SVECI MJESECA - TRAVANJ

1	Sveti Hugo
1	Sveta Marija Egipatska
1	Sveti Venancije
1	Blaženi Karlo Austrijski
2	Veliki četvrtak
2	Sveti Franjo Paolski
2	Sveti Franjo Coll Guitart
2	Sveti Dominik Tuoc
3	Veliki petak
3	Sveti Richard iz Chichestera
3	Sveti Pedro Calungsod
3	Blaženi Piotr Edward Dańkowski
4	Velika subota
4	Sveti Izidor Seviljski
4	Blažena Aleta
4	Sveti Benedikt Moro
5	Uskrs
5	Sveti Vinko Ferrer
5	Sveta Julijana iz Liègea
5	Sveta Maria Crescentia Höss
6	Uskrsni ponedjeljak
6	Sveti Celestin I.
6	Blaženi Michele Rua
6	Sveti Eutihije
7	Sveti Ivan de La Salle
7	Sveti Hermann Joseph
7	Sveti Henry Walpole
8	Sveti Albert Jeruzalemski
8	Sveta Julija Billiart
8	Blaženi August Czartoryski
9	Sveta Marija Kleofina
9	Blaženi Toma iz Tolentina
9	Sveti Hagaj
10	Sveti Mihael de Sanctis
10	Sveti Ezekijel
10	Sveta Magdalena od Canosse
11	Sveti Stanislav
11	Sveta Gemma Galgani
11	Sveta Elena Guerra
12	Bijela nedjelja
12	Sveti Josip Moscati
12	Sveti Zeno iz Verone
12	Sveti Julije I
13	Sveti Hermenegildo
13	Sveti Martin I
13	Blažena Margherita iz Castella
14	Sveta Lidvina
14	Sveta Terezija de Los Andes
14	Blaženi Alojzije Palić
15	Sveti Benedikt Josip Labré
15	Sveti Damjan De Veuster
15	Sluga Božji Petar Barbarić
16	Sveta Bernardica Soubirous
16	Blaženi Arcangelo Canetoli
16	Sveti Aron
17	Sveta Kateri Tekakwitha
17	Blažena Mariana od Isusa Navarro
17	Blaženi Rudolf iz Berna
17	Sveti Inocent iz Tortone
18	Blažena Marija od Utjelovljenja
18	Blažena Marija Ana Blondin
18	Sveta Debora
19	Sveti Leon IX.
19	Sveti Ekspedit iz Melitene
19	Sveti Natan
20	Sveta Agneza iz Montepulciana
20	Blaženi Simone Rinalducci
20	Sveti Anicet
21	Sveti Anzelmo
21	Sveti Román Adame Rosales
21	Sveti Joseph Vaz
22	Sveti Konrad von Parzham
22	Sveti Kajo I, papa
22	Sveti Leonida
22	Sveti Teodor Sikeot
23	Sveti Juraj
23	Sveti Adalbert Praški
23	Blaženi Egidije Asiški
23	Blažena Terezija Marija od Križa Manetti
24	Sveti Fidelis
24	Sveta Marija Eufrazija Pelletier
24	Sluga Božji Egidije Bulešić
25	Sveti Marko
25	Sveti Petar od svetog Josipa Betancur
25	Blaženi Benedikt XII
26	Blaženi Jakov Zadranin
26	Majka dobrog savjeta
26	Sveti Pashazije Radbert
26	Sveti Anaklet
27	Blažena Ozana Kotorska
27	Sveta Zita
27	Sveti Antim iz Nikomedije
28	Sveti Petar Chanel
28	Sveti Ljudevit Montfortski
28	Sveti Pavao Pham Khac Khoan
29	Sveta Katarina Sijenska
29	Sveti Petar Veronski
29	Sveti Hugo iz Clunyja
30	Sveti Pio V.
30	Sveti Josip Benedikt Cottolengo
30	Blažena Paulina von Mallinckrodt

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Mihael de Sanctis

Sveti Mihael de Sanctis

Današnji sveti zaštitnik je Mihael de Sanctis (Miguel de los Santos), katalonski bosonogi trinitarac. Rodio se kao Miguel Argemir 29. rujna 1591. u katalonskom gradu Vicu (kotar Osona). Ostao je u 11. godini bez oca i od rane mladosti želio postati redovnik, ali njegova rodbina je to priječila. Napokon je 1603. primljen u samostan trinitaraca u Barceloni, a nakon položenih zavjeta u samostanu svetog Lamberta u Zaragozi, 1607, stupio je u Madridu u strožu granu istoga reda, bosonoge trinitarce. Studirao je na slavnim andaluzijskim sveučilištima u Sevilli i Salamanki, položio svečane zavjete u gradu Alcalá de Henares i postao svećenikom.
Potpuno posvećen molitvama i pokori, bio je obdaren mističnim darovima i često je za vrijeme mise padao u zanos. Njegovi poglavari smatrali su da njegovi nadnaravni darovi trebaju služiti i drugima te da ga treba poslati u vanjski apostolat. Doista, njegove nadahnute propovijedi i mistični zanosi obratili su veliki broj grešnika. Mnogi pokajnici dolazili su mu plačući na ispovijedi. Neko vrijeme obavljao je dužnost zamjenika poglavara u Baezi, a zatim je 1622. izabran za poglavara samostana trinitaraca u Valladolidu, gdje se tada nalazio španjolski kraljevski dvor. Kralj Filip III. pitao ga je u mnogim duhovnim stvarima za savjet. Napisao je zapaženu raspravu “O miru duše” te ispjevao kantik o putu sjedinjenja s Bogom. Preminuo je na današnji dan, 10. travnja 1625. u Valladolidu (Castilla y León). Blaženim ga je 1779. proglasio papa Pio VI, a svetim 1862. papa Pio IX. Zaštitnik je osoba koje boluju od raka, rodnog grada Vica te brojnih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveti Mihael de Sanctis

Svetac dana - Sveti Ezekijel

Sveti Ezekijel

Sveti Ezekijel (hebrejski „Bog je jak“), starozavjetni prorok, bio je sin svećenika Buzija, a postao je i sam svećenik. Rođen je oko 622. u Jeruzalemu. Odveden je 597. godine prije Krista u Mezopotamiju, u babilonsko sužanjstvo, zajedno sa skupinom od deset tisuća Židova. U petoj godini sužanjstva Bog ga je za jednog viđenja pozvao za proroka. Treći je od četvorice velikih starozavjetnih proroka, suvremenik proroka Jeremije. Djelovao je više od dvadeset godina, od 592. do 570. prije Krista. Bio je vatren i slikovit bodritelj i vjerski vođa Židova. Naviještao je konačni pad Jeruzalema kao kaznu Božju, ali i povratak iz progonstva. Njegovo ime nosi starozavjetna „Ezekijelova knjiga“ (u tri dijela i 48 poglavlja), u kojoj su viđenja punija i cjelovitija nego u drugim proročkim knjigama.

Cilj Ezekijelovih proroštava je uspostava novoga Gospodinovog bogoslužja i novoga Hrama. Njegova knjiga svojim je vizijama, proroštvima i simbolikom znatno utjecala na židovsku teologiju i mistiku, kao i na novozavjetne pisce (naročito na svetog Ivana i njegovu knjigu „Otkrivenja“) i kršćansku ikonografiju. Pažljivim čitanjem Ezekijelove knjige otkrivamo svježeg propovjednika, jakog čovjeka koji se ljudski obraća svojim sunarodnjacima, razgovara s njima, osvjetljuje im stvarnost slikama i prispodobama koje su kod njega vrlo česte i izvanredno snažne. Naviještanjem Novoga saveza, te slikom o izgubljenoj ovci i dobrom Pastiru, Ezekijel pripravlja „Novi zavjet“, a svojim živopisnim slikama pruža sadržajne motive kršćanskoj umjetnosti. Prema predaji Ezekijelov grob se nalazi 120 kilometara južno od Bagdada, u mjestu Al Kifl, na rijeci Eufratu, u jugoistočnom Iraku.

Slika: Sveti Ezekijel

Svetac dana - Sveta Magdalena od Canosse

Sveta Magdalena od Canosse

Sveta Magdalena od Canosse (Maddalena Gabriella dei marchesi di Canossa), talijanska redovnica, utemeljiteljica dviju kanosijanskih družbi, Kćeri milosrđa i Sinova milosrđa, rođena je 1. ožujka 1774. u Veroni (Veneto), kao treće od šestero djece ugledne i imućne plemićke obitelji, markiza Ottavija di Canossa i mađarske grofice Terese Szluha. Ostala je bez oca s tri godine, a njezina majka ponovno se udala i napustila obitelj kad je Maddalena imala pet godina. Stric Girolamo koji se brinuo o djeci, doveo je francusku guvernantu koja Maddalenu nije voljela i postupala je prema njoj vrlo okrutno. Maddalena se razboljela i gotovo umrla. Tražila je Božju volju u molitvi i shvatila da njezinu pomoć trebaju siromašni i nemoćni. Boravila je 1791. deset mjeseci u karmelićanskom samostanu svete Terese u Veroni, potom u Coneglianu (provincija Treviso, Veneto). Tada je shvatila da bi strogi karmelićanski red na neki način suzio slobodu njezinog kretanja i djelovanja jer ne bi mogla izravno pomagati nevoljnicima. Maddalena je upravljala velikim obiteljskim imanjem, ali je i dalje željela postati redovnica.

Napustila je obiteljsku palaču u Veroni, potpuno se posvetila dragom Bogu i 1808. osnovala družbu Kćeri milosrđa (Figle della Carità), zvanu i Kanosijanke (Canossiane), u bivšem samostanu svetih Josipa i Fidenzija, u veronskoj četvrti San Zeno. Osnovala je 1831. i družbu Sinova milosrđa (Figli della Carità), zvanu Kanosijanci (Canossiani). Kćeri milosrđa prije svega su posvećene odgoju siromašne napuštene djece i služenju u bolnicama, a Sinovi milosrđa vjeronauku, podučavanju u raznim ustanovima i misionarskom radu. Među Maddaleninim bliskim suradnicima bili su blažena Leopoldina Naudet i blaženi Antonio Rosmini. Nakon prve kanosijanske kuće u Veroni, otvorene su i mnoge druge diljem Italije i svijeta. Magdalena od Canosse preminula je na današnji dan, 10. travnja 1835, u Veroni. Danas dvije kanosijanske kongregacije imaju gotovo 4 tisuće članova i oko 400 kuća u 35 zemalja na svim kontinentima, a u njima djeluju redovnice, svećenici, redovnici i laici. Magdalenu od Canosse blaženom je proglasio 7. prosinca 1941. papa Pio XII, a svetom 2. listopada 1988. papa Ivan Pavao II.