SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Dominik

Sveti Dominik

Danas svoj imendan slave naši prijatelji s imenima Dominik, Dinka, Dinko, Nedjeljka i Nedjeljko. Njihov je zaštitnik osnivač velikoga i značajnoga dominikanskog reda, sveti Dominik (Domingo Félix de Guzmán), rođen oko 1170. u španjolskom gradiću Caleruega (biskupija Osma, pokrajina Burgos, Castilla), kao sin kraljevskog upravitelja Félixa i blažene Juane de Aza. Student filozofije i teologije u Palenciji, kanonik u Osmi od 1194, augustinac, apostolski je djelovao među hereticima katarima, posebno albigenzima, naročito na jugu Francuske. Osnovao je 1215. u Toulouseu dominikance, glasoviti Red propovjednika, kojeg je 1216. potvrdio papa Honorije III. Žarko je želio da njegovi sljedbenici učenjem i propovijedima te primjernim apostolskim životom i evanđeoskim siromaštvom brane i naviještaju katoličku vjeru. Milosrdni prijatelj siromaha, poznat po brojnim čudesima, osobito je zaslužan za širenje krunice. Za vrijeme gladi osnovao je gostinjac, a kada mu je nedostajalo novca za uzdržavanje, prodao je svoje skupocjene knjige: „Zar ću ja nad mrtvim kožama studirati, dok vani na ulici moja braća umiru od gladi?“

Slikaju ga sa zvijezdom iznad glave jer se prema legendi kod krštenja pojavila zvijezda na njegovom čelu najavljujući veliku budućnost malog Dominika. Dominikova majka. blažena Juana de Aza, sanjala je prije njegovog rođenja psa sa zubljom u ustima. To je protumačeno kao znak da će njezin sin, Bogu poslušan kao pas, nositi u mrak svijeta svjetlo evanđelja. Pas sa zubljom u ustima postao je kasnije dominikanskim simbolom. Dominik je preminuo 6. kolovoza 1221. u Bologni. Svetim ga je 1234. proglasio papa Grgur IX. Zaštitnik je astronoma i astronomije, lažno optuženih, znanstvenika, Dominikanske Republike i Valette na Malti te mnogih naselja, župa, crkvi, kapela i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Konjščina, Dominkovica kod Velikog Trojstva, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Bol na Braču, Dubrovnik, Goražde, Poljana kod Tuzle). Njegovi dominikanci (oko 6700 članova) djeluju i danas uspješno na svim kontinentima i u hrvatskim krajevima (Dubrovnik, Gruž kod Dubrovnika, Korčula, Bol na Braču, Stari Grad na Hvaru, Split, Trogir, Zagreb, Rijeka, Klopče kod Zenice).

Slika: Sveti Dominik

Slika: Sveti Dominik-crkva u Šibeniku

Slika: Sveti Dominik-crkva u Trogiru

Slika: Sveti Dominik-crkva u Zadru

Slika: Sveti Dominik-župna crkva u Konjščini

Svetac dana - Sveti Cirijak Rimski

Sveti Cirijak Rimski

Sveti Cirijak (Cyriacus), rimski đakon i mučenik, rođen je u III. stoljeću. Potomak rimske patricijske obitelji, po nekim izvorima liječnik, obratio se na kršćanstvo i razdijelio svoje bogatstvo siromasima. Postao je oko 300. đakon pape Marcelina, u doba vladavine cara Dioklecijana. Služio je i pomagao kršćanskim robovima koji su prisilno gradili terme za cara. Bio je na glasu svetosti pa ga je Dioklecijanova žena Serena, koja je potajno bila kršćanka, pozvala da njezinu opsjednutu kćer Artemiju oslobodi od zloduha. Cirijakove molitve su pomogle i Artemija je ozdravila. Car mu je nakon toga poklonio kuću, koju je Cirijak pretvorio u kapelu i u njoj krstio obraćenike. Prema predaji pozvan je nakon toga u Babilon (Al-Mahawil, Irak), gdje je oslobodio od zloduha i Jobiju, kćerku perzijskog kralja Shapura II. Nakon toga ju je pokrstio, a na kršćanstvo se obratila i cijela Shapurova obitelj te mnogo njegovih podanika.

Kad se Cirijak vratio u Rim, Dioklecijan se 305. odrekao prijestolja, a Cirijak je bačen u tamnicu. Mučen je i pogubljen 16. ožujka 306. na Salarijskoj cesti, zajedno s više od dvadeset drugih mučenika. Svima njima nakon mučenja (polijevali su ih kipućom vodom) odrubljene su glave. Bilo je to za vladavine cara Maksimijana. Poznata su i neka imena Cirijakovih drugova, mučenika: Largus, Smaragdus, Crescentianus, Sergius, Secundus, Alban, Victorianus, Faustinus, Felix, Silvanus te četiri žene-Memmia, Juliana, Cyriacides, Donata... Pokopao ih je svećenik Ivan, a papa Marcel I. dao je kasnije njihova tijela prenijeti na Ostijsku cestu, na zemljište kršćanke Lucine. Papa Honorije I. podigao je sredinom VII. stoljeća na Cirijakovom grobu baziliku. Cirijakove relikvije prenesene su kasnije u rimsku crkvu Santa Maria in Via Lata, a dio relikvija nalazi se u opatiji svetog Cirijaka u Altorfu (Alsace, sjeveroistočna Francuska) i u nekim njemačkim crkvama. Uvršten je među četrnaest svetih pomoćnika. Vjernici ga zazivaju u smrtnoj opasnosti, kod raznoraznih iskušenja, grižnje savjesti, napada zloduha i opsjednutosti, a zaštitnik je egzorcista, očnih bolesnika, osuđenika na prisilni rad, vinogradara te mnogih naselja, crkava, samostana i kapela širom svijeta. Posvećena mu je crkva na našem otoku Premudi (sveti Kirjak), a nekoć se na splitskom Marjanu nalazila spilja s oratorijem svetog Cirijaka. Po nekim izvorima postoji čak 27 svetaca, većina od njih mučenici, koji nose ime Cirijak, od kojih su mnogi nazvani baš po našem današnjem zaštitniku. Sedmorica od njih posebno su spomenuti u Rimskom martirologiju pa danas odajemo počast svima njima.

Slika: Sveti Cirijak Rimski

Svetac dana - Sveta Mary MacKillop

Sveta Mary MacKillop

Sveta Mary Helen MacKillop, poznata i kao sveta Marija od Križa (Mary of the Cross), australska redovnica, utemeljiteljica kongregacije Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog, prva australska svetica, rođena je 15. siječnja 1842. u Fitzroyu, predgrađu australskog grada Melbournea (Victoria), kao prvo od osmero djece škotskih emigranata Alexandera MacKillopa i Flore McDonald, vjenčanih 1840. u Melbourneu. Njezin otac studirao je nekoliko godina teologiju u Rimu, ali je nakon završetka studija emigrirao u Australiju. Maryn brat Donald postao je kasnije svećenik isusovac i djelovao među australskim domorocima Aboridžinima u australskom Sjevernom teritoriju, a sestra Alexandrina postala je redovnica u družbi Sestara Dobrog Pastira u Melbourneu. Mary je provela djetinjstvo u neimaštini pa je već sa 16 godina radila kao prodavačica, a potom kao učiteljica i dadilja u Južnoj Australiji. Poučena svojim životnim iskustvom odlučila je pokrenuti škole za izobrazbu najsiromašnijih slojeva društva. Njezin bliski suradnik bio je svećenik Julian Tenison-Woods, školski nadzornik u Južnoj Australiji. Na njegov poziv Mary je 1866. otvorila sa svoje dvije sestre, Annie i Alexandrinom, katoličku školu u Penoli (Južna Australija). Škola je smještena u negdašnju staju. Zajedno s ocem Tenisonom-Woodsom Mary je 21. studenog 1866. osnovala kongregaciju Sestara svetog Josipa od Presvetog Srca Isusovog (Sisters of St. Joseph of the Sacred Hearth), posvećenu odgoju i izobrazbi djece iz siromašnih obitelji. Tada je uzela redovničko ime Marija od Križa (Mary of the Cross). Središte družbe bilo je u Adelaideu, glavnom gradu Južne Australije. Pripadnice družbe poznate su i pod omiljenim pučkim nazivima „Josephites“ i „Brown Joeys“. Već 1870. red je imao više od 70 redovnica koje su djelovale u dvadesetak škola u različitim krajevima Australije. Već godinu dana kasnije, 1871, 130 sestara djelovalo je u više od 40 škola i dobrotvornih ustanova u Južnoj Australiji i Queenslandu. Sestra Mary borila se cijelog života protiv siromaštva, gladi i raznoraznih predrasuda diljem Australije i Novog Zelanda. Jedna je od najomiljenijih i najuglednijih osoba u povijesti tih velikih zemalja. Svojih vjerskih i životnih stajališta držala se čvrsto i nepokolebljivo.

Suprotstavljala se i nepravednim crkvenim autoritetima pa je 1871. zbog „poticanja na neposluh“ svojih sljedbenica bila izopćena iz Crkve. Biskup Adelaidea, koji ju je izopćio, ubrzo se pokajao i izrazio svoje žaljenje, a nadležno crkveno povjerenstvo oslobodilo je 1872. majku MacKillop svake krivnje. Otputovala je 1873. u Rim gdje ju je papa Pio IX. pohvalio i ohrabrio na daljnje djelovanje. Zatim je proputovala Englesku, Škotsku i Irsku tražeći financijska sredstva za djelovanje svojih škola i dobrotvornih ustanova. Vratila se 1875. u Australiju s novim svećenicima i s 15 djevojaka iz Irske, novih pripadnica svojeg reda. Tada je izabrana i za vrhovnu poglavaricu svoje kongregacije. Sjedište kongregacije premjestila je 1883. u Sydney, glavni grad Novog Južnog Walesa. Od 1883. Sestre svetog Josipa počele su djelovati i u Novom Zelandu. U svibnju 1902. Mary je doživjela srčani udar, a preminula je 8. kolovoza 1909. u Sydneyju. U to vrijeme u njezinom redu djelovalo je gotovo 1000 sestara. Njezine relikvije počivaju danas u kapeli matične kuće Sestara svetog Josipa u Sydneyju, Mary MacKillop Memorial Chapel. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 19. siječnja 1995. na hipodromu Randwick Racecourse u Sydneyju. Za tu prigodu Charles Billich, glasoviti australski umjetnik hrvatskog podrijetla, naslikao je službenu spomen-sliku. Papa Benedikt XVI. proglasio je Mary MacKillop svetom u Rimu 17. listopada 2010. kao prvu australsku sveticu, pred oko 8 tisuća Australaca. Njezina družba (oko 900 redovnica) i danas uspješno djeluje diljem Australije i Novog Zelanda te u Irskoj i Peruu. Zaštitnica je Australije i nadbiskupije Brisbane (Queensland), a posvećene su joj brojne australske župe, crkve, škole i ustanove (čak i jedna ruža) te mnoga umjetnička djela.