjem, molitvom i žrtvom. Za vrijeme božićnih školskih praznika, u petak, na Novu godinu, 1. siječnja 1943, Lojze je želio posjetiti rodni dom iako su ga upozoravali da tamo vlada nasilje. Najprije je toga dana bio na misi u cistercitskom samostanu Stična (općina Ivančna Gorica). Zatim se uputio vlakom iz Ivančne Gorice do Trebnjega. Tamo je doznao da vlakom ne može dalje jer je pruga bila prekinuta. Presjeo je na drugi vlak, ali je u Mirni morao sići s vlaka jer ga je tamo uhitila partizanska straža. Kod njega su našli latinsku misnu knjižicu, knjigu duhovnih pobuda Tome Kempenca „Nasljeđuj Krista“ i knjižicu o Majci Božjoj Fatimskoj. Zlotvori su ga odveli su u obližnju gostionicu gdje su ga ispitivali, a nakon toga u obližnjoj šumi mučili i umorili. Jedina njegova krivnja bila je posjedovanje vjerske literature i članstvo u Katoličkoj akciji, dakle ljubav za Isusa Krista i Majku Božju. Tri sata prije toga partizani su strijeljali i bogoslova Janeza Hočevara koji je za blagdane htio obići svoje rođake u obližnjem Šentrupertu.

Lojzetovo tijelo s tragovima strašnog mučenja pronašla su 23. veljače 1943. djeca koja su u šumi brala visibabe. Prevezen je u Šentrupert gdje je nadležno povjerenstvo napravilo zapisnik, a mučenikovo tijelo pokopano je na šentrupertskom groblju. Vijest o mučenju i ubojstvu nevinog maturanta među ljude je unijela uzbunu i duboko potresla njegove školske drugove, profesore, poznanike i prijatelje. Vođa njegovih mučitelja počinio je točno četiri godine nakon Lojzetove smrti, 1. siječnja 1947, samoubojstvo (zaletio se autom pod vlak). Papa Ivan Pavao II. prilikom prve posjete Sloveniji (16-19. svibnja 1996) dvaput je spomenuo Lojzeta Grozdea. Pored ostalog je rekao: „Sluga Božji Lojze Grozde je samo jedna od bezbrojnih nevinih žrtava komunizma, koje visoko dižu palmu mučeništva kao neizbrisivu uspomenu i opomenu. Bio je Kristov učenik.“ Lojze Grozde proglašen je blaženim 13. lipnja 2010. na Slovenskom euharistijskom kongresu u Celju pred 40 tisuća vjernika, a u ime papa Benedikta XVI. proglasio ga je blaženim državni tajnik Tarcisio Bertone. Nakon Antona Martina Slomšeka Lojze je drugi slovenski blaženik. Zaštitnik je učenika, studenata i pjesnika.

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Blaženi Lojze Grozde

Slika: Blaženi Lojze Grozde

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani