SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Hijacint

Sveti Hijacint

Danas slavimo svetog Hijacinta, kojeg njegovi Poljaci nazivaju Jacek Odrowąż. Rodio se 1185. u selu Kamień blizu grada Opole u Šleskoj, u obitelji koja je pripadala malom plemstvu. Njegov je bliski rođak, vjerojatno i stariji brat, sveti Czesław. Studirao je u Krakówu, Parizu i Bologni. Doktor kanonskog prava i teologije, u Rimu je nazočio čudu svetog Dominika i pridružio se dominikancima kao prvi Poljak. Sveti Dominik poslao ga je da naviješta evanđelje poganima u Pruskoj. Čudotvorac, “apostol sjevera”, dobrotvor bolesnika i siromaha, osnivao je samostane u Poljskoj i Češkoj, djelovao kao misionar u Litvi, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Škotskoj, Ukrajini, Rusiji, Turskoj i Grčkoj. Preminuo je u svojem krakowskom samostanu na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1257. Njegov je grob u dominikanskoj crkvi postao stjecište hodočasnika i bolesnika. Svetim ga je proglasio 1594. papa Klement VIII. U pomoć ga zazivaju trudnice i utopljenici. Zaštitnik je Litve, Poljske i krakowske biskupije. Posvećene su mnoge crkve diljem svijeta, a posebno je omiljen kao San Jacinto u zemljama španjolskog jezičnog područja, gdje su po njemu nazvani brojni gradovi i naselja.

Slika: Sveti Hijacint

Svetac dana - Sveta Klara iz Montefalca

Sveta Klara iz Montefalca

Sveta Klara iz Montefalca (Chiara da Montefalco), poznata i kao sveta Klara od Križa (Chiara della Croce), talijanska redovnica augustinka, mističarka, rođena je oko 1268. u Montefalcu (provincija Perugia, Umbrija, biskupija Spoleto), u uglednoj obitelji, kao druga kći Damiana i Iacope Vengente. Već je u djetinjstvu sate i sate provodila u molitvi i sa šest godina podvrgavala se oštroj pokori. Franjevačka trećoredica, posvetila se dragom Bogu i potaknuta primjerom svoje starije sestre Giovanne i njezine prijateljice Andreole, ušla u strogu klauzuru. Njezin otac Damiano sagradio je po Giovanninoj želji u Montefalcu mali samostan svetog Leonarda, svojevrsnu pustinjačku nastambu. Chiara je u tu zajednicu ušla 1275, a za sestrama su se povele i mnoge druge djevojke pa je nastala potreba za većim samostanom. Gradnja novog samostana potrajala je do 1290, kada je biskup Gerardo Artesino 10. lipnja 1290. dekretom potvrdio redovničku zajednicu sestre Giovanne i dao joj pravila svetog Augustina. Taj augustinski samostan nazvan je imenom Svetog Križa, a Giovanna je izabrana za prvu poglavaricu. Giovanna je preminula 22. studenoga 1291, a za poglavaricu je tada izabrana Chiara. U početku je otklonila tu dužnost, a prihvatila je položaj tek na zahtjev biskupa Spoleta. Iako vrlo mlada, vodila je svoju zajednicu čvrsto i odlučno.

Za vrijeme viđenja na Bogojavljenje 1294. Chiara je prihvatila u svoje srce Isusov križ i nosila ga kao stalni i bolni teret do kraja života. Bila je obdarena mnogim viđenjima i ekstazama, a postala je glasovita po svojim mudrim savjetima i odgovorima na sva moguća pitanja istaknutih filozofa, teologa, kardinala i znanstvenika. Kristova muka i njegov križni put posve su proželi Chiarin život. Sagradila je 1303. crkvu u Montefalcu i posvetila je Svetom Križu. Preminula je u svojem samostanu u Montefalcu, na današnji dan, 17. kolovoza 1308. Nakon smrti na njezinom su tijelu iznad srca otkrili utisnut znak križa, a na samom srcu znakove Kristove muke. Narod ju je počeo štovati odmah poslije smrti. Blaženom ju je 13. travnja 1737. proglasio papa Klement XII, a svetom 8. prosinca 1881. papa Leon XIII. Zaštitnica je grada Montefalca te mnogih crkava i kapela. Chiarine relikvije počivaju danas u njezinom svetištu, samostanu svete Klare u Montefalcu, kojim upravljaju redovnice augustinke. Umjetnici je često prikazuju sa simbolima Kristove muke koju je sveta Klara iz Montefalca duboko proživljavala.

Slika: Sveta Klara iz Montefalca

Svetac dana - Sveti Ivan Rilski

Sveti Ivan Rilski

Sveti Ivan Rilski, bugarski monah i pustinjak, zaštitnik Bugarske i bugarskog naroda, rođen je 876. u selu Skrinu (općina Boboševo, oblast Kjustendil, jugozapadna Bugarska), u podnožju Osogovske planine. Pastir, s 25 godina je stupio kao monah u manastir svetog Dimitrija podno najvišeg osogovskog vrha Ruena. Napustio je samostan kako bi živio u osami i molitvi. Boravio je na različitim mjestima, a onda se otputio na najvišu bugarsku planinu, Rilu (jugozapadna Bugarska). Na Rili je proveo ostatak života i utemeljio glasoviti manastir. Čudotvorac, već je za života smatran svetim. Prema legendama, oko njega su se okupljale divlje životinje, a ptice su slijetale na njegova ramena. Postao je slavan po svojim čudima i to je ometalo njegov pustinjački život. Oko njega su se okupljali mnogi sljedbenici i ljudi željni njegovog blagoslova. Ivanova slava i vijesti o njegovom čudesima doprla su i do Preslava, tadašnje bugarske prijestolnice. Na put do Rile, 450 kilometara dug, uputio se i bugarski car Petar I, kako bi upoznao Ivana i primio od njega blagoslov i savjete.

Ivan nije želio primiti cara kako ne bi podlegao iskušenju taštine nego se s njim pozdravio s udaljenosti. Primio je od cara samo malu količinu hrane, a vratio mu zlato i skupocjene darove uz savjet da car zlato mora koristiti za zaštitu zemlje i pomoć siromasima. Ivan Rilski preminuo je u svojem manastiru 18. kolovoza 946. Krajem desetog stoljeća njegove su relikvije prenesene u Sofiju (tada Sredec), 1194. u Veliko Tarnovo, a 1469. vraćene su u manastir Rila. Taj je manastir, smješten 117 kilometara južno od Sofije, u dolini Rilske reke, bio istaknuto žarište bugarske pismenosti i kulturnog života. U njegovom se muzeju čuvaju mnogobrojni rukopisi i vrijedni umjetnički spomenici, osobito ikone. Manastir je od 1983. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Svetog Ivana Rilskog štuju istočne i zapadne Crkve, pravoslavci i katolici. Zaštitnik je Bugarske i bugarskog naroda. Njegovim imenom nazvane su mnoge ustanove, ulice, škole, samostani, crkve i kapele u Bugarskoj i svijetu. Prigodom posjeta Bugarskoj, u svibnju 2002, papa Ivan Pavao II. molio je na grobu svetog Ivana Rilskog. Spominjući se danas najpopularnijeg bugarskog sveca, prisjetimo se u našoj molitvi i prijateljskog bugarskog naroda.