SVECI MJESECA - TRAVANJ
1 | Sveti Hugo |
1 | Sveta Marija Egipatska |
1 | Sveti Venancije |
1 | Blaženi Karlo Austrijski |
2 | Sveti Franjo Paolski |
2 | Sveti Franjo Coll Guitart |
2 | Sveti Dominik Tuoc |
3 | Sveti Richard iz Chichestera |
3 | Blaženi Piotr Edward Dańkowski |
3 | Sveti Pedro Calungsod |
4 | Sveti Izidor Seviljski |
4 | Blažena Aleta |
4 | Sveti Benedikt Moro |
5 | Sveti Vinko Ferrer |
5 | Sveta Julijana iz Liègea |
5 | Sveta Maria Crescentia Höss |
6 | Sveti Celestin I. |
6 | Sveti Eutihije |
6 | Blaženi Michele Rua |
7 | Sveti Ivan de La Salle |
7 | Sveti Hermann Joseph |
7 | Sveti Henry Walpole |
8 | Sveta Julija Billiart |
8 | Sveti Albert Jeruzalemski |
8 | Blaženi August Czartoryski |
9 | Sveta Marija Kleofina |
9 | Blaženi Toma iz Tolentina |
9 | Sveti Hagaj |
10 | Sveti Mihael de Sanctis |
10 | Sveti Ezekijel |
10 | Sveta Magdalena od Canosse |
11 | Sveti Stanislav |
11 | Sveta Gemma Galgani |
11 | Sveta Elena Guerra |
12 | Sveti Josip Moscati |
12 | Sveti Julije I |
12 | Sveti Zeno iz Verone |
13 | Cvjetnica |
13 | Sveti Hermenegildo |
13 | Sveti Martin I |
13 | Blažena Margherita iz Castella |
14 | Sveta Lidvina |
14 | Sveta Terezija de Los Andes |
14 | Blaženi Alojzije Palić |
15 | Sveti Benedikt Josip Labré |
15 | Sveti Damjan De Veuster |
15 | Sluga Božji Petar Barbarić |
16 | Sveta Bernardica Soubirous |
16 | Blaženi Arcangelo Canetoli |
16 | Sveti Aron |
17 | Veliki četvrtak |
17 | Sveta Kateri Tekakwitha |
17 | Blažena Mariana od Isusa Navarro |
17 | Blaženi Rudolf iz Berna |
17 | Sveti Inocent iz Tortone |
18 | Veliki petak |
18 | Blažena Marija od Utjelovljenja |
18 | Blažena Marija Ana Blondin |
18 | Sveta Debora |
19 | Velika subota |
19 | Sveti Leon IX. |
19 | Sveti Ekspedit iz Melitene |
19 | Sveti Natan |
20 | Uskrs |
20 | Sveta Agneza iz Montepulciana |
20 | Blaženi Simone Rinalducci |
20 | Sveti Anicet |
21 | Uskrsni ponedjeljak |
21 | Sveti Anzelmo |
21 | Sveti Román Adame Rosales |
21 | Sveti Joseph Vaz |
22 | Sveti Konrad von Parzham |
22 | Sveti Kajo I, papa |
22 | Sveti Leonida |
22 | Sveti Teodor Sikeot |
23 | Sveti Juraj |
23 | Sveti Adalbert Praški |
23 | Blaženi Egidije Asiški |
23 | Blažena Terezija Marija od Križa Manetti |
24 | Sveti Fidelis |
24 | Sveta Marija Eufrazija Pelletier |
24 | Sluga Božji Egidije Bulešić |
25 | Sveti Marko |
25 | Sveti Petar od svetog Josipa Betancur |
25 | Blaženi Benedikt XII |
26 | Blaženi Jakov Zadranin |
26 | Majka dobrog savjeta |
26 | Sveti Pashazije Radbert |
26 | Sveti Anaklet |
27 | Bijela nedjelja |
27 | Blažena Ozana Kotorska |
27 | Sveta Zita |
27 | Sveti Antim iz Nikomedije |
28 | Sveti Petar Chanel |
28 | Sveti Ljudevit Montfortski |
28 | Sveti Pavao Pham Khac Khoan |
29 | Sveta Katarina Sijenska |
29 | Sveti Petar Veronski |
29 | Sveti Hugo iz Clunyja |
30 | Sveti Pio V. |
30 | Sveti Josip Benedikt Cottolengo |
30 | Blažena Paulina von Mallinckrodt |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveta Lidvina

Danas slavimo svetu Lidvinu (Lydwine, Lydwid, Lidwid, Liduina) iz Schiedama, zaštitnicu klizača. Rodila se 18. ožujka 1380. u nizozemskom gradu Schiedamu (južni Holland, zapadna Nizozemska). Potjecala je iz skromne obitelji i bila jedina djevojčica uz osmoricu braće. Pobožna djevojka vedre naravi, stekla je brojne prijatelje. Sa 16 godina, nakon teške bolesti, jako je oslabila. Na poziv prijateljica, onako iscrpljena, pošla je na klizanje, nepažnjom jedne djevojke pala na led i slomila rebro. Slomljeno rebro uzrokovalo je gangrenu i Lidvina je ostala uzeta. Od tada više nije ustajala iz kreveta i trpjela je teške bolove. Liječnici su izjavili da se radi o neobičnom, neviđenom slučaju, po svemu sudeći o jednom od prvih poznatih slučajeva multiple skleroze. Provodila je vrijeme u molitvi, postu i meditacijama, a svoje bolove prinosila je slavi Božjoj. U svojim zanosima i vizijama sudjelovala je u Isusovom križnom putu, viđala nebo i raj, primala anđeoske posjete.
Glas o bolesnici i njezinoj strpljivoj patnji odjeknuo je nadaleko i mnogi ljudi počeli su hodočastiti k njoj kao svetici. Uz njezinu bolesničku postelju događala su se mnoga čudesa. Podnosila je mukotrpno tešku bolest 38 godina, a posljednjih 7 godina bila je slijepa. U njezinom posljednjom viđenju sam Krist Gospodin podijelio joj je posljednju pomast. Preminula je u Schiedamu na današnji dan, 14. travnja 1433. Posebno zanimljiv životopis svete Lidvine napisao je Toma Kempenski. Svetom ju je službeno proglasio 1890. papa Leon XIII. Časte je po mnogim crkvama i samostanima Austrije, Belgije i Nizozemske. Zaštitnica je bolesnika, posebno kroničnih bolesnika, patnika, klizača, rolera, rodnog grada Schiedama te mnogih naselja, župa i crkava.

Slika: Sveta Lidvina

Slika: Sveta Lidvina

Slika: Sveta Lidvina

Slika: Sveta Lidvina

Slika: Sveta Lidvina

Slika: Sveta Lidvina
Svetac dana - Sveta Terezija de Los Andes

Sveta Terezija od Isusa de Los Andes (Teresa de Jesús de Los Andes), čileanska redovnica karmelićanka, prva čileanska svetica, četvrto dijete uglednih i pobožnih roditelja, Miguela i Lucije, rođena je 13. srpnja 1900. u Santiagu, glavnom i najvećem čileanskom gradu, kao Juana Enriqueta Josefina de los Sagrados Corazones Fernández y Solar. Školovala se u kolegiju Presvetog Srca Isusovog u Santiagu. Od djetinjstva je bila oduševljena Kristom Gospodinom i već je kao djevojčica pročitala autobiografiju svete Terezije od Djeteta Isusa. Sveta Mala Terezija, „Mali Cvijet“, snažno je utjecala na djevojčicu Juanitu i ona je odlučila svoj život posvetiti Gospodinu. Stupila je 7. svibnja 1919. u samostan bosonogih karmelićanki u gradu Los Andesu, središtu istoimene provincije u čileanskoj regiji Valparaíso. Dobila je redovničko ime Terezija od Isusa (Teresa de Jesús). Započela je novicijat i 14. listopada 1919. obukla karmelićanski habit. Najveće zadovoljstvo nalazila je u molitvama i služenju drugima. Dopisivala se s mnogim osobama i dijelila s njima svoja duhovna razmišljanja.
Oboljela je 2. travnja 1920. od tifusa, 5. travnja primila posljednju pomast, 6. travnja položila vječne zavjete, a preminula je 12. travnja 1920. u karmelićanskom samostanu u Los Andesu. Njezina sestra Rebeca stupila je u isti samostan 23. studenoga 1920, uzela ime Terezija od Božanskog Srca i ostala tamo do smrti, 31. prosinca 1942. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Tereziju od Isusa blaženom 3. travnja 1987. u Santiagu, a svetom 21. ožujka 1993. u Vatikanu. Beatifikaciji u Santiagu bio je nazočan Terezijin brat Luis. Teresa de Los Andes prva je čileanska svetica, a ujedno i prva karmelićanska svetica na američkom kontinentu. Ona je jedna od pet Terezija iz karmelićanskog reda koje su proglašene svetima (sveta Terezija Avilska, sveta Terezija Margareta od Presvetog Srca Isusovog, sveta Terezija od Djeteta Isusa, sveta Terezija Benedikta od Križa). Postala je miljenica čileanskih i južnoameričkih vjernika, a njezino svetište u Aucu (općina Rinconada, provincija Los Andes) svake godine posjećuje više od 100 tisuća hodočasnika. Zaštitnica je mladeži i bolesnika, a zazivaju je naročito kod tjelesnih boli i različitih bolesti.

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes

Slika: Sveta Terezija de Los Andes
Svetac dana - Blaženi Alojzije Palić

Blaženi Alojzije Palić, hrvatski svećenik s Kosova, franjevac i mučenik, rođen je 14. travnja 1878. u Janjevu kao Matej, sin Tome Palića i Pauline rođene Đurić. U franjevački red stupio je 23. rujna 1896. i dobio redovničko ime Alojzije. Studij filozofije završio je u Skadru (sjeverozapadna Albanija), a teološki studij u talijanskim gradovima Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901, a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi. Nakon završetka studija vrstio se u zavičaj. Djelovao je kao župnik, od 1907. u Bazu (sjeverna Albanija) i Đakovici (albanski Gjakova, zapadno Kosovo), a od 1911. do 1913. u Peći (Peja) i Glođanama (Gllogjan). U to vrijeme bjesnio je Prvi balkanski rat, za vrijeme kojeg su srpske i crnogorske vojne postrojbe počinile strašne zločine nad albanskim i drugim nesrpskim stanovništvom Kosova i Albanije, nad muslimanima i katolicima. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić (albanski Luigj Paliqi) suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen za vrijeme obavljanja uskrsne ispovijedi na katoličkom groblju. Najprije su ga odveli u Peć, a potom je nekoliko dana proveo u zatvoru u Đakovici. Tamo su ga tukli i mučili. Kad se vraćao u svoju župu, crnogorski vojnici zaustavili su ga 7. ožujka 1913. na putu, blizu sela Janosh.
Tražili su od njega da se odrekne svoje katoličke vjere i franjevačkog reda te da prijeđe na pravoslavlje. Kad je on to odbio, skinuli su s njega franjevački habit i ustrijelili ga s pet puščanih hitaca. Vjernost Kristu Gospodinu i njegovoj Crkvi potvrdio je svojom mučeničkom krvlju. Tijelo mu je odmah pokopano na istom mjestu. Nakon nekoliko tjedana pronađeno je njegovo neraspadnuto tijelo i preneseno u crkvu u Zjum (Zym, jugozapadno Kosovo). Postupak za beatifikaciju fra Alojzija Palića započeo je u Skadarskoj biskupiji 10. studenog 2002, zajedno sa 40 mučenika, ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri, u razdoblju od 1913. do 1974. O životu fra Alojzija Palića snimljen je 2016. dokumentarni film „Svete vjere mučenici: hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola“ redatelja i scenarista Bože Vodopije. Papa Franjo proglasio je fra Alojzija Palića blaženim 16. studenoga 2024, a svečani obred beatifikacije u katedrali svetog Stjepana u albanskom gradu Skadru predslavio je prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro. Uz fra Alojzija blaženim je proglašen i albanski svećenik i mučenik don Gjon (Ivan) Gazulli, rođen 26. ožujka 1893. u selu Dajçu (Zadrima, sjeverozapadna Albanija), a ubijen 5. ožujka 1927. u Skadru.
Dva kosovska Hrvata, svećenici fra Serafin Kodić Glasnović iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, proglašeni su blaženima 5. studenoga 2016. u Skadru. O njima i Hrvatima na Kosovu pišemo opširno u prilogu od 5. studenoga.

Slika: Blaženi Alojzije Palić

Slika: Blaženi Alojzije Palić

Slika: Blaženi Alojzije Palić

Slika: Blaženi Alojzije Palić

Slika: Blaženi Alojzije Palić