SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Gospa od anđela

Gospa od anđela

U nizu omiljenih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo staru franjevačku svetkovinu, Gospu od anđela. Ta svetkovina potječe iz prvih franjevačkih dana. Na ovaj dan se prisjećamo obraćenja svetog Franje Asiškog, koje se dogodilo upravo na današnji dan, 2. kolovoza 1208, u crkvici svete Marije od Anđela, podno grada Asiza. U franjevačkoj povijesti ta crkva je poznata kao Porcijunkula (Porziuncola). Crkvica Porcijunkula nalazi se danas unutar bazilike Svete Marije Anđeoske koja je građena po nalogu pape Pija V. od 1569. do 1679. Papa Pio X. uzdigao je baziliku na čast papinske bazilike nazivajući je "majka i glava svih crkava franjevačkog reda".

Ovo je i dan potpunog oprosta, takozvanog porcijunkulskog oprosta. U svim franjevačkim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni. Taj oprost vjernici mogu dobiti od 1. kolovoza u podne do 2. kolovoza u ponoć ako se ispovjede, pričeste, pohode franjevačku crkvu ili župu te izmole Vjerovanje, Oče naš i pomole se na nakanu Svetog Oca. Gospi od anđela posvećene su mnoge zemlje, gradovi, naselja, župe, crkve i samostani diljem svijeta (među njima Los Angeles i Kostarika) i hrvatskih krajeva (Sesvetska Sopnica kod Zagreba, Veli Lošinj, Poreč, Prvić Luka, Visovac kod Drniša, Trogir, Imotski, Imotska krajina, Pozorac kod Marine, Zaostrog kod Gradca, Sumartin na Braču, Orebić-franjevački samostan, Gornja Tramošnica kod Gradačca, Kazijevići kod Fojnice, Zabilje kod Viteza, Guber kod Livna, Jasenica kod Mostara, Perast-Verige kod Kotora).

Slika: Gospa od anđela

Slika: Gospa od anđela-crkva u Poreču

Slika: Gospa od anđela-župna crkva u Trogiru

Svetac dana - Sveti Euzebije iz Vercellija

Sveti Euzebije iz Vercellija

Današnji sveti zaštitnik, Euzebije iz Vercellija (Sant'Eusebio di Vercelli), rodio se 283. na otoku Sardiniji. Uzor mu je bio otac koji je kao mučenik za Krista Gospodina umro na Sardiniji. Euzebije je bio svećenik i lektor u Rimu, a za biskupa Vercellija (Pijemont) posvećen je 16. prosinca 340. Plodni pisac, poslanik pape Liberija, prijatelj svetog Atanazija iz Aleksandrije, svesrdni branitelj božanstva Isusa Krista, zbog borbe protiv krivovjernog arijanizma prognan je 355. u Siriju, Kapadociju i Tebaidu. Vratio se iz progonstva 363.

Asketa, revni duhovni pastir, bio je prvi biskup koji je živio po istim pravilima kao i njegovi svećenici. Poput svetog Pavla mnogo je putovao kako bi među vjernicima svjedočio pravu vjeru i širio istinu. Preminuo je 1. kolovoza 371. u Vercelliju, gdje ga i danas štuju kao gradskog zaštitnika, a zaštitnik je i cijele pokrajine Pijemonta. Zbog pretrpljenih muka i progona Crkva ga slavi kao mučenika. Njegovim imenom, Kćeri svetog Euzebija (Figlie di Sant'Eusebio), prozvana je ženska redovnička družba, osnovana 1899. u Vercelliju. Redovnice te družbe brinu se prije svega za invalide i starije osobe, a i danas djeluju u Italiji, Brazilu i Peruu.

Slika: Sveti Euzebije iz Vercellija

Svetac dana - Sluga Božji Aleksa Benigar

Sluga Božji Aleksa Benigar

Sluga Božji Aleksa Benigar, hrvatski franjevac, svećenik i misionar, rođen je 28. siječnja 1893. u Zagrebu kao Franjo Benigar. Njegov otac Ivan Benigar (1845-1920), rodom Slovenac iz Trnova kod Ilirske Bistrice, bio je ugledan profesor gornjogradske gimnazije u Zagrebu. U prvom braku, s Rozom Lukež, dobio je dvoje djece. Nakon smrti prve supruge oženio se Julijanom Dolinar iz Radeča u Sloveniji. S njom je dobio osmero djece među kojima je kao sedmi rođen Franjo Benigar. Jedan od Franjine braće bio je i Ivan (Janko, Juan) Benigar, amerikanist, indijanolog i etnolog (Zagreb, 1883-Aluminé, Patagonija, Argentina, 1950). Franjin otac Ivan Benigar, zvan Janez, profesor matematike i fizike, bio je prijatelj Augusta Šenoe i Adolfa Vebera Tkalčevića. Među njegovim učenicima bile su mnoge poznate osobe, među njima Antun Gustav Matoš, Vladko Maček, Miroslav Krleža i Alojzije Stepinac. Odgajao je svoju djecu spartanski, što se odrazilo i na Franju. Franjo je 7. rujna 1907. na Trsatu stupio u franjevačku provinciju svetih Ćirila i Metoda i uzeo redovničko ime Aleksa. Gimnaziju je završio u Varaždinu (1908–11), a filozofiju i teologiju studirao je u njemačkim gradovima Dorstenu i Paderbornu (Nordrhein-Westfalen, 1911–15). Za svećenika ga je 30. lipnja 1915. u zagrebačkoj katedrali zaredio nadbiskup Antun Bauer. Radio je zatim kao nastavnik njemačkog jezika u Varaždinu (1915–18). Studirao je (1920–23) na Papinskom orijentalnom institutu u Rimu. Nakon povratka u Zagreb djelovao je kao odgojitelj studenata teologije (1924–27) i urednik dječjeg časopisa „Anđeo čuvar“. U Rimu je 20. lipnja 1929. obranio doktorsku disertaciju, a kod obrane su bili prisutni i budući kardinali Alojzije Stepinac i Franjo Šeper. Aleksa je 29. kolovoza 1929. otputovao u Kinu i postao odgojitelj kineskih franjevačkih pripravnika te profesor na regionalnoj bogoslovnoj školi u Hankouu (provincija Hubei, središnja Kina). Imao je kinesko ime Pen Lin Gan, a bavio se i pčelarstvom, cvijećem, glazbom i fotografijom.

Kad su bili prognani svi strani misionari, napustio je 1954. Kinu i nastanio se u Rimu. Od 1955. do 1966. bio je odgojitelj i predavač na franjevačkom sveučilištu Antonianumu. Služio je kao ispovjednik u rimskim bazilikama te kod rimskih redovničkih zajednica. Održao je mnogobrojne duhovne vježbe na latinskom, hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Otac Benigar bio je teolog Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih u Vatikanu. Bio je među teolozima koji predložili papi Pavlu VI. da i žene trebaju i mogu biti proglašene crkvenim naučiteljicama. Napisao je brojna djela od kojih se ističu „Liturgia Romana“, I–II (1947) i „Prikaz duhovnog bogoslovlja“ (1959), objavljena na lastinskom jeziku. Njegovo najpopularnije djelo je „Alojzije Stepinac, hrvatski kardinal“ (1974), najznačajniji životopis blaženog Alojzija Stepinca, objavljen u Rimu na 939 stranica. Stepinca je Aleksa osobno poznavao, a njegov brat Vladimir Benigar išao je s Alojzijem u školu. Aleksa je nadbiskupa Stepinca posjetio 27. srpnja 1956. u zatočeništvu u Krašiću. Jugoslavenske komunističke vlasti bile su protiv Benigarove knjige o Stepincu i zabranile su njezin unos u državu. Mnogi su je prokrijumčarili pa je našla svoje skriveno mjesto u brojnim hrvatskim domovima. Na temelju Benigarove knjige nastalo je još nekoliko knjiga o Stepincu, na više svjetskih jezika. U Zagrebu je ta knjiga tiskana 1993 (883 stranice). Pater Benigar je patio od nesanice, a obično je spavao od 22 sata do 4 sata ujutro. Rado je pješačio, a služio se redovito običnim sredstvima prijevoza, tramvajima i autobusima. Veći dio života progonile su ga bolesti, imao je problema s tuberkulozom, a ipak je dočekao visoku starost. Umro je u Rimu 1. studenoga 1988. u 96. godini života, na glasu svetosti. Pokopan je u franjevačkoj grobnici na Mirogoju u Zagrebu. Posmrtno su izašla njegova djela „Mudrost križa, franjevačke duhovne vježbe“ (1993), „Nazaretska djevica“ (2002) i putopis „U domovini Gospodina Isusa“ (2005), a na talijanskom jeziku izbor iz pisama „Otac Aleksa Benigar, posmrtna biografija“ (1993). U izdanju Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda izašla je u Zagrebu knjiga Bonaventure Dude „Aleksa Benigar franjevac-misionar (1893–1988), kratki životopis“ (1995). Od 5. srpnja 1995. za oca Aleksu Benigara vodi se postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.