SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Krist Kralj
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Katarina Labouré

Sveta Katarina Labouré

Danas predstavljamo svetu Katarinu (Catherine) Labouré, francusku redovnicu i mističarku, sveticu čudotvorne Marijine medaljice. Rodila se 2. svibnja 1806. u francuskom selu Fain-lès-Moutiers (Burgundija), kao Zoë Labouré, deveto od jedanaestero djece u seljačkoj obitelji. S 9 godina ostala je bez majke i već tada odabrala Mariju za svoju novu majku. Pridružila se 1830. sestrama milosrdnicama svetoga Vinka. Kao novakinja u matičnoj kući u ulici Rue du Bac u Parizu uzela je redovničko ime Catherine. Marija joj se prvi put javila 18. srpnja 1830. i navijestila da će joj povjeriti jednu misiju. U noći 27. studenoga 1830. za vrijeme večernje meditacije u samostanskoj kapeli, kraj glavnog oltara ukazala joj se Marija, odjevena u bijelo s modrim plaštem. Lebdjela je nad sjajnom kuglom, s dvanaest svjetala poput dvanaest zvijezdi oko glave. Na bosim nogama bile su joj položene dvije crvene ruže, a pod nogama smotana zmija. U visini srca Marija je upravljala globusom koji je predstavljao kuglu zemaljsku. Kad je s vidika nestala kugla, Marija je raširila ruke i spustila ih prema dolje. Prsti su joj bili ukrašeni raznobojnim prstenjem, a iz dragog kamenja blještalo je svjetlo. Oko Marijina lika bilo je napisano: »Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo!« Viđenje je dopunjavalo veliko slovo »M«, nad kojim se nalazio križ, a pod njim dva plamena srca: jedno, Presveto srce Isusovo, okrunjeno trnjem, a drugo, Bezgrešno srce Marijino, probodeno mačem. Katarina je čula glas koji joj je govorio: »Daj kovati medalju po ovom uzorku!«

Taj neobični događaj dugo je ostao tajna. Mladoj, neukoj i neiskusnoj novakinji nije bilo lako ostvariti Marijinu zapovijed i obratila se svojem ispovjedniku. Bio je to otac Jean Marie Aladel i on se kod poglavara zauzeo za ostvarenje Marijine želje, ali nije otkrio ime vidjelice. Pariški nadbiskup dao je 18 mjeseci kasnije iskovati takozvanu „čudotvornu medaljicu“. Otada su te čudotvorne Marijine medaljice omiljene po cijelom svijetu. Nose ih milijuni pobožnih osoba koji se stavljaju pod zaštitu Bezgrešne Djevice. Viđenje sestre Katarine bilo je prema crkvenim propisima strogo ispitano i tek je tada je Crkva priznala vjerodostojnost toga ukazanja. Katarina je ostala i dalje ponizna, radila u kuhinji, u praonici rublja i dvorila neizlječive bolesnike. Bila je prava milosrdnica, kći kršćanske ljubavi u duhu svetoga Vinka Paulskoga. Obavljala je najteže poslove, a željela je iznad svega da se po svijetu proširi čudotvorna medaljica na čast Majke Božje. Tek neposredno prije njezine smrti doznalo se da je baš ona primila Marijinu poruku. Preminula je 31. prosinca 1876. u pariškom predgrađu Enghien-Reuilly, u samostanu, u kojem je boravila 46 godina. Blaženom ju je proglasio 1933. papa Pio XI, a svetom 1947. papa Pio XII. Zaštitnica je mnogih župa, crkava i kapela širom svijeta.

Slika: Sveta Katarina Labouré

Slika: Čudotvorna medaljica prema viđenju svete Katarine Labouré

Svetac dana - Sveti Saturnin i Sizinije

Sveti Saturnin i Sizinije

Sveti Saturnin i Sizinije, rimski mučenici, položili su svoj život za Krista Gospodina godine 304. Saturnin (Saturninus), rimski svećenik rodom iz Kartage, bio je u vrijeme progona cara Maksimijana zbog svoje duboke vjere osuđen na prislini rad. Iako je bio već u poodmakloj dobi, morao je tegliti pijesak za gradnju Dioklecijanovih termi na Viminalu. Saturninov đakon Sizinije (Sisinnius) posvetio se duhovnoj i materijalnoj brizi za osuđenike. Otkriven je, uhvaćen i predan rimskom prefektu Laodiciju. Bačen je u Mamertinsku tamnicu, gdje je uspio na kršćanstvo obratiti mnoge pripadnike rimske garde. Saturnin i Sizinije bili su pred sudom podvrgnuti ispitivanjima i okrutnim mukama, ali se nisu željeli odreći svoje vjere i žrtvovati poganskim bogovima. Njihovo junaštvo izazvalo je divljenje kod nazočnih promatrača pa su se mnogi od njih obratili na kršćanstvo.

Svetim mučenicima Saturninu i Siziniju odrubljena je glava na Nomentanskoj cesti, na današnji dan, 29. studenoga 304, a njihova tijela pokopao je na svojem zemljištu na Salarijskoj cesti kršćanin Trason. Njima u čast podignuta je kasnije bazilika izvan Collinskih vrata (Porta Collina). Na njoj se nalazio u mramoru uklesani epitaf velikog štovatelja rimskih mučenika, pape Damaza (366-384), posvećen svetom Saturninu. Za vrijeme vladavine pape Pija XI (1922-1939), sagrađena je nedaleko Trasonovog groblja župna crkva svetog Saturnina, tako da Rim i danas čuva uspomenu na njega. U toj crkvi od 1987. počivaju i njegove relikvije. Relikvije svetih Saturnina i Sizinija nalaze se i u gradiću Toffia (provincija Rieti, Lazio), u njihovim kapelama, u crkvi svetog Lovre mučenika.

Slika: Sveti Saturnin i Sizinije

Svetac dana - Sveti Krispin i Krispinijan

Sveti Krispin i Krispinijan

Sveti Krispin i Krispinijan (Crispinus i Crispinianus, Crépin i Crépinien), mučenici, živjeli su i djelovali u 3. stoljeću. Potomci bogate i ugledne rimske obitelji, blizanci, bježali su za vladavine cara Dioklecijana pred progonima kršćana, a utočište su našli u naselju Augusta Suessionum (danas grad Soissons, departman Aisne, sjeverna Francuska). Djelovali su kao misionari na području Belgijske Galije (Gallia Belgica), starorimske provincije na području današnje Francuske i Belgije. Danju su propovijedali na ulicama, a noću izrađivali cipele. Svojom iskrenom pobožnošću, ljubavlju prema siromasima, preziranjem slave i zemaljskih stvari ostvarili su mnoga obraćenja. Guverner Belgijske Galije Rictiovarus, žestoki protivnik kršćanstva, dao ih je uhititi godine 286. Kako se Krispin i Krispinijan nisu željeli odreći svoje vjere u Krista Gospodina, podvrgnuti su groznim mukama. Nakon mučenja bačeni su u rijeku s mlinskim kamenjem na nogama, ali su i to preživjeli pa su im odrubljene glave. U Soissonsu, na mjestu gdje su pokopani, podignuta je u 6. stoljeću veličanstvena bazilika. Njihov grob ukrasio je glasoviti zlatar, sveti Eligije (Éloi), o kojem pišemo u prilogu od 1. prosinca. Dio njihovih relikvija prenesen je u Rim i pokopan u crkvi svetog Lovre, a neki dijelovi nalaze se u drugim crkvama diljem Europe (Osnabrück, Fulda).

Zaštitnici su postolara, kožara, rukavičara, čipkara, kožara, sedlara i tkalaca, te župa, crkava i mnogih naselja diljem svijeta. Crkva slavi svete Krispina i Krispinijana 25. listopada. Tog dana je 1415. vođena bitka kod Agincourta, ključni okršaj Francuza i Engleza u Stogodišnjem ratu, jedna od najvećih srednjovjekovnih viteških bitaka. Francuzi su imali šest puta više vojnika, ali nisu mogli zaustaviti engleske strijelce naoružane dugim lukovima, tako da su Englezi odnijeli veliku pobjedu. Agincourt (danas poznat kao Azincourt) nalazi se u sjevernoj Francuskoj, oko 60 kilometara od lučkog grada Calaisa. Engleski kralj Henrik V. poveo je tada svoje jedinice u bitku i izravno sudjelovao u borbama. Bitka kod Agincourta središnji je dio drame „Henrik V.“ (1599) Williama Shakespearea. U toj drami (IV. čin, II. prizor) ističe se znameniti govor naslovnog junaka, poznat kao „Govor na dan svetog Krispina“, kojim je taj svetac zauzeo istaknuto mjesto u svijetu književnosti. Svoje mjesto našao je i u svijetu glazbe jer u III. činu opere „Majstori pjevači“ Richarda Wagnera postolarski ceh na svečanosti za ivanjsku noć pjeva u čast svetom Krispinu.