Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Adolph Kolping - 4. prosinac

Blaženi Adolph Kolping

Blaženi Adolph Kolping, njemački svećenik, poznat kao „otac svih kalfi“ („Gesellenvater“), „otac mladeži bez zavičaja“ i „apostol radnika“, promicatelj i zaštitnik socijalnih prava i dostojanstva obrtničke i radničke mladeži, rođen je 8. prosinca 1813. u Kerpenu kod Kölna (Nordrhein-Westfalen) kao četvrto dijete siromašnog pastira Petera Kolpinga i njegove supruge Anne Marije. Odrastao je u skromnim prilikama i izučio postolarski zanat. Deset godina radio je kao postolar i cijelo to vrijeme žudio za svećeničkim zvanjem. Mnogo je putovao pa je i do Italije stigao pješke. S 23 godine odlučio se napokon za svećenički poziv. Nakon završene gimnazije u Kölnu i studija teologije u Münchenu, Bonnu i Kölnu, zaređen je za svećenika 13. travnja 1845. u Kölnu. Djelovao je od 1845. do 1849. kao kapelan u župi svetog Lovre u Elberfeldu, danas dijelu grada Wuppertala (Nordrhein-Westfalen). Tamo se upoznao s društvom djetića (kalfi) i njegovim osnivačem, učiteljem Johannom Gregorom Breuerom. Adolph Kolping postao je 1847. duhovnim savjetnikom tog udruženja. Zajedno sa svojim istomišljenicima prepoznao je prikladno sredstvo za ostvarenje svojih ideala i rješavanje teških socijalnih problema mladih obrtnika i radnika. Dobio je 1849. premještaj u Köln kao katedralni vikar i tamo osnovao katoličko djetićko društvo, zametak glasovitog Kolpingwerka, međunarodnog katoličkog socijalnog udruženja. Do 1850. njegovo djetićko društvo brojilo je već 550 članova. Kolping je napokon pronašao svoj pravi životni zadatak.

Do svoje smrti, 1865, osnovao je i udružio više od 418 djetićkih društava s 24 tisuće članova, ne samo u Njemačkoj već i u drugim europskim zemljama. Neumorno se borio za poboljšanje materijalnog i duhovnog života majstora obrtnika i njihovih pomoćnika, kalfi, naučnika i šegrta. Ustrajno je radio s mladim radnicima i nastojao obogatiti njihov obiteljski život i slobodno vrijeme. Specijalno za njih osnivao je i otvarao domove, kako se ne bi osjećali osamljeni i otuđeni, ustanove u kojima će se usavršavati vjerski, politički i stručno. Kolpingova društva brinula su se i o zdravlju svojih članova. Tako je velečasni Kolping postao začetnik katoličkog socijalnog pokreta i preteča katoličkog socijalnog nauka. U razdoblju užurbane industrijalizacije i nastanka revolucionarnih ideja Karla Marxa, on je promicao vlastite duhovne pretvorbe i preobrazbe, socijalne, ali istovremeno izvorno katoličke. Njegove su ideje bile potpuno prožete Kristom. Govorio je: „Lako je rušiti, teško je graditi, ali samo se od građenja opstaje. To mogu ostvariti samo duhovno najjači“. Ili: „Djelotvorna ljubav liječi svaku ranu, prazne riječi samo povećavaju bol“. Kao motto svoga djelovanja naveo je ove riječi: „Vjera i rad zlatna su podloga za blagostanje svakog naroda!“ Živio je u dubokoj vjeri u Boga, bio oduševljen Isusom Kristom i volio svoju Crkvu, sa svim njezinim dobrim i lošim stranama. U dobroj mjeri njegovo djelo podsjeća na ideje velikog don Ivana Bosca, osnivača salezijanaca. Adolph Kolping nije posustajao usprkos znatnim socijalnim teškoćama svoga vremena. Ohrabrivao je druge i tražio da sami sebe poboljšaju, a time će poboljšati i prilike u društvu. Živim jedinstvom vjere i socijalne odgovornosti dao je usmjerenje svojem životnom djelu. O svojim nastojanjima i idejama marljivo je pisao u mnogim novinama, časopisima i prigodnim kalendarima. Rektor kölnske crkve Bezgrešnog začeća Marijinog od 1862, preminuo je na današnji dan, 4. prosinca 1865, u Kölnu. U toj crkvi kojom upravljaju franjevci konventualci počiva njegovo tijelo. U trenutku Kolpingove smrti diljem svijeta djelovalo je već više od 400 djetićkih društava (Gesellenvereine). Danas u Kolpingwerku, sa središtem u Kölnu, u 59 zemalja svijeta djeluje više od 470 tisuća članova, koji sebe s ponosom nazivaju „Kolpingovi sinovi“, a podijeljeni su u oko 5 tisuća Kolpingovih obitelji (Kolpingsfamilien). Adolpha Kolpinga blaženim je 27. listopada 1991. u Rimu proglasio papa Ivan Pavao II, a na njegovu beatifikaciju pristigli su brojni sljedbenici iz Europe, Amerike, Afrike, Azije i Oceanije. Kolpingove ideje prisutne su od 1856. i u Hrvatskoj, kada je u Zagrebu počelo djelovati Katoličko društvo djetića (KDD). U svibnju 1856. Zagreb je posjetio i sam Adolph Kolping i tom prigodom održao predavanje o svojim idejama. Prostorije Katoličkog društva djetića nalazile su se na današnjem Britanskom trgu, a društvo je raspušteno 1944. zbog ratnih prilika. Obnova Kolpingove organizacije u Hrvatskoj uslijedila je 1995, a prva obnoviteljska skupština održana je 1997.