Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Virginia Centurione Bracelli - 15. prosinac

Sveta Virginia Centurione Bracelli

Sveta Virginia Centurione Bracelli, talijanska redovnica, utemeljiteljica dvije redovničke kongregacije, mističarka, rođena je 2. travnja 1587. u Genovi (Ligurija) u pobožnoj obitelji, kao kći Giorgia Centurionea (genovskog dužda od 1621. do 1623) i Lelije Spinola. Iako je željela postati časna sestra, otac ju je 10. prosinca 1602. udao za bogatog i raskalašenog plemića Gasparea Grimaldija Bracellija. Brak nije dugo trajao jer je Gaspare 13. lipnja 1607. umro od sušice. Virginia je ostala udovica sa samo 20 godina i s dvije kćeri, Lelijom i Isabellom. Suprotno očevim željama, mlada i bogata udovica odbila se ponovno udati i posvetila se odgoju svojih kćeri te dobrotvornom radu. Sa siromasima je dijelila svoje prihode, a kad su se njezine kćeri udale, potpuno se posvetila bolesnicima, starcima i napuštenoj djeci. Vodila je brigu i o izbjeglicama, žrtvama rata između Genove i Savoje (1624/25). U kolovozu 1625. osnovala je utočište za siromahe i siročad. Vodila je brigu i o oboljelima od kuge koja je tada harala Genovom i dobila priznanje senata Genovske Republike. Naročitu brigu vodila je o siromašnim i napuštenim djevojčicama. Unajmila je 1631. prazan samostan na genovskom brdu Monte Calvario (Brdo Kalvarije), zatim još dvije zgrade te nakon tri godine predanog rada izgradila prihvatilište za više od 300 štićenika. Skrbila je za mlade djevojke i podučavala ih kako da zarađuju za život. Započela je gradnju crkve posvećenu Našoj Gospi od utočišta, matičnu crkvu njezine kongregacije. Uvela je 1642. praksu 48-satne molitve, a 1643. pučke misije.

Virginia je osnovala kongregaciju Sestara naše Gospe od utočišta na brdu Kalvariji (Suore di Nostra Signora del Rifugio in Monte Calvario), prozvanih „Brignoline“ (po dobrotvoru i zaštitniku reda Emmanueleu Brignoleu) sa sjedištem u Genovi, te sestrinsku kongregaciju Kćeri naše Gospe od brda Kalvarije (Figlie di Nostra Signora al Monte Calvario), sa sjedištem u Rimu. Izmirila je sukobljene strane u svojem rodnom gradu, a presudno je bilo njezino posredovanje u pomirenju nadbiskupske genovske kurije i uprave Genovske Republike, 1647. Bila je obdarena viđenjima, ekstazama i drugim mističnim darovima. Njezino je geslo bilo „Služiti Bogu u njegovim siromasima“. Preminula je 15. prosinca 1651. u Genovi, u kući svojeg reda (gradska četvrt Carignano). Danas njezino tijelo počiva u matičnoj kući „Brignolina“, u genovskoj četvrti Marassi. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 22. rujna 1985, a svetom 18. svibnja 2003. Zaštitnica je Sestara naše Gospe od utočišta na brdu Kalvariji. Obje njezine kongregacije djeluju danas diljem svijeta (Europa, Južna i Srednja Amerika, Afrika, Azija).