SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Bernard

Sveti Bernard

Današnji sveti zaštitnik, Bernard iz Clairvauxa, rođen je kao plemićki sin 1090. u Fontaine-lès-Dijonu, u istočnoj Francuskoj. Nakon školovanja u Châtillon-sur-Seine, ušao je 1113. zajedno s 25 prijatelja i četvoricom braće u red cistercita, reformiranih benediktinaca, u opatiju Cîteaux, a uskoro mu se pridružio otac i još jedan brat. Osnovao je 1115. opatiju Clairvaux, u kojoj je ubrzo djelovalo 700 redovnika. Napisao je cistercitska pravila, reformirao red i najzaslužniji je za njegovo širenje (potaknuo je osnivanje 163 samostana po cijeloj Europi, a u vrijeme njegove smrti bilo ih je 343). Pokretač II. križarskog rata, borac protiv heretika i šizmatika, bio je duhovni vođa tadašnje Europe i savjetnik mnogih papa, vladara i biskupa.

Glavni predstavnik mističnog smjera u srednjovjekovnoj teologiji, veliki štovatelj Djevice Marije i glasoviti mariolog, bio je jedan od najvećih govornika kršćanskog Zapada (propovijedao je u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj), "Doctor mellifluus"“(slatkorječivi, medeni crkveni naučitelj”), i autor brojnih djela: zbirki propovijedi, pisama, teoloških, apologetskih i asketsko-mističnih rasprava. Preminuo je u opatiji Clairvaux (Ville-sous-la-Ferté, departman Aube), u sjeveroistočnoj Francuskoj, na današnji dan, 20. kolovoza 1153. Svetim ga je kao prvog cistercita proglasio 1174. papa Aleksandar III., a crkvenim naučiteljem 1830. papa Pio VIII. Zaštitnik je cistercita, Burgundije, pčela i pčelara, svjećara, voskara, Gibraltara, Cambridgea i katedrale u Speyeru. Posvećena su mu brojna naselja, učilišta, udruge, župe i crkve širom svijeta i u Hrvatskoj (Funtana u Istri). Njegovi cisterciti (njih oko 2800) uspješno djeluju i danas diljem svijeta, a od 1982. do 2010. djelovali su i u Hrvatskoj (do 2008. u Jastrebarskom, nakon toga u Generalskom Stolu). Sretan imendan želimo svim našim Bernardima!

Molitva sv. Bernarda

Spomeni se, o predobrostiva
Djevice Marijo,
kako se nije nikada čulo
da si ikoga zapustila
koji se k tebi u zaštitu utekao,
tvoju pomoć zatražio
i tvoj zagovor zaprosio.
Ovim pouzdanjem obodren,
utječem se i ja k tebi,
Djevice djevica.
K tebi, Majko, dolazim,
pred tobom eto stojim ja grešnik
i uzdišem.
Nemoj, Majko Riječi Božje,
prezreti mojih riječi,
nego ih milostivo poslušaj i usliši.

Amen.

Slika: Sveti Bernard

Slika: Sveti Bernard-župna crkva u Funtani

Svetac dana - Sveta Maria de Mattias

Sveta Maria de Mattias

Sveta Maria Matilda de Mattias, talijanska redovnica, mističarka, utemeljiteljica kongregacije sestara Klanjateljica Krvi Kristove, rođena je 4. veljače 1805. u Vallecorsi (provincija Frosinone, Lazio, biskupija Gaeta), oko 90 kilometara jugoistočno od Rima, u uglednoj i pobožnoj obitelji, kao drugo od četvero djece Giovannija de Mattiasa i Ottavije de Angelis. Razgovori s ocem pobudili su u njoj veliku ljubav prema Isusu, Jaganjcu žrtvovanom za spasenje čovječanstva. Na prijelazu iz šesnaeste u sedamnaestu godinu počela je tražiti smisao vlastitog života i stekla povjerenje u Blaženu Djevicu, koju je molila „da joj podari svjetlo“. Doživjela je tada mističnu viziju koja je potpuno promijenila njezin život. To iskustvo postalo je njezinim izvorom, snagom i motivacijom i ponukalo je da diljem Italije pomaže svima upoznati nježnu ljubav nebeskog Oca, ljubav raspetog Isusa. Bila je uvjerena da promjena društva počinje promjenom srca svake osobe, a osoba se mijenja kad uspije shvatiti koliko je dragocjena u Božjim očima, kad shvati da je predmet tolike ljubavi. Isus je dao svoju krv da je otkupi! Da je ova preobrazba moguća i svima dostupna, Maria je iskusila već 1822, kad je imala 17 godina, za vrijeme jedne propovijedi koju je u okviru pučkih misija držao sveti Gaspare del Bufalo (1786-1837), osnivač družbe Misionara Krvi Kristove. Pod vodstvom Gaspareovog subrata i nasljednika, don Giovannija Merlinija, Maria je 4. ožujka 1834. u Acutu (provincija Frosinone, Lazio) utemeljila družbu sestara Klanjateljica Krvi Kristove (Suore Adoratrici del Sangue di Cristo, Adoratrices Sanguinis Christi). Biskup Agnanija Giuseppe Maria Lais pozvao je Mariju da otvori školu za djevojke. Ona se nije htjela ograničiti samo na školu, nego je u onim burnim i opasnim godinama okupljala majke i djevojke, podučavala ih vjeronauku, oduševljavala ih za Isusa i odgajala za istinski kršćanski život u svakodnevnom životu. Dolazili su je slušati i muškarci, a pastiri, prepušteni sami sebi, tražili su da ih poučava i nakon zalaska sunca. Od sramežljive i povučene djevojke Maria je postala navjestiteljica, koja je oduševljavala djevojke, odrasle, jednostavne i učene osobe, laike i svećenike. Marijina jedina želja bila je “da ni jedna kapljica Isusove božanske krvi ne bude izgubljena, da dostigne svakog grešnika i očisti ga, da svi, oprani u rijeci milosrđa, pronađu pravi put mira i zajedništva među ljudima”.

Njezina gorljivost privukla je mlade, s kojima je Maria de Mattias otvorila oko 70 zajednica, mnoge od njih u zapuštenim mjestima središnje Italije, ali i u inozemstvu. Na poziv pape Pija IX. otvorila je u Rimu Sirotište svetog Alojzija. Život Marije De Mattias pretvorio se u trajno nastojanje da ugodi Isusu, koji joj je zarobio srce već od mladosti i radosno zalaganje za spasenje bližnjega, te pomaganje da taj bližnji upozna tajne Božje ljubavi prema čovječanstvu. Nije štedjela napora, nije se zaustavljala pred suprotnostima, a uvijek je radila u dubokom zajedništvu s mjesnom i općom Crkvom. Maria Maria de Mattias preminula je u Rimu na današnji dan, 20. kolovoza 1866, a pokopana je na gradskom groblju Verano, po želji pape Pija X, koji je za nju izabrao grob i dao izraditi reljef. Njezine relikvije štuju se u rimskoj crkvi Predragocjene Krvi Kristove. Papa Pio XII. proglasio ju je 1. listopada 1950. blaženom, a papa Ivan Pavao II. 18. svibnja 2003. svetom. U vrijeme Marijine beatifikacije diljem svijeta djelovalo je više od 400 njezinih zajednica. Danas na svim kontinentima djeluje gotovo 2 tisuće Klanjateljica Krvi Kristove, u mnogim zemljama Europe, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i Oceanije. Družba uspješno djeluje i u našim krajevima. Prve sestre Klanjateljice Krvi Kristove stigle su 1879. u Banja Luku, a od 1927. djeluju i u Hrvatskoj. Prvu zajednicu u Zagrebu osnovale su 1933. Danas su sve zajednice sestara Klanjateljica krvi Kristove u hrvatskim krajevima uključene u Regiju Zagreb, a sestre Regije Zagreb žive i djeluju u 36 zajednica na području Hrvatske (Bjelovar, Hrvatska Kostajnica, Ivanec, Karlovac, Kutina, Nova Gradiška, Okučani, Olib, Ražanac, Silba, Slavonski Brod, Sukošan, Vukovar, Vrsar, Zadar, Zagreb-Kaptol, Zagreb-Miramarska, Zagreb-Trešnjevka, Zagreb-Tuškanac, Zagreb-Podsused), Bosne i Hercegovine (Banja Luka-Biskupski ordinarijat, Banja Luka-Novi Nazaret, Bosanska Gradiška, Bihać, Glamoč, Kongora, Nova Topola, Sarajevo, Vidovice, Zenica), Austrije (Kufstein), Lihtenštajna (Schaan), Njemačke (München, Sindelfingen), Australije (Adelaide, Sydney) i Mozambika (Maputo), a nazočne su i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta.

Slika: Sveta Maria de Mattias

Svetac dana - Sveti Samuel

Sveti Samuel

Sveti Samuel (Šmu'el, hebrejski šemu‘el: Bog je uslišao), posljednji izraelski sudac, svećenik i prorok, rodio se oko 1070, a preminuo oko 980. prije Krista. Podrijetlom iz Rame, iz Benjaminovog plemena, sin Elkane i Ane, bio je začetnik, promicatelj i nositelj narodnog i političkog jedinstva nesložnih izraelskih plemena. Njegov utjecaj na narodne mase omogućio je izraelskim kraljevima Šaulu i Davidu pobjede nad susjednim neprijateljskim plemenima. Bio je antimonarhist jer je strahovao da će Izraelci, ako budu imali kralja, zaboraviti da je njihov jedini kralj i gospodar Bog, koji ih je sam izabrao i izbavio iz ropstva. Samuel je položio temelje izraelskog kraljevstva kad je ustoličio Šaula za prvoga kralja (oko 1025). Tim činom odrekao se pred narodom položaja suca i vlasti, a zadržao ulogu duhovnog savjetnika.

Razišavši se sa Šaulom, pomazao je Davida za kralja i pomogao mu u prvim pobjedama. Davidovo pomazanje bilo je posljednji veliki Samuelov zahvat kojim je izvršio Božju volju. Taj čin imao je neposredno velik utjecaj na politički položaj izraelskog naroda. Cijeli svoj život Samuel je ostao vjeran i poslušan Božjoj riječi. Narod ga je oplakao i pokopao u njegovom zavičaju, u Rami. Jedan od najvećih protagonista izraelske povijesti, glavni je junak biblijskih knjiga o Samuelu (Prva knjiga o Samuelu, Druga knjiga o Samuelu). Njegova je povijest opisana u Prvoj knjizi. Bio je inspiracija mnogim likovnim umjetnicima (Rembrandt, Joshua Reynolds).