SVECI MJESECA - KOLOVOZ
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Sveti Stjepan I - 4. kolovoz
Sveti Stjepan (Stephanus) I, 23. rimski papa i mučenik, sin Jovija, rođenjem Rimljanin, podrijetlom Grk, vladao je Crkvom od 12. svibnja 254. do 2. kolovoza 257. Za vladavine pape Lucija I. obavljao je službu rimskog arhiđakona. Kao papa protivio se ponovnom krštenju krivovjeraca i otpadnika od Crkve koji su se obratili ili pokajali. Smatrao je da je njihovo krštenje valjano te je za njihov povratak u Crkvu dovoljna ispovijed i pokora. Zapadne Crkve podržale su papu Stjepana u toj odluci, dok je mišljenje u istočnim Crkvama bilo podijeljeno. Sukobljavao se zbog toga s afričkim i azijskim biskupima, posebno s Ciprijanom Kartaškim, koji su zagovarali ponovno krštenje. Papa Stjepan podržao je i ponovno djelovanje nekih španjolskih biskupa koji su od Crkve ranije otpali zbog progona. Donio je i odluku da se liturgijska odjeća može nositi samo kod održavanja kršćanskih obreda. Obredi se ne mogu služiti u uličnoj odjeći, a na ulicama se ne smije nositi crkvena odjeća.
Iako je vladao samo tri godine, svojim mudrim potezima utvrdio je primat rimskoga biskupa. Pozivao se na Matejevo evanđelje, u kojem je dokazan Petrov primat. Kako je rimska biskupska stolica Petrova stolica, to je njezin primat prešao i na njegove nasljednike. Stjepan I. zalagao se i za nerazrješivost braka i za uvođenje zaručničkog prstenja kao simbola bračne vjernosti. Prema predaji preminuo je kao mučenik 2. kolovoza 257. Car Valerijan je tada ponovno počeo progoniti kršćane pa su njegovi vojnici odrubili glavu papi Stjepanu dok je sjedio na papinskom prijestolju i predvodio misu. Drugi pak izvori smatraju da nema dokaza o njegovom mučeništvu. Bio je pokopan na Kalistovom groblju na Apijevoj cesti. Njegove relikvije nalaze se u rimskoj crkvi svetog Silvestra, u crkvi svetog Stjepana u Pisi, u katedrali njemačkog grada Speyera i u našem Hvaru. Relikvije (glavu) svetog Stjepana I. poklonio je 1899. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu mletački patrijarh Giuseppe Sarto, kasniji papa Pio X. Crkva slavi Stjepana I. 2. kolovoza, a zaštitnik je mnogih naselja, župa i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Hvarska biskupija, otok Hvar, grad Hvar, hvarska katedrala, Stari Grad na Hvaru, otok Vis, Barbat na otoku Rabu).
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I
Slika: Sveti Stjepan I papa - župna crkva u Starom Gradu
Slika: Sveti Stjepan I papa - katedrala u Hvaru
Slika: Sveti Stjepan I papa - župna crkva u Barbatu