Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO

Župni Caritas

OPĆENITO O CARITASU

Evo, ovako je sve to počelo, davno prije nas…

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer 20. listopada 1933. piše okružnicu časnom kleru i vjernicima nadbiskupije Zagreb u kojoj, između ostalog, stoji: "Zato je po mojoj želji, već pred više vremena osnovana u Zagrebu jedna centrala da proučava i skuplja podatke, kako bi se naš karitativni rad podigao na suvremenu visinu te bi s malo sredstava mogli postići najveće uspjehe, pomažući:

  1. zaista potrebne
  2. pomažući potrebne u svim oblicima
  3. pomažući ih na način da ti bijednici zaista oćute da imamo za njih otvoreno srce... Zato proglašujem evo ovaj statut za karitativni rad u nadbiskupiji zagrebačkoj... " (Katolički list, broj 43, 26. listopada 1933.).

Nadbiskupovu želju i inicijativu oživotvorio je 1934. godine Alojzije Stepinac, tada nadbiskup koadjutor zagrebački, započevši s organiziranim Caritasom koji je djelovao do svršetka II. svjetskog rata, pod nazivom "CARITAS NADBISKUPIJE ZAGREBAČKE".

Nastankom komunističke Jugoslavije zabranjen je rad Caritasa jer su komunisti smatrali kako je socijalni rad isključivo područje djelovanja države a ne Crkve. Rad Caritasa ipak nije sasvim prestao. Njegovo djelovanje je nastavljeno u pojedinim župama u obliku pomoći najpotrebnijima preko "Kruha svetog Antuna za siromahe". Nakon II. vatikanskog sabora počeli su neformalno djelovati Caritasovi uredi u nekim hrvatskim biskupijama. Zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Šeper, osnovao je 1966. u Zagrebu karitativnu ustanovu u sastavu "Caritas Internationalis", sa svrhom da pomaže siromasima, beskućnicima, napuštenoj djeci i majkama u nevoljama diljem nekadašnje Jugoslavije. U prosincu 1989. hrvatski su biskupi osnovali Središnji odbor Caritasa Biskupske konferencije, kako bi na nacionalnom planu organizirao djelovanje Caritasa u svakoj biskupiji. Godine 1990. dekretom kardinala Franje Kuharića širom nadbiskupije osnivaju se župni Caritasi koji su svojim radom dali veliki doprinos u zbrinjavanju stotina tisuća ljudi, stradalnika Domovinskog rata u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini. U listopadu 1992. nakon osnivanja Hrvatske biskupske konferencije, Caritas u Hrvatskoj dobiva novi statut i ime Hrvatski Caritas. Hrvatski Caritas je organiziran po hijerarhijskom načelu: nacionalni Caritas, biskupijski Caritasi i župni Caritasi. Humanitarna pomoć koja je pristizala iz cijeloga svijeta, dijeljena je u našoj nadbiskupiji potrebnima preko nadbiskupskog Caritasa u Zagrebu, a od 1992. i preko njegovih podružnica u pojedinim župama - župnih Caritasa.

CARITAS U NAŠOJ ŽUPI

Već krajem 1991. i u našoj župi započinje rad župnog Caritasa, na poticaj tadašnjeg župnika velečasnog Stjepana Ptičeka, a njegova prvotna zadaća bila je raspodjela humanitarne pomoći stradalnicima Domovinskog rata, kao i svima onima kojima je tijekom ratnog razdoblja bila potrebna pomoć. Kako je tijekom godina slabila pomoć koja je dolazila iz drugih država, tako je i aktivnost župnog Caritasa gotovo prestala. Na inicijativu današnjeg župnika velečasnog Stjepana Rožankovića ponovno je aktiviran rad župnog Caritasa u našoj župi kao podružnice "CARITASA NADBISKUPIJE ZAGREBAČKE", po preporučenim načelima. Caritas je prema statutu pastoralna ustanova koja na djelatan način posreduje Božju ljubav potrebnima, a po inspiraciji je evanđeoskog ishodišta i usmjerenja.

PREPORUČENA TEMELJNA NAČELA ŽUPNIH CARITASA

U svom radu se župni Caritasi trebaju rukovoditi temeljnim načelima iz našeg odnosa s drugima.

Mora postojati temeljno usmjerenje (vizija) djelovanja: Moramo znati tko smo, što želimo, kojim se sredstvima služimo te da spoznamo razlikovati što je važno, a među važnima, kojima ćemo radi trenutne situacije dati prednost.

Potrebno je moći shvatiti potrebe onih koji traže pomoć, zatim ih poslušati, promisliti o rješenju i konačno djelovati: Pri tome treba raditi s onima koji traže našu pomoć, a ne s nekima umjesto njih. To je partnerski odnos u kojem postoji svijest da svi mi dajemo i primamo, da je svaki od nas na neki način potreban i potreban pomoći.

Treba pružati pomoć za samopomoć: Caritas ne želi da ljudi postanu ovisni o njegovoj pomoći već želi poštivati dostojanstvo svakoga čovjeka i pomoći mu da se postavi na svoje noge, da bude što samostalniji.

Otklanjati uzroke potreba: Gdje god je to moguće Caritas treba pokušati ukloniti uzroke, koji stvaraju potrebe zbog kojih se ljudi uopće obraćaju za pomoć Caritasu, a ne samo otklanjati posljedice. To znači, djelovati na način da se promiče pravednost i mir na svim razinama ljudskog života.

Brinuti za one koje su svi odbacili: Caritas preuzima brigu za one za koje se nitko ne brine (ili se premalo brine) ili se ne žele brinuti, a otpušta one kojima njegova briga više nije potrebna. To je vrlo dinamičan odnos.

Djelovanje mora biti žurno: Caritasu nije potrebna cijela hrpa radnih naloga i zato on može djelovati hitno, čim se pojavi neka potreba.

Pomoć treba biti pouzdana: Čak i kada posao obavljaju dobrovoljci, pomoć mora biti pouzdana. Rad bi trebao teći bez prekida. Ljudi se moraju moći pouzdati u Caritas.

Učiti iz iskustva: Karitativni rad se ne može naučiti iz teorije, već jedino iz osobnog iskustva. Iz neposredne pomoći onima koji su u potrebi… Taj rad uvijek mora biti povezan s vrednovanjem načinjenog.

Potražiti pomoć najprije kod kuće: Potrebno je raditi na stvaranju ozračja, u kojem će se ljudi naučiti tražiti pomoć najprije u vlastitom domu, u zajednicama u kojima žive.

Pomagati najprije kod kuće: Caritas mora najprije zaživjeti u najužoj zajednici u kojoj živimo, u obitelji, a potom i izvan nje.

Učiti se pomagati: Suradnici Caritasa moraju se stručno osposobljavati za svoj rad, kako bi njihova pomoć bila učinkovitija, ali da bi i oni sami bili jaki pred teškoćama s kojima se susreću u radu.

Realnost u radu: Za pomoć nije dovoljno samo nadahnuće. Pomoć mora biti konkretna i djelotvorna, moramo znati što pojedina osoba, kojoj treba pružiti pomoć, zaista treba. Ljudima je tako prvenstveno potreban kruh, a ne kolači.

Caritas ne može raditi sam: Čak i kad netko nesebično pomaže drugima, ako radi i sam, a o radu se ne dogovara s drugima niti je spreman za suradnju s drugima, sa zajednicom (ostalim socijalnim ustanovama u društvu), to nije onda Caritas.

Malim koracima ići naprijed: Svaka podružnica Caritasa mora realno procijeniti svoje snage i mogućnosti i ne smije od sebe tražiti nemoguće. To je vrlo važno u planiranju rada župnih Caritasa.

Živjeti s nesavršenostima: Od svih različitih potreba, Caritas uvijek mora odbaciti neke, a s drugima nastaviti živjeti.

Znati donositi nadu: Caritas preko svojih članova mora znati donositi nadu i u situacijama kada se izvana ništa ne može učiniti ne samo djelovanjem, veći i cijelim odnosom, prisutnošću i prihvaćanjem.

Progovarati u javnosti: Potrebno je činiti dobra djela, ali i potrebno je govoriti o njima u javnosti, jer na taj način potičemo i druge na dobra djela i na taj način ih odgajamo za Caritas. Caritas mora postati glas onih siromašnih, čiji se glas ne čuje i ne želi se čuti.

ORGANIZACIJA ŽUPNOG CARITASA U NAŠOJ ŽUPI

Župni Caritas je humanitarna organizacija pri župi i po uzoru na slične asocijacije ima svoja osnovna upravna tijela (voditelj, tajnik, blagajnik), ali svi članovi ogranka zajedno i svaki osobno za sve svoje poslove i postupke vezane uz Caritas, bilo koje prirode, odgovaraju upravitelju župe.

Sadašnji upravitelj župe, velečasni gospodin Stjepan Rožanković, dekan, osigurao je prostoriju za potrebe Caritasa na prvom katu novog pastoralnog centra. U početku djelovanja župni Caritas je imao više od dvadeset aktivnih članova raznih uzrasta, ali danas se taj broj smanjio tako da danas kao aktivni članovi djeluju:

  • Ljubica Baltorinić
  • Mijo Baltorinić
  • Mira Budinšćak
  • Božica Car - blagajnica
  • Josipa Crnković
  • Verica Divjak - tajnica
  • Jasna Klemenić - voditeljica
  • Slađana Kovačević
  • Olgica Krenek
  • Kata Lončar
  • Nada Puškar
  • Ana Stanišić
  • Ankica Študir

Prema osnovnim smjernicama, koje su propisane za djelovanje župnih Caritasa, i naš je Caritas prepoznao situaciju u sadašnjem društvu koja se naravno preslikala na okruženje u kojem živimo. Zbog sadašnje sve lošije gospodarske situacije sve više ljudi ostaje bez posla pa ima sve više obitelji koje žive na rubu dostojanstva u neimaštini i sve više je umirovljenika koji jedva preživljavaju, dakle sve je više sugrađana u potrebi. Uzevši u obzir stvarne materijalne mogućnosti te fizičke mogućnosti i raspoloživosti sadašnjih članova župnog Caritasa, dogovoren je djelokrug rada našeg župnog Caritasa, način financiranja predviđenih humanitarnih akcija te način suradnje s ostalim socijalnim subjektima u gradu.

DJELOKRUG RADA

Danas se djelatnici našeg Caritasa brinu o nemoćnim i usamljenim osobama, obiteljima s više djece i svim ostalim članovima naše zajednice koji su u bilo kakovoj potrebi materijalne, zdravstvene i socijalne prirode, bez obzira na nacionalno, vjersko ili ideološko opredjeljenje. Unatrag više od petnaest godina naš Caritas nastoji organizirati materijalnu pomoć potrebnima i to uglavnom u hrani i odjeći. Pred Božić i Uskrs Caritas dijeli pakete s osnovnim živežnim namirnicama najpotrebnijim obiteljima ili pojedincima. Tijekom cijele godine članovi Caritasa nastoje biti spone ili posrednici između onih koji žele nešto donirati (odjeću, obuću, opremu za djecu, namještaj) i onih članova naše zajednice koji imaju potrebe za takvim stvarima. Djelatnici Caritasa stalno ponavljaju kako donirana roba mora biti u uporabnom stanju da se netko još može njome okoristiti, a ne da to bude roba bez uporabne vrijednosti i da se doveze u Caritas samo iz razloga da se ne vozi na smetlište. Potrebno je voditi računa da čovjek bude dostojanstven i odgovoran i u trenutku darivanja i u trenutku primanja pomoći, a to znači da se daruju stvari zbog kojih čovjeka nije stid da ih daruje, a isto tako da se ne uzimaju stvari koje nisu potrebne pa ih se po odlasku iz Caritasa baca po grabama uz cestu, a takvih je primjera bilo. Stoga je jako bitno da se takva roba doveze osobno i da se u preda u nazočnosti nekog od djelatnika Caritasa, a ne da se ostavlja pred vratima u prljavim vrećicama. Isto tako je bitno da oni kojima je roba potrebna, imaju mjeru u svojim prohtjevima. Uzimajući o obzir sve nabrojeno, župni Caritas nastoji pomoći raznim vidovima svoga djelovanja, koji se mogu prepoznati kao:

  • pomoć u hrani
  • pomoć u odjeći
  • pomoć u opskrbi namještajem i slično
  • financijska pripomoć u liječenju (skupi lijekovi, terapije)
  • pomoć za druge (pomoć za druge župe, staračke domove, dječje domove)

NAČINI PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Financijski sponzori Dugogodišnji financijski sponzor akcija Caritasa je sam Grad Jastrebarsko, koji već automatizmom, dva puta godišnje donira određena financijska sredstva. Ima primjera i redovitih financijskih sponzoriranja od strane pojedinaca i privatnih tvrtki.

Sponzori materijalnih dobara - prehrambenih proizvoda Akcije Caritasa već godinama podupire doniranjem svojih proizvoda poznata tvrtka za preradu mesa iz Gornjeg Prekrižja, kao i punionica bezalkoholnih pića iz Jaske-Čabdin.

Humanitarni materijalni prilozi širokog kruga građanstva Polazeći od činjenice da se svaki socijalno osjetljiv čovjek osjeća korisnijim ako nekom pomogne, Caritas pokušava uključiti u humanitarno djelovanje što širi krug vjernika i ostalih građana kroz akcije kao što su "košare dobrote", koje se tijekom adventa i korizme postavljaju u našoj župnoj crkvi i crkvi u Cvetkoviću, kao i u trgovačkom centru Konzum u Jastrebarskom. Unatrag tri godine u takvim akcijama samoinicijativno sudjeluje i ogranak mladeži HDZ-a iz Jastrebarskog. Na taj način se prikupi značajna količina najosnovnijih potrepština za poklon-pakete, a preostalo se kupi od doniranih financijskih sredstava.

Financiranje župnog Caritasa iz akcijskih prodaja Kako pribavljanje potrebnih financijskih sredstava ne bi bilo samo "prosjačenje", sredstva za kupovinu potrebnih artikala članice Caritasa prikupljaju i prigodnom prodajom kolača koje su same ispekle, te prodajom ukrasa i čestitaka koje su same izradile, prodajom doniranog meda i domaćeg pekmeza. Kako u prostorijama Caritasa nema mogućnosti skladištenja prehrambenih proizvoda, oni se tijekom spomenutih akcija nastoje čim prije dostaviti onima kojima su namijenjeni. Iznimno se tijekom godine izvan ovih akcija, po ukazanoj potrebi, kupuju prehrambene potrepštine za one najpotrebnije.

SURADNJA S OSTALIM USTANOVAMA

Vrlo često Caritas sudjeluje u zajednici s ostalim socijalnim ustanovama u gradu u sufinanciranju kupovine skupih lijekova ili liječenja teško bolesnih sugrađana.

SLJEDEĆE AKCIJE CARITASA

Sljedeća planirana akcija Caritasa je ona koja će uslijediti pred Uskrs, kako bi se prikupila sredstva za poklon uskrsnih paketa. Molimo stoga da se svi naši građani odazovu ovoj akciji i ove godine, kao što su to činili i do sada, kako bismo našim nevoljnim sugrađanima, a posebno onima s više djece, barem malo pomogli u njihovom teškom životu i neimaštini.

Jasna i Marijan Klemenić

Izborna sjednica župnog Caritasa

U nedjelju, 24. studenog 2013, članovi župnog Caritasa okupili su se na svojoj izbornoj sjednici jer je prethodnoj upravi završio mandat od 5 godina. Izabrano je 9 članova Upravnog odbora koji su potom birali voditelja, zamjenika voditelja, blagajnika i zapisničara. Upravni odbor izabrao je ove dužnosnike:

Ana Stanišić - voditeljica
Jasna Klemenić - zamjenica voditeljice
Božica Car - blagajnica
Ivan Sirovica – zapisničar

Župni Caritas ima svoju mail adresu: caritas.jastrebarsko@gmail.com

Uskoro će raspolagati i službenim mobitelom kako bi se komunikacija između Caritasa, župljana i potrebitih osoba što lakše uspostavila.
Članovi župnog Caritasa:

  • Baltorinić Ljubica
  • Baltorinić Mijo
  • Bastašić Marina
  • Boričević Ljerka
  • Budinšćak Mira
  • Car Božica (blagajnik)
  • Cikojević Antea
  • Cikojević Mirta
  • Delač Helena
  • Delač Patricija
  • Divjak Verica
  • Ercegovac Tea
  • Hočevar Marko
  • Klemenić Jasna (zamjenik voditelja)
  • Kovačević Mirela
  • Kovačević Slađana
  • Lončar Kata
  • Lovrić Ankica
  • Puškar Nada
  • Roić Dragutin
  • Sirovica Ivan (zapisničar)
  • Sokač Robert
  • Stanišić Ana (voditelj)
  • Strmečki-Vučina Ivana
  • Šeperić-Grdiša Ana