SVECI MJESECA - VELJAČA

DEKANAT

• Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

• Povijest župe
• Župa danas
• Župna crkva
• Župni ured
• Župna crkva - brošura
• O svetom Nikoli
• Svećenici iz našeg kraja
• Sestre milosrdnice
• Raspored svetih misa

ZAJEDNICE

• Zbor mladih
• Crkveni zbor
• Ministranti
• Župno ekonomsko vijeće
• Župno pastoralno vijeće
• Župni Caritas
• Obiteljska zajednica
• Liturgijska zajednica
• Zajednica mladih
• Ministrantska zajednica
• Duhovni kutak
• Misao dana
• Putnik
• Udruga svetog Vinka Paulskog
• Dječja grupa

LINKOVI

• Glas Koncila
• Veritas
• Zagrebačka nadbiskupija
• Hrvatski Caritas
• Hrvatska biskupska konferencija
• Hrvatski katolički radio
• Molitvenik

Svetac dana - Sveti Aleksandar

Današnji zaštitnik je sveti Aleksandar, aleksandrijski patrijarh i crkveni naučitelj. Rodio se u III. stoljeću, oko 250, u gornjem Egiptu. Od djetinjstva je bio vrlo pobožan, a kao svećenik doživio je krvave progone careva Galerija i Maksimina. Patrijarhom je postao godine 313. Postojani borac protiv krivovjerja, od 318. do 323. vodio je dogmatsku borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo. Njegovo učenje Aleksandar je osudio brojnim pismima, od kojih su neka i sačuvana. Godine 321. izopćio ga je iz Crkve. Njegova uloga u vremenima arijanskog krivovjerja izuzetno je pozitivna i značajna.
U borbama protiv arijanaca pomagao mu je đakon Atanazije, kasnije njegov nasljednik, veliki svetac i crkveni naučitelj. Prijatelj siromaha, glasovit po svojim dobročinstvima, Aleksandar je odigrao veliku ulogu na saboru u Niceji, 325, kada je potvrđena njegova vlast nad Egiptom, Libijom i Pentapolisom. Umro je 17. travnja 328. u Aleksandriji.

Slika: Sveti Aleksandar

Slika: Sveti Aleksandar

Slika: Sveti Aleksandar

Slika: Sveti Aleksandar

Svetac dana - Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze (Paula de Sant Josep de Calassanç), katalonska redovnica, utemeljiteljica Kćeri Marijinih, rođena je 11. listopada 1799. u gradiću Arenys de Mar (provincija Barcelona, Katalonija) kao Paula Montal i Fornés, kći Ramóna Montala i Vicente Fornés, u brojnoj i pobožnoj obrtničkoj obitelji s petero djece. Ostala je bez oca s deset godina pa je od djetinjstva radila i pomagala majci kod uzdržavanja obitelji i odgoja braće i sestara. Radila je kao krojačica i izrađivačica čipki. Bila je aktivna u svojoj župi i djeci predavala vjeronauk. S prijateljicom Inés Busquets otvorila je u Figuerasu (provincija Girona) 1829. prvu prvu školu za djevojčice, koja je postigla toliki uspjeh da su uskoro otvorene i nove škole. U Sabadellu (provincija Barcelona) otvorila je 1846. školu u suradnji s redovnicima pijaristima, a 2. veljače 1847. osnovala kongregaciju Kćeri Marijinih, sestara pobožne škole (Congregación de Hijas de María, Religiosas de las Escuelas Pías), poznatih i pod imenom „Escolapias“, uz suglasnost nadbiskupa Barcelone. Tada je uzela i redovničko ime Paula od svetog Josipa iz Calasanze, u čast svoga uzora, utemeljitelja pijarista.

Majka Paula (Madre Paula) djelovala je pod motom „Piedad y letras“ („Milosrđe i znanost“). Papa Pio IX. službeno je 1860. odobrio djelovanje reda, a sestra Paula bila je njegova uspješna poglavarica. Preminula je na današnji dan, 26. veljače 1889, u Olesi de Montserrat (provincija Barcelona). U to vrijeme u njezinoj kongregaciji djelovalo je 308 redovnica i 38 novakinja, koje su odgajale 3464 učenice u 19 škola, na području cijele Španjolske. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 1993, a svetom 2001. Red svete Paule s mnogobrojnim školama djeluje danas u mnogim zemljama svijeta, na četiri kontinenta (Europa, Amerika, Afrika, Azija). Prema podacima iz godine 2005, diljem svijeta djelovale su 732 Kćeri Marijine, u 108 redovničkih kuća.

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Slika: Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze

Svetac dana - Sveti Agrikola iz Neversa

Sveti Agrikola (Agricole, Agricola, Arigle, Arille), sedmi biskup francuskog grada Neversa, živio je i djelovao u VI. stoljeću. U vrijeme vladavine burgundijskog kralja Guntrama Agrikola je u Neversu (departman Nièvre, Burgundija) bio knez. Naslijedio je na biskupskom položaju svetog Eoladea. Biskup Neversa bio je od 570. do 594. Sudjelovao je na pokrajinskim crkvenim saborima u Mâconu (581. i 585) i Lyonu (583). Bio je revan pastir pa se 590. nalazio među biskupima koji su vodili istragu nakon nereda u samostanu Svetog Križa u Poitiersu.

Po nekim izvorima bio je prijatelj svetog Venancea Fortunata, biskupa Poitiersa. Preminuo je na današnji dan, 26. veljače 594, u Neversu. Pokopan je u crkvi koja je kasnije prozvana po njemu. Za vrijeme krvave Francuske revolucije obeščašćene su 1791. i relikvije svetog Agrikole. Jedan dio njegovih relikvija ipak je spašen i prenesen u Nolay (departman Côte-d'Or). Svetog Agrikolu vjernici zazivaju u različitim životnim nezgodama, a naročito se štuje u biskupiji Nevers.

Slika: Sveti Agrikola iz Neversa

Slika: Sveti Agrikola iz Neversa

Svetac dana - Blažena Edigna

Blažena Edigna (Edigna von Puch), isposnica, rođena je oko 1055. u Francuskoj, po nekim izvorima kao kći francuskog kralja Henrija I. i njegove treće žene Ane Kijevske (Jaroslavne). Edigna je odbila bogatu ženidbenu ponudu, napustila kraljevski dvor i uputila se u svijet kao siromašna hodočasnica. Tako je 1074. stigla u Bavarsku. Jednom se vozila u volovskim kolima i zaspala. U snu je čula kukurikanje pijetla i zvuk svojeg malog zvona. Probudila se i zamolila kočijaša da zaustavi kola. Ugledala je u blizini lipu i spoznala da se mora nastaniti na tom mjestu. Živjela je punih 35 godina u šupljem deblu te lipe kraj jedne crkvice, u Puchu, danas sjeverozapadnom dijelu grada Fürstenfeldbrucka (Gornja Bavarska).

Edigna je provodila dane u molitvi i pokori, podučavala narod u pisanju i čitanju, tumačila Sveto pismo, predavala vjeronauk, liječila stoku, pomagala nevoljnicima, bolesnicima i siromasima. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Preminula je na današnji dan, 26. veljače 1109, u Puchu, a pokopana je u mjesnoj crkvi svetog Sebastijana, u kojoj i danas počivaju njezine relikvije. Kad je Edigna umrla, iz njezine lipe poteklo je ljekovito ulje. Neki ljudi pokušavali su ga prodavati, ali ulje je tada gubilo ljekovita svojstva. Blaženu Edignu zazivaju kod svakidašnjih problema i nevolja, u smrtnom času, kod bolesti ljudi i stoke te posebno vlasnici izgubljenih i ukradenih stvari. Njezin životopis napisao je 1624. isusovac Matthäus Rader. Naročito je štuju vjernici u Bavarskoj. Od 1959. u Puchu se svakih 10 godina održavaju Edignine svečane igre s prikazanjem o životu i djelu blaženice, a na groblju u Puchu i danas stoji Edignina lipa.

Slika: Blažena Edigna

Slika: Blažena Edigna

Slika: Blažena Edigna

Slika: Blažena Edigna

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani