Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Josip Calasanz - 25. kolovoz

Sveti Josip Calasanz

Sveti Josip Calasanz (španjolski José de Calasanz y Gastón, talijanski Giuseppe Calasanzio, latinski Josephus Calasanctius), kod nas poznat kao Josip Kalasancijski, španjolski svećenik, pijarist, utemeljitelj pijarista, Reda siromašnih regularnih klerika Majke Božje za crkvene škole, rođen je 11. rujna 1557. u dvorcu Calasanz kod Peralte de Calasanz (nekada Peralta de la Sal, provincija Huesca, Aragonija), kao sin uglednih i imućnih roditelja, seoskog načelnika don Pedra de Calasanza i Marije Gastón. Već su ga u školi zvali „mali svetac“, a otac mu je omogućio školovanje u Estadilli (provincija Huesca), na sveučilištima u Lleidi (Katalonija), Valenciji i Alcalá de Henares. Studirao je filozofiju, pravo i teologiju, a za svećenika je zaređen 1583. Kao svećenik uspješno je obavljao razne službe, pored ostalog i kao misionar u neprohodnim dijelovima Pireneja i dolinama Andorre. Preselio se 1592. u Rim i za vrijeme epidemije kuge, 1595, posvetio se njezi bolesnika. Otvorio je 1597. u rimskoj župnoj crkvi svete Doroteje u Trastevereu prvu javnu pučku dječju školu u Europi, za osiromašenu i napuštenu djecu, a 1612. i veliku školu, s oko 1000 polaznika, među kojima je bilo i židovske djece. Član Bratovštine kršćanske doktrine, utemeljio je 1617. družbu pijarista, a papa Grgur XV. potvrdio ih je 1621. kao Red siromašnih regularnih klerika Majka Božje za pobožne škole (Ordo clericorum regularium pauperum Matris Dei scholarum piarum). Prema nazivu „Scuole Pie“ („Pobožne škole“) zvali su ih i „scolopi“.

José de Calasanz postao je prvim generalom reda. Bio je prijatelj fizičara i astronoma Galilea Galilleija i filozofa Tommasa Campanelle. Na svojem životnom i duhovnom putu nailazio je na mnoge probleme i muke, nevolje i progone, poniženja i osude, pa je 1646. doživio i zabranu svoga reda. Tu je zabranu ukinuo 1656. papa Aleksandar VIII. Josip Calasanz preminuo je na današnji dan, 25. kolovoza 1648, u Rimu. Njegove relikvije čuvaju se u rimskoj crkvi svetog Pantalea. Papa Benedikt XIV. proglasio ga je 18. kolovoza 1748. blaženim, a papa Klement XIII. 16. srpnja 1767. svetim. Pio XII. proglasio ga je 13. kolovoza 1948. zaštitnikom katoličkih osnovnih škola. Zaštitnik je škola, fakulteta, sveučilišta, učenika i studenata te mnogih naselja, župa, crkva i kapela. Učenici pijarističkih škola bili su pored ostalih Francisco Goya, Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Franz Schubert, Gregor Johann Mendel i Victor Hugo. Pijaristi svetog Josipa Calasanza, po njemu zvani i kalasantinci, uspješno djeluju i danas diljem svijeta, s više od 1300 članova i 115 tisuća učenika, u više od 30 zemalja na 4 kontinenta (Europa, Azija, Afrika, Amerika).