SVECI MJESECA - PROSINAC
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Sveta Ivana Franciska de Chantal - 12. prosinac
Današnja sveta zaštitnica je Jeanne-Françoise Frémiot de Chantal, čije su ime domaći hagiografi pohrvatili kako bi ga približili vjerničkom puku, kao i većinu svetačkih imena, pa je u našim kalendarima upisana kao Ivana Franciska. Rođena je 28. siječnja 1572. u francuskom gradu Dijonu (Burgundija) kao kći predsjednika burgundskog parlamenta. Majku je izgubila rano a djetinjstvo je provodila u sjeni nesretnih hugenotskih ratova. U skladnom braku s barunom de Chantalom rodila je šestoro djece, a uz poslove domaćice veliku brigu posvećivala je bolesnicima, siromasima i nevoljnicima. Dama velikog stila, naobražena, ljupka, pametna i odvažna, ostala je udovicom u 29. godini. Nesretnim slučajem njezin muž ustrijeljen je u lovu i preminuo je na njezinim rukama, opraštajući nevoljnom ubojici. Osnažena Isusovom i Marijinom ljubavlju i barunica de Chantal oprostila je ubojici svoga muža i postala je kuma njegovom djetetu.
Godine 1604. upoznala je svetog ženevskog biskupa Franju Saleškog, “džentlmena među svecima”. Njihova međusobna pisma ubrajaju se u prave bisere svjetske duhovne književnosti. Nazivala ga je “vrlo štovanim gospodinom i jedinim ocem”. S njim je 1610. u Annecyju osnovala red Sestara Pohoda Marijina. Pripadnice toga reda ne žive u strogoj klauzuri, kako bi se lakše mogle baviti bolesnima, siromašnima i utamničenima, a posvećuju se i odgoju ženske mladeži. Pod vodstvom Ivane Franciske osnovano je 69 samostana, a vrata njezinih samostana bila su otvorena i za udovice te žene slabijeg zdravlja i starije životne dobi. Izvrsna poglavarica i duhovna majka svojih redovnica, bila je sretna jer se njezin red brzo širio pa su u godini njezine smrti postojala 82 samostana Sestara Pohoda Marijina. Njezine savjete tražile su sirote i udovice, kraljice i princeze. Preminula je 13. prosinca 1641. u francuskom gradu Moulinsu, u jednom od samostana svoga reda. Blaženom ju je 1751. proglasio papa Benedikt XIV, a svetom 1767. papa Klement XIII. Zazivaju je prigodom problema sa zakonom i teške bolesti roditelja, a zaštitnica je udovica, zaboravljenih ljudi i roditelja odijeljenih od djece te mnogih župa, crkava i kapela.
Sestre Pohoda Marijina djeluju u Hrvatskoj već više od 60 godina. U Zagreb su došle 1. rujna 1947. na poziv biskupa Josipa Lacha i preuzele brigu za Dom Božje providnosti i za kapelu Corpus Domini (Mošćenička ulica, Trešnjevka). U tom domu osnovale su svoj samostan koji je potvrđen 24. svibnja 1949. U samostanu, koji je uz kapelu, žive svoju karizmu kontemplativnim životom, onako kako su to zamislili njihovi utemeljitelji, sveti Franjo Saleški i sveta Ivana Franciska de Chantal. Red Sestara pohoda Marijina i danas je omiljen i uspješan u svijetu, sa 161 samostanom u 33 zemlje.
Slika: Sveta Ivana Franciska de Chantal
Slika: Sveta Ivana Franciska de Chantal
Slika: Sveta Ivana Franciska de Chantal
Slika: Sveta Ivana Franciska de Chantal
Slika: Sveta Ivana Franciska de Chantal
