SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Krist Kralj
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Današnji sveti zaštitnik, Stanisław Kostka, isusovački novak, rodio se 28. listopada 1550. u poljskom selu Rostkowu nedaleko Przasnysza (Mazovjecko vojvodstvo) kao senatorski sin u krilu bogate, moćne i ponosne plemićke obitelji. Odgojen u vjerskom duhu, sa 14 godina poslan je 1564. zajedno sa starijim bratom Pawełom i odgojiteljem na daljnje školovanje u isusovački kolegij. Za vrijeme trogodišnjeg školovanja isticao se svojom ljubaznošću, vedrinom, pobožnošću i molitvenim žarom. Odgojitelj braće Kostka bio je sklon laganom, udobnom i rasipnom životu te nije previše brinuo za svoje učenike. Stariji brat se priklonio odgojitelju, ali pobožnom i marljivom Stanisławu to nije odgovaralo. Prema legendi, teško je obolio, ali nitko nije brinuo za njega pa se pomolio svojoj zaštitnici, svetoj Barbari, koja ga je u pratnji dvojice anđela pričestila. Ukazala mu se Gospa s Djetetom u naručju, izliječila ga od bolesti i preporučila mu da postane isusovac, protiv volje njegove obitelji.
Jednog jutra, nakon bratovog zlostavljanja, prerušen u prosjaka potajno je napustio Beč i uputio se u Bavarsku gdje je u Dillingenu pronašao njemačkog isusovačkog provincijala, svetog Petra Kanizija. On se uvjerio da se kod Stanisława radi o pravom zvanju i poslao ga krajem listopada 1567. generalu Družbe Isusove Franciscu Borgiji u Rim. U Rimu je Stanisław započeo svoj novicijat. Bio je u svakom pogledu uzoran: šutljiv, čedan i poslušan. Nježna zdravlja, razbolio se i umro od groznice 15. kolovoza 1568, na Veliku Gospu, a nije još navršio ni 18 godina. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Blaženim ga je 1605. proglasio u nazočnosti brata Paweła papa Pavao V, a svetim 1726. papa Benedikt XIII. Zazivaju ga pri prijelomu kostiju, ubrzanom kucanju srca i opasnim bolestima, a zaštitnik je Poljske, isusovačkih novaka, studenata, mladeži i bolesnika koji primaju posljednju pomast. Posvećene su mu mnoge župe i crkve diljem Poljske i svijeta.

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Svetac dana - Sveti Brcko

Sveti Brcko

Sveti Brcko (latinski Brictius, francuski i engleski Brice, talijanski Brizio), francuski biskup, rodio se oko 370. u Toursu (departman Indre-et-Loire, središnja Francuska). Siroče od djetinjstva, bio je učenik i đakon svetog Martina u opatiji Marmoutier. Po naravi je bio gunđalo i buntovnik, umišljen, nestašan, razdražljiv i svadljiv mladić, ali ga je sveti Martin ipak uzeo za učenika i imenovao za đakona. Nazahvalni Brcko se često rugao pobožnosti svojeg zaštitnika, biskupa Martina, i smijao se njegovim viđenjima. Mnogi su se čudili zašto ga biskup ne otjera, a glasovita je Martinova rečenica: «Ako je Krist podnosio Judu, zašto ja ne bih podnosio Brcka?» Martin je bio dalekovidan čovjek i predvidio da će njegov đakon Brcko jednog dana postići duhovno savršenstvo. Bio je prema njemu beskrajno strpljiv i očinski dobrohotan. Prorekao mu je da će ga jednog dana naslijediti na biskupskoj stolici, ali da će kao biskup imati poteškoća i trpjeti. I zaista, Brcko je postao svećenik, a u Martinovoj blizini postupno se pretvorio u snošljivog i poniznog čovjeka. Obratio se, promijenio dotadašnji način života i postao uzor u ponašanju i vladanju, molitvi i radu.

Brcko je 397. naslijedio svetog Martina na biskupskoj stolici u Toursu. Bio je biskup Toursa gotovo pola stoljeća. Kad je ostario, zbog teške klevete morao je napustiti Tours i otići u Rim. Vratio se nakon sedam godina, oslobođen svake sumnje. Spoznao je svetost svojeg negdašnjeg učitelja i na Martinovom grobu podigao baziliku. Dao je sagraditi mnoge crkve i osnovao brojne župe. Preminuo je 444. u Toursu i pokopan u Martinovoj bazilici. Narod je ubrzo i njega počeo častiti kao sveca. Brckov život nas uči da za svetost nikada nije kasno te da i teške naravi mogu uz Božju milost i vlastiti trud postići kršćansko savršenstvo. Zazivaju ga kod želučanih tegoba. Zaštitnik je sudaca te mnogih naselja, župa i crkva diljem svijeta (posebno u Francuskoj i Engleskoj) i hrvatskih krajeva (Brckovljani, Kalnik, Donja i Gornja Brckovčina kod Križevaca).

Slika: Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko-župna crkva u Brckovljanima

Slika: Sveti Brcko-župna crkva u Kalniku

Svetac dana - Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni, talijanska redovnica, bolničarka i mučenica, rođena je 27. ožujka 1864. u naselju Pozzaglia Sabina (provincija Rieti. Lazio). Na krštenju je dobila ime Livia, a odrasla je kao drugo od jedanaestero djece u siromašnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Francesca Pietrantonija i Caterine Costantini. Kako bi pomogla obitelji, prihvaćala je već od sedme godine različite poslove. Odbila je bračne ponude i s ujakom Matteom, svećenikom, u siječnju 1886. otputovala u Rim. Odlučila se pridružiti redu, u kojem se može posvetiti bolesnim i napuštenim ljudima. Stupila je 23. ožujka 1886. u kongregaciju Sestara milosrđa (Sœurs de la charité de Sainte-Jeanne-Antide-Thouret), koju je 1799. osnovala francuska redovnica, sveta Jeanne-Antide Thouret. Obukla je 13. kolovoza 1887. redovnički habit i uzela ime Agostina. Postala je bolničarkom i njegovateljicom neizlječivih bolesnika. Sestra Agostina služila je u bolnici Svetog Duha u Rimu, u kojoj su se liječili teški tuberkulozni bolesnici.

U bolnicu je 1894. primljen Giuseppe Romanelli, koji je već otprije bio poznat upravi bolnice i policiji kao bahati i goropadni nasilnik. Nakon niza izgreda, uprava ga je udaljila iz bolnice. Izgrednik je bio uvjeren da je za to kriva sestra Agostina i odlučio se osvetiti. Najprije joj je slao pismene prijetnje, a 13. studenoga 1894. ujutro kriomice je ušao u bolnicu i bez ikakvog povoda nožem napao sestru Agostinu. Zadao joj je šest ubodnih rana u predjelu lijevog ramena, vrata i prsnog koša. Po kazivanju svjedoka koji se tamo slučajno zatekao, sestra Agostina je posljednjom snagom, sva u krvi, zločincu glasno uputila riječi oprosta. Taj događaj je izazvao zgražanje u javnosti, ali i divljenje prema istinskoj mučenici, koju je na posljednji počinak u Rimu ispratilo više od stotinu tisuća ljudi. Pokopana je na rimskom groblju Santo Verano, a od 14. studenoga 2004. njezino tijelo počiva u župnoj crkvi svetog Nikole u rodnom naselju Pozzaglia Sabina, oko 50 kilometara sjeveroistočno od Rima. Blaženom ju je 12. studenoga 1972. proglasio papa Pavao VI, a svetom 18. travnja 1999. papa Ivan Pavao II. Sveta Agostina Pietrantoni zaštitnica je bolničarki, žrtava nasilja, mučenika, siromaha i osoba kojima se ismijavaju zbog njihove pobožnosti.