Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Cirijak Rimski - 8. kolovoz

Sveti Cirijak Rimski

Sveti Cirijak (Cyriacus), rimski đakon i mučenik, rođen je u III. stoljeću. Potomak rimske patricijske obitelji, po nekim izvorima liječnik, obratio se na kršćanstvo i razdijelio svoje bogatstvo siromasima. Postao je oko 300. đakon pape Marcelina, u doba vladavine cara Dioklecijana. Služio je i pomagao kršćanskim robovima koji su prisilno gradili terme za cara. Bio je na glasu svetosti pa ga je Dioklecijanova žena Serena, koja je potajno bila kršćanka, pozvala da njezinu opsjednutu kćer Artemiju oslobodi od zloduha. Cirijakove molitve su pomogle i Artemija je ozdravila. Car mu je nakon toga poklonio kuću, koju je Cirijak pretvorio u kapelu i u njoj krstio obraćenike. Prema predaji pozvan je nakon toga u Babilon (Al-Mahawil, Irak), gdje je oslobodio od zloduha i Jobiju, kćerku perzijskog kralja Shapura II. Nakon toga ju je pokrstio, a na kršćanstvo se obratila i cijela Shapurova obitelj te mnogo njegovih podanika.

Kad se Cirijak vratio u Rim, Dioklecijan se 305. odrekao prijestolja, a Cirijak je bačen u tamnicu. Mučen je i pogubljen 16. ožujka 306. na Salarijskoj cesti, zajedno s više od dvadeset drugih mučenika. Svima njima nakon mučenja (polijevali su ih kipućom vodom) odrubljene su glave. Bilo je to za vladavine cara Maksimijana. Poznata su i neka imena Cirijakovih drugova, mučenika: Largus, Smaragdus, Crescentianus, Sergius, Secundus, Alban, Victorianus, Faustinus, Felix, Silvanus te četiri žene-Memmia, Juliana, Cyriacides, Donata... Pokopao ih je svećenik Ivan, a papa Marcel I. dao je kasnije njihova tijela prenijeti na Ostijsku cestu, na zemljište kršćanke Lucine. Papa Honorije I. podigao je sredinom VII. stoljeća na Cirijakovom grobu baziliku. Cirijakove relikvije prenesene su kasnije u rimsku crkvu Santa Maria in Via Lata, a dio relikvija nalazi se u opatiji svetog Cirijaka u Altorfu (Alsace, sjeveroistočna Francuska) i u nekim njemačkim crkvama. Uvršten je među četrnaest svetih pomoćnika. Vjernici ga zazivaju u smrtnoj opasnosti, kod raznoraznih iskušenja, grižnje savjesti, napada zloduha i opsjednutosti, a zaštitnik je egzorcista, očnih bolesnika, osuđenika na prisilni rad, vinogradara te mnogih naselja, crkava, samostana i kapela širom svijeta. Posvećena mu je crkva na našem otoku Premudi (sveti Kirjak), a nekoć se na splitskom Marjanu nalazila spilja s oratorijem svetog Cirijaka. Po nekim izvorima postoji čak 27 svetaca, većina od njih mučenici, koji nose ime Cirijak, od kojih su mnogi nazvani baš po našem današnjem zaštitniku. Sedmorica od njih posebno su spomenuti u Rimskom martirologiju pa danas odajemo počast svima njima.