Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Rok - 16. kolovoz

Sveti Rok

Sveti Rok ili Roko (Rochus, Roch, Rocco, Roque), današnji zaštitnik, rodio se 1295. u francuskom gradu Montpellieru kao plemićki sin, s madežom na prsima u obliku crvenog križa. Ostao je bez roditelja prije dvadesete godine, prodao sva svoja dobra, novac podijelio siromasima i kao siromašni hodočasnik uputio se u Rim. Čudotvorac, na putu je činio dobra djela i dvorio oboljele od kuge. Hodočastio je u Acquapendente, Cesenu, Rim, Rimini, Novaru i Piacenzu, posjećivao javne bolnice i posvuda činio djela milosrđa te ostavljao tragove čudesnih ozdravljenja molitvom, dodirom i znakom križa. Njegovo se putovanje pretvorilo u hodočašće ljubavi. U Piacenzi se i sam razbolio od kuge pa je prognan iz grada. Utočište je našao u šumi, hranio se biljem i pio vodu iz vrela, koje je poteklo u njegovom skrovištu. Jedini prijatelj bio mu je lovački pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha i lizao mu rane. Vlasnik psa, grof Gottardo Palastrelli, slijedio je životinju u šumu i primio Roka pod svoj krov. Kada je ozdravio, vratio se u zavičaj, ali su ga tamo zatvorili kao sumnjivca i špijuna. U zatvoru je proveo pet godina, ponovo obolio od kuge i tek je svećeniku koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio tko je. Preminuo je u Montpellieru (po nekim izvorima u talijanskom gradu Vogheri) na današnji dan, 16. kolovoza 1327. Pripisuju mu se mnoga čudesa i ozdravljenja.

Zazivaju ga kod epidemija kuge i kolere, kožnih bolesti i osipa, bolova u koljenima, a zaštitnik je pasa, bolesne stoke, invalida, krivo optuženih osoba, kožnih bolesnika, neženja, kirurga, proizvođača crepova, hodočasnika, ljekarnika, grobara i trgovaca polovnom robom. Jedan je od najomiljenijih europskih svetaca i posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Šestine, Zagreb-Rokov perivoj, Izimje kod Jastrebarskog, Luka, Sveta Nedjelja, Cvetković Brdo kod Velike Gorice, Rokovci kod Andrijaševaca, Vukovar, Veliškovci kod Belišća, Satnica Đakovačka, Osijek-Gornji grad, Opatovac kod Cernika, Vrbje, Brđani kod Rešetara, Zagrađe kod Pleternice, Virovitica, Koprivnički Bregi, Druškovec kod Maruševca, Draškovec kod Preloga, Novo Selo Rok kod Čakovca, Zagora kod Krapine, Kratečko kod Siska, Roždanik-Jazavica kod Novske, Donja Jelenska kod Popovače, Skakavac kod Karlovca, Ogulin, Sveti Rok kod Lovinca, Lokve, Zakrajc Brodski kod Skrada, Klana, Volosko kod Opatije, Punat na Krku, Črnica kod Buzeta, Rakotule kod Karojbe, Fuškulin kod Poreča, Nova Vas kod Poreča, Brtonigla, Pićan, Muntrilj kod Tinjana, Galižana kod Vodnjana, Draguć kod Cerovlja, Svetvinčenat, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Sikovo kod Svetog Filipa i Jakova, Biograd, Pašman, Drniš, Murter, Primošten, Dubravice kod Skradina, Kaštel Sućurac, Split-Manuš, Čaporice kod Trilja, Udovičić kod Otoka, Vinjani kod Imotskog, Jesenice kod Dugog Rata, Medov Dolac kod Lovreća, Brela, Omiš, Mimice kod Omiša, Stari Grad na Hvaru, Pitve kod Jelse na Hvaru, Jelsa, Vrboska na Hvaru, Sutivan na Braču, Komiža na Visu, Lumbarda na Korčuli, Vela Luka na Korčuli-groblje, Trpanj na Pelješcu, Ošlje u Dubrovačkom primorju, Podrujnica kod Kule Norinske, Dubrovnik, Bosanska Gradiška, Cer kod Dervente, Prud kod Odžaka, Donja Lastva kod Tivta, Subotica, Morović kod Šida, Petrovaradin, Novi Sad). Sretan imendan želimo svim našim dragim čitateljima s imenom Rok ili Roko!

Sveti Rok u našem gradu

Sveti Rok je i drugotni zaštitnik jaskanske župe. Posvećen mu je desni bočni oltar u našoj župnoj crkvi. Oltar svetog Roka izrađen je 1922. u zagrebačkoj Obrtnoj školi po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog (Zagreb, 1875-Zagreb, 1945), sveučilišnog profesora te vrsnog konzervatora i rekonstruktora. Slike svetog Ćirila i Metoda izradio je iste godine slikar Marko Rašica (Dubrovnik, 1883-Koločep, 1963), poznati umjetnik dubrovačkog kruga, školovan u bečkom secesijskom duhu.

Kapela svetog Roka nalazi se u jaskanskom gradskom naselju Izimje (župa Petrovina) i predstavlja značajan spomenik iz 19. stoljeća. Stara drvena kapela sagrađena je na tom mjestu u Donjem Izimju 1648, a današnja je zidana u prvoj polovini XIX. stoljeća. Mijenjala je svoje nazive pa je u starini to bila kapela Rastanka svetih apostola, kasnije je nazvana kapelom svetog Andrije i konačno kapelom svetog Roka. Glavni oltar svetog Roka, s tri svetačka kipa, izradio je 1903. slovenski majstor Alojz Zoratti iz Maribora. Bočni oltar svetog Andrije, s kipovima apostola u dvije razine, klasicistički jednostavan, s pozlaćenim baroknim ornamentom iznad središnjeg kipa svetog Andrije, vjerojatno je nekadašnji glavni oltar iz vremena gradnje kapele. U kapeli svetog Roka bile su sačuvane i tri vrijedne misnice iz XVII. stoljeća. Današnji blagdan izvrsna je prigoda za hodočasnički pohod Izimju i kapeli svetog Roka.