Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - PROSINAC

1Sveti Edmund Campion
1Sveti Eligije
1Sveti Šimun Cirenac
1Blaženi Charles de Foucauld
1Sveti Nahum
2Sveta Bibijana
2Blaženi Ivan Ruysbroeck
3Sveti Franjo Ksaverski
3Blaženi Rafael Chyliński
3Sveti Modest Karantanski
4Sveta Barbara
4Blaženi Adolph Kolping
5Sveti Saba
5Blaženi Niels Stensen
6Sveti Nikola
6Blaženi János Scheffler
7Sveti Ambrozije
7Sveta Marija Josipa Rossello
7Blaženi Marin iz Kotora
8Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8Sveta Gorgonija
9Sveti Petar Fourier
9Sveta Valerija iz Limogesa
10Loretska Gospa
10Sveti Miltijad
11Sveti Damaz
11Sveti Sabin iz Piacenze
12Gospa od Guadalupe
12Sveta Ivana Franciska de Chantal
13Sveta Lucija
13Sveta Odilija
14Sveti Ivan od Križa
14Sveti Spiridon
15Blažene Drinske mučenice
15Sveta Kristijana Gruzijska
16Sveta Adela
16Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
17Sveti Josip Manyanet
17Sveti Ivan de Matha
18Sveti Gracijan Tourški
18Sveti Malahija prorok
19Blaženi Urban V.
19Sveti Anastazije I.
20Sveti Dominik iz Silosa
20Sveti Filogonije
21Sveti Petar Kanizije
21Blaženi Oton Pulski
22Sveta Francesca Cabrini
22Blažena Jutta iz Sponheima
23Sveti Ivan Kentski
23Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23Sveti Dagobert
24Badnjak
24Sveti Charbel Makhlouf
25Božić
25Sveti Petar Nolasco
26Sveti Stjepan
26Sveti Dionizije papa
27Sveti Ivan Evanđelist
27Blaženi Francesco Spoto
28Nevina dječica
28Sveta Fabiola Rimska
29Sveti Toma Becket
29Sveti David, prorok i kralj
30Blažena Eugenia Ravasco
30Blažena Margherita Colonna
31Sveta Obitelj
31Sveti Silvestar
31Sveti Ivan Franjo Régis

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Ivan Ruysbroeck - 2. prosinac

Blaženi Ivan Ruysbroeck

Blaženi Ivan Ruysbroeck (Jan van Ruysbroeck, van Ruisbroek ili van Ruusbroec), flamanski svećenik i redovnik augustinac, mistik, rođen je 1293. u Ruisbroeku, danas gradskom naselju u općini Sint-Pieters-Leeuw (provincija Vlaams-Brabant, Belgija). Po rodnom mjestu stekao je tijekom stoljeća i prezime. Potjecao je iz pobožne obitelji, a njegova majka stupila je kasnije u samostan. Rodio se u razdoblju kad su tadašnje društvo razdirali ratovi, kužne bolesti, nestašica klera i redovništva. Bio je darovit i ambiciozan dječak pa je ostavio zatišje rodnog mjesta i uputio se s 11 godina u Bruxelles, gdje je njegov ujak Jan Hinckaert bio kanonik u crkvi svete Gudule. Ujak se pobrinuo da Jan stekne temeljitu naobrazbu i prikladan odgoj. Studirao je s velikim žarom filozofiju i teologiju i 1317. postao svećenik. U crkvi svete Gudule služio je kao kapelan i župnik 26 godina. Bio je uzoran pastir duša, pravi apostol i ubrzo došao na glas svetosti. Duboko potresen bijedom svoga vremena, osnovao je oko 1343. u Groenendaalu, samotnom mjestu u Zonijskoj šumi (Zoniënwoud), jugoistočno od Bruxellesa, svećeničku bratovštinu, koja je u djelo provodila njegove reformatorske ideje. S njim su se u šumsku zabit uputili i kanonici, Vrank van Coudenberg i njegov ujak, Jan Hinckaert, a potom i drugi svećenici. Prihvatili su 1349. redovnička pravila regularnih kanonika svetog Augustina, a Jan je izabran za prvog priora. Kao poglavar svoje zajednice bio je primjer poniznosti i pokore, a u samostanu je obavljao najteže poslove. Glas o njegovoj svetosti proširio se izvan Flandrije u Nizozemsku, Njemačku i Francusku pa su mu sa svih strana dolazili hodočasnici po savjete i na duhovne razgovore. Rado je lutao šumama i meditirao, a sa sobom je uvijek nosio pločicu na koju bi zapisivao svoja razmišljanja.

Svoj duhovni nauk o putu koji vodi iz aktivnog u kontemplativni život, Jan van Ruysbroeck izložio je u svojim pisanim raspravama. Napisao je dvanaest knjiga, sedam poslanica, dvije himne i jednu molitvu. U njegovim djelima vidljiv je utjecaj mistične lirske pjesnikinje iz XIII. stoljeća Hadewijch, ali dok ona uglavnom piše o svojim vizijama, on se obraća razumu. Dokazana je i njegova veza s misticima Meisterom Eckhartom i Johannesom Taulerom, koje je osobno poznavao, ali i utjecaj Dionizija Areopagita i svetog Bernarda iz Clairvauxa. Za njegovu duhovnu prozu znakovita je jasno usklađena književna kompozicija. Pisao je na lokalnom flamanskom dijalektu, a uglavnom se obraćao redovnicima koji nisu znali latinski jezik. Značajni su njegovi teološki radovi u kojima sustavno gradi mistiku Presvetog Trojstva, ali i naglašava važnost Isusovog učenja. Svojim najpoznatijim djelom, „Ukras duhovnog braka“ (oko 1350), znatno je utjecao na razvoj europskog misticizma. Ističu se i njegova djela „Knjiga dvanaest spoznaja“, „O kršćanskom vjerovanju“, „Knjiga o sedam brava“, „Ogledalo vječnog blaženstva“ i „Knjiga duhovnog tabernakula“. Mnoga su mu djela prevedena na latinski, njemački i francuski jezik. S flamanskog na latinski preveo ih je glasoviti njemački kartuzijanac Laurentius Surius ili Lorenz Sauer (1522-1578). Blaženi Jan duboko je proživljavao euharistijske tajne, osobito za vrijeme svete mise, tako da je često zapadao u mistični zanos. Bio je veliki štovatelj euharistijskog Srca Isusovog pa je i jedan od preteča novog načina štovanja Srca Isusovog. Kako je sav živio u nadnaravnom svijetu, nije se plašio smrti, već joj je radosno i čeznutljivo hrlio ususret. Preminuo je na današnji dan, 2. prosinca 1381, u svojem Groenendaalu. Njegovi štovatelji udijelili su mu dva nadimka, „doctor admirabilis“ („čudesni učitelj“) i „doctor extaticus“ („zaneseni učitelj“). Blaženim ga je 1908. proglasio papa Pio X. Skupina isusovaca osnovala je 1925. u Antwerpenu Ruysbroeckovu zakladu koja se bavi znanstvenim proučavanjem njegova djela te utjecaja na pobožnost u Nizozemskoj i Flandriji.

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Slika: Blaženi Ivan Ruysbroeck

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani