SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Bartol

Sveti Bartol

Danas slavimo svetog Bartolomeja, pučki Bartola ili Bartula, apostola, kojeg spominju evanđelisti Matej, Marko i Luka te Djela apostolska. Po svemu sudeći radi se o Kristovom vjernom sljedbeniku, kojeg sveti Ivan naziva njegovim drugim imenom, Natanael. To je onaj prijatelj apostola Filipa, kojeg Isus pozdravlja kao pravog Izraelca, bez lukavstva i kojeg je, prije nego ga je Filip pozvao, vidio pod smokvom. Baš on, Natanael Bartolomej, odvratio je na to Isusu: „Rabbi, ti si sin Božji! Ti si kralj Izraelov.“ Bartolomej je bio rodom iz Kane Galilejske, gdje trajnu uspomenu na njega čuva crkva posvećena njemu u čast. Jednostavan, pošten, dobronamjeran i iskren čovjek, nakon silaska Duha Svetoga nad apostole krenuo je naviještati Radosnu vijest. Prema predaji propovijedao je evanđelje u Maloj Aziji, Etiopiji, Indiji i Armeniji, gdje je bio mučen na najokrutniji način. Ogulili su mu kožu i potom mu odrubili glavu.

To je mučeništvo prikazao veliki Michelangelo na svojoj veličanstvenoj slici Posljednjega suda u Sikstinskoj kapeli. Oderani Bartol drži svoju kožu u ruci, a na toj koži Michelangelo je naslikao svoj portret. Njegove su relikvije u VI. stoljeću prenesene na Zapad i danas se nalaze u Rimu, u svetištu svetog Bartola, podignutog na otočiću usred rijeke Tibera. Zazivaju ga kod različitih grčeva, kožnih, živčanih i neuroloških bolesti, a zaštitnik je kožara, knjigoveža, mesara, postolara, trapera, bjelilaca, gipsara, učinjalaca kože, štrojara, seljaka, pastira, vinogradara, obrtnika, trgovaca sirom i solju, Armenije, Frankfurta na Majni, Maastrichta u Nizozemskoj, Plzeňa u Češkoj te mnogih gradova, naselja, udruga, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Orle, Donja Lomnica kod Velike Gorice, Gregurić Breg kod Samobora, Novi Mikanovci, Šag kod Valpova, Habjanovci kod Bizovca, Poljanci kod Oprisavaca, Kupina kod Velike Kopanice, Dragovci kod Nove Kapele, Novi Senkovac kod Slatine, Dežanovac, Novigrad Podravski, Đurđevac, Bartolovec kod Trnovca, Kamenica kraj Lepoglave, Hrastovica kod Petrinje, Vrh Letovanićki kod Lekenika, Cernik kod Čavala, Čavle, Ravna Gora, Sleme kod Skrada, Mošćenice kod Mošćeničke Drage, Roč kod Buzeta, Tupljak kod Pićana, Sveti Bartol kod Motovuna, Sveti Bartul kod Raše, Žminj, Rovinj, Petrčane kod Zadra, Ždrapanj kod Skradina, Resnik kod Trogira). Uz Bartolovo su vezani mnogi različiti pučki običaji (blagoslov konja, postavljanje klopoca u vinogradima, obilazak šume i provjera plodnosti žira, skupljanje ljekovitog bilja, “presušanje” odjeće i posteljine, itd).

Slika: Sveti Bartol

Slika: Sveti Bartol-župna crkva u Bartolovcu

Slika: Sveti Bartol-župna crkva u Cerniku

Slika: Sveti Bartol-župna crkva u Kamenici

Slika: Sveti Bartol-župna crkva u Roču

Svetac dana - Blaženi Miroslav Bulešić

Blaženi Miroslav Bulešić

Danas s velikom radošću u srcu slavimo i spomendan hrvatskog mučenika i blaženika Miroslava Bulešića. Rođen je 13. svibnja 1920. u Čabrunićima kod Svetvinčenta u Istri kao sin Mihe i Lucije rođene Butković. Osnovnu školu polazio je u Juršićima, a potom se školovao u sjemeništima u Gorici i Kopru. Studirao je od 1939. do 1943. filozofiju i teologiju u Rimu na sveučilištu Gregoriana, a za njegovo školovanje zauzeo se blaženi Alojzije Stepinac. Za svećenika je zaređen 11. III. 1943. u župnoj crkvi u Svetvinčentu. Bio je upravitelj župe u Baderni do 1945. To su bila teška ratna vremena kada su Istrom harale tri vojske-partizanska, fašistička i njemačka. Osobitu pozornost velečasni Miroslav posvetio je odgoju djece i mladih. Pomagao je svima koji su bili u potrebi: «Između žalosnog, tužnog, krvlju natopljenog naroda, mi moramo biti dobri Samaritanci, koji tješimo, liječimo, pridižemo, zavijamo svaku ranu… Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji to traže-i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu.“ Prijetili su mu s raznih strana pa je u svojem dnevniku zapisao: “Moj život Ti sasvim darujem za svoje stado… Želim umrijeti za slavu Božju i spasenje duše svoje i duša svojih vjernika.” U jesen 1945. imenovan je župnikom u Kanfanaru. Predavao je vjeronauk u školi, okupljao mladež, obnovio crkveno pjevanje, uveo pobožnost Srcu Isusovu i Marijinu, organizirao pučke misije i karitativnu djelatnost. Protivnici vjere su ga napadali, ali on nije htio ostaviti svoju zemlju i pobjeći u Italiju: ”Ako me ubiju, ubit će me za Boga i vjeru.” U jesen 1946. postao je nastavnik i odgojitelj u sjemeništu i gimnaziji u Pazinu. Posvetio se odgoju i obrazovanju sjemeništaraca. Imenovan je tajnikom “Svećeničkog zbora svetog Pavla”, koji je okupljao svećenike Hrvate, zalagao se za slobodu vjere i nesmetano djelovanje Crkve, a pridonio je kao i mnogi drugi svećenici međunarodnom priznanju pripojenja Istre matici Hrvatskoj. U proljeće 1947. komunističke vlasti predstavile su “petogodišnji plan”, kojim su tražili radne akcije nedjeljom, zabranu vjeronauka u školama te udaljavanje Crkve iz javnog života. Miroslav Bulešić se tome odlučno usprotivio, zajedno sa drugim svećenicima iz "Svećeničkog zbora svetog Pavla".
U kolovozu 1947. pratio je delegata Svete Stolice monsinjora Jakoba Ukmara, koji je dijelio krizmu na području oko Buzeta. Nakon što komunisti nisu uspjeli spriječiti krizmu u Buzetu 23. kolovoza 1947, došli su naredni dan, 24. kolovoza, pred župnu kuću u obližnjem Lanišću. Mještani Lanišća složno su čuvali crkvu i svećenike u Lanišću, sve dok nije došla milicija. Potom su otišli kući smatrajući da neće biti daljnjih nereda. Kada je župnik Stjepan Cek otvorio vrata župnog dvora komandiru milicije, zlikovci su upali su pred očima milicajaca u župni dvor. Pretukli su brutalno monsinjora Ukmara, a velečasnog Bulešića ubili su ubodima noža u grlo. Krv mučenikova prskala je po zidu župnog ureda i tekla sve do predsoblja. Tadašnji papinski nuncij Joseph Harley izjavio je: ”Vi ste više dobili smrću tog mladog svećenika, nego li ste izgubili, jer ste dobili blaženika i mučenika.” Komunisti nisu dopustili da mučenik bude pokopan u svojoj rodnoj župi u Svetvinčentu, nego u Lanišću. Tek je 1958. njegovo tijelo preneseno na groblje u Svetvinčenat, a 2003. položeno u posebnu kriptu u zidu župne crkve u Svetvinčentu. Veliki istarski biskup Dragutin Nežić (Donja Reka kod Jastrebarskog, 1908-Pula, 1995) započeo je 1956. službeni postupak za proglašenje Miroslava Bulešića blaženim, ali su komunističke vlasti to zabranile. U porečkoj i pulskoj biskupiji provedeno je službeno istraživanje o životu i mučeničkoj žrtvi Miroslava Bulešića, koje je 2004. predano Kongregaciji u Rim. Na obljetnicu Bulešićeve smrti, 1997, župljani laniške župe postavili su spomen-ploču na zgradi doma gdje je mučenik ubijen. Istog dana su postavili i spomen-ploču na zidu ispred same crkve, s tekstom: "24. kolovoza 1947, na ovoj posvećenoj zemlji, dok se dijelila Sveta potvrda, branili smo Crkvu i svećenike, svjedočili vjeru svojih otaca, narodni identitet i slobodu". Papa Benedikt XVI. ovlastio je 20. prosinca 2012. Kongregaciju za proglašenje svetih da objavi dekret o proglašenju blaženim velečasnog Miroslava Bulešića. Veličanstvena beatifikacija održana je 28. rujna 2013. u pulskoj Areni uz nazočnost mnoštva svećenika i vjernika. Posvećena mu je crkva u Valbandonu kod Fažane i policijska kapelanija Policijske uprave istarske.

Slika: Blaženi Miroslav Bulešić

Slika: Blaženi Miroslav Bulešić - grob u župnoj crkvi u Svetvinčentu

Slika: Blaženi Miroslav Bulešić - proglašenje blaženim u pulskoj Areni

Svetac dana - Blažena Veronica Antal

Blažena Veronica Antal

Blažena Veronica Antal, rumunjska franjevačka trećoredica i mučenica, rođena je 7. prosinca 1935. u selu Nisiporešti (općina Botešti, okrug Neamš, Zapadna Moldavija, sjeveroistočna Rumunjska), kao najstarija od četvero djece u seljačkoj obitelji Gheorghea i Eve Antal. Njezini roditelji provodili su dane naporno radeći u polju pa je Veronicina pobožna baka Zarafina najzaslužnija za njezinu predanost vjeri u Krista Gospodina i ljubav prema Bezgrešnoj Djevici Mariji. Školovala se u rodnom mjestu, a zatim se pridružila roditeljima u teškim poljodjelskim poslovima. Već u ranoj mladosti Veronica je svakodnevno pješačila osam kilometara do najbliže crkve u Hălăuceštiju, kako bi mogla prisustvovati svetoj misi. Željela je postati redovnica, ali to tada nije bilo moguće. Rumunjske komunističke vlasti zabranile su sve katoličke redove i zatvorile sve samostane pa je Veronica sa 17 godina stupila u franjevački laički Treći red. Vodila je brigu o bolesnicima i siromasima, podučavala djecu vjeronauk, pjevala u crkvenom zboru, a u roditeljskoj kući izdvojila je poseban prostor za molitvu.

Navečer, 24. kolovoza 1958, nakon obreda krizme u njezinoj omiljenoj župnoj crkvi, krenula je kući moleći krunicu. Na putu kući napao ju je pijani sumještanin Pavel Mocanu, a kad se ona usprotivila njegovom seksualnom nasilju, izbo ju je nožem do smrti. Zadao joj je čak 42 uboda nožem i ostavio je da iskrvari u žitnom polju blizu Hălăuceštija (okrug Iaši, Zapadna Moldavija). Kad se nije vratila kući, zabrinuti roditelji digli su uzbunu, a pronađena je mrtva 26. kolovoza, usred polja, s krunicom u ruci. Veronica je imala samo 23 godine. Nije bilo osobito obrazovana, ali je svojom vjerom izrasla u snažnu i zrelu osobu. Veronica je svjesno dala svoj život za obranu vlastite čistoće. U trenutku kad je pred nju postavljen izbor, smrt ili grijeh, bez razmišljanja je odabrala smrt. Zrelost je stekla redovitim ispovijedima i Euharistijom, pripadnošću franjevačkom Trećem redu i udruzi Vojske Bezgrešne. Skromna, čestita seljačka djevojka, „rumunjska Maria Goretti“, stekla je nužnu hrabrost i snagu, potrebnu kako bi se obranila od narušavanja vlastite čistoće i časti. Papa Franjo proglasio ju blaženom 22. rujna 2018. kao prvu rumunjsku blaženicu i prvu rumunjsku mučenicu laikinju. Hrvatski franjevci konventualci objavili su 2019. u nakladi „Veritasa“ knjigu „Okrvavljeni ljiljan“ rumunjskog autora Alexandrua Suceua, o blaženoj Veronici Antal.