SVECI MJESECA - PROSINAC
1 | Sveti Edmund Campion |
1 | Sveti Eligije |
1 | Sveti Šimun Cirenac |
1 | Sveti Charles de Foucauld |
1 | Sveti Nahum |
2 | Sveta Bibijana |
2 | Blaženi Ivan Ruysbroeck |
2 | Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović |
3 | Sveti Franjo Ksaverski |
3 | Blaženi Rafael Chyliński |
3 | Sveti Modest Karantanski |
4 | Sveta Barbara |
4 | Blaženi Adolph Kolping |
4 | Sveti Maruta |
5 | Sveti Saba |
5 | Blaženi Niels Stensen |
5 | Blaženi Jean-Baptiste Fouque |
6 | Sveti Nikola |
6 | Blaženi János Scheffler |
6 | Sveti Pedro Pascual |
7 | Sveti Ambrozije |
7 | Sveta Marija Josipa Rossello |
7 | Blaženi Marin iz Kotora |
8 | Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije |
8 | Sveta Gorgonija |
8 | Sveti Teobald iz Marlyja |
9 | Sveti Petar Fourier |
9 | Sveta Valerija iz Limogesa |
9 | Blažena Leonella Sgorbati |
10 | Loretska Gospa |
10 | Sveti Miltijad |
10 | Blaženi Anton Durković |
11 | Sveti Damaz |
11 | Sveti Sabin iz Piacenze |
11 | Sveta María Maravillas de Jesús |
12 | Gospa od Guadalupe |
12 | Sveta Ivana Franciska de Chantal |
12 | Sveti Simon Phan Đac Hoa |
13 | Sveta Lucija |
13 | Sveta Odilija |
13 | Sveti Jodok |
14 | Sveti Ivan od Križa |
14 | Sveti Spiridon |
14 | Sveti Nimatullah Kassab |
15 | Blažene Drinske mučenice |
15 | Sveta Kristijana Gruzijska |
15 | Sveta Virginia Centurione Bracelli |
16 | Sveta Adela |
16 | Sveta Marija Crocifissa Di Rosa |
16 | Sveta Paulina |
17 | Sveti Josip Manyanet |
17 | Sveti Ivan de Matha |
17 | Sveti Modest Jeruzalemski |
18 | Sveti Gracijan Tourški |
18 | Sveti Malahija prorok |
18 | Blažena Giulia Nemesia Valle |
19 | Blaženi Urban V. |
19 | Sveti Anastazije I. |
19 | Blaženi Guglielmo di Fenoglio |
20 | Sveti Dominik iz Silosa |
20 | Sveti Filogonije |
20 | Sveti Vincenzo Romano |
21 | Sveti Petar Kanizije |
21 | Blaženi Oton Pulski |
21 | Blažena Angela Truszkowska |
22 | Sveta Francesca Cabrini |
22 | Blažena Jutta iz Sponheima |
22 | Sveti Flavijan |
23 | Sveti Ivan Kentski |
23 | Sveti Antun od Svete Ane Galvão |
23 | Sveti Dagobert |
24 | Badnjak |
24 | Sveti Charbel Makhlouf |
24 | Sveti Jakov patrijarh |
24 | Sveti Adam i Eva |
25 | Božić |
25 | Sveti Petar Nolasco |
25 | Blaženi Jacopone da Todi |
26 | Sveti Stjepan |
26 | Sveti Dionizije papa |
26 | Blaženi tajlandski mučenici |
26 | Službenica Božja Tarsilla Osti |
27 | Sveti Ivan Evanđelist |
27 | Blaženi Francesco Spoto |
27 | Blažena Sára Salkaházi |
27 | Blaženi Ján Havlík |
28 | Sveta Obitelj |
28 | Nevina dječica |
28 | Sveta Fabiola Rimska |
28 | Sveta Caterina Volpicelli |
29 | Sveti Toma Becket |
29 | Sveti David, prorok i kralj |
29 | Sveti Trofim iz Arlesa |
30 | Blažena Eugenia Ravasco |
30 | Blažena Margherita Colonna |
30 | Sveti Eugen Milanski |
31 | Sveti Silvestar |
31 | Sveti Ivan Franjo Régis |
31 | Sveta Melanija Mlađa |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Danas opet s radošću pozdravljamo i slavimo jedan marijanski blagdan, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni. S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe“ od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh uklanja i briše krštenjem. Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći“) na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrešnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna…“. Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.
Bezgrešno začeće vjernički puk slavio je od davnina u različitim dijelovima svijeta, na Istoku od VII. stoljeća, a na Zapadu od VIII. stoljeća. Papa Siksto IV. proširio je 1476. svetkovinu na cijelu Crkvu. Dogmu o bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio IX. na današnji dan, 8. prosinca 1854. Četiri godine nakon proglašenja dogme Marija se u Lurdu ukazala Bernardici Soubirous i znakovito se predstavila: „Ja sam Bezgrešno Začeće“. Blaženu Djevicu Mariju bez grijeha začetu kao svoju zaštitnicu štuju Argentina, Brazil, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Guam, Nikaragva, Panama, Portugal, Tanzanija, Tunis, SAD, Korzika, bačvari, suknari, tapetari, goblenari i mnoge biskupije, naselja, župe i crkve diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Malešnica-Oranice, Zagreb-Dubrava, Soblinec kod Sesveta, Komletinci kod Otoka, Bilje u Baranji, Valpovo, Nova Gradiška, Vetovo kod Kutjeva, Mače, Lepoglava, Veli Brgud kod Matulja, Sveti Ivanac nad Rašom kod Žminja, Sutivanac kod Barbana, Galižana kod Vodnjana, Glavotok na Krku, Barbat-Pag, Zadar-Puntamika, Murvica kod Poličnika, Šibenik-Crnica, Kaštel Štafilić, Kučine kod Solina, Gornja Podstrana, Dračevica kod Nerežišća na Braču, Murvica kod Bola na Braču, Vela Luka-Kale na Korčuli, Zakamenje u Donjoj Bandi kod Orebića, Dubrave kod Brčkog, Crkvica kod Zenice, Vijaka kod Vareša, Vrhbosanska nadbiskupija, Vidoši kod Livna, Jablanica, Posušje, Tihaljina kod Gruda, Hrasno kod Hutova, Privalj kod Širokog Brijega, Bačka Palanka, Vrbas).
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije - župna crkva u Malešnici
Slika: Bezgrešno začeće Blazene Djevice Marije-župna crkva u Dubravama
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije-župna crkva u Maču
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije-župna crkva u Valpovu
Slika: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije-župna crkva u Vetovu
Svetac dana - Sveta Gorgonija
Sveta Gorgonija (Gorgonia), uzor kršćanskih supruga i majki, bila je kći svetaca, Grgura Nazijanskog Starijeg i svete None, i sestra dvojice svetaca, Grgura Nazijanskog Mlađeg i svetog Cezarija. Rodila se u IV. stoljeću u Nazijanzu, malom gradu u rimskoj pokrajini Kapadociji. Bila je udata za Vitolijana Melecija, uglednika iz Pizidije (danas Antalya u Turskoj) i s njim imala nekoliko sinova i tri kćeri. Djecu je odgajala kao kršćane, a uspjela je na kršćanstvo obratiti i muža. Gorgonija je bila blaga i prijazna žena, dobrotvorka i prijateljica siromaha. Njezini roditelji su nažalost u svojoj dubokoj starosti doživjeli smrt voljene kćeri. Dogodilo se to 23. veljače 375. Na Gorgonijinom pogrebu njezin brat, sveti Grgur Nazijanski Mlađi, zvan Bogoslov, održao je veličanstven govor u kojem je svoju sestru prikazao kao istinsku kršćanku, uzornu suprugu i majku.
Zahvaljujući svojoj žarkoj vjeri i usrdnim molitvama čudesno je dvaput ozdravila od teških bolesti. Jednom je pregažena od zaprege mazgi i tom prilikom pretrpjela je teške lomove kosti i ozlijedila unutrašnje organe. Drugi put je oboljela od jake groznice, s popratnom glavoboljom, koja je se naposljetku pretvorila u paralizu i komu. Milošću Božjom ozdravila je oba puta. Štovanje svete Gorgonije je znakovito. Kršćani je od davnine štuju kao uzornu suprugu i majku jer bez takvih žena, skromnih i postojanih čuvarica kućnih ognjišta, čvrstih oslonaca obiteljskog i društvenog života, ni Crkva Kristova ne bi mogla preživjeti brojne kušnje kojima je bila izložena minulih stoljeća. Sveta Gorgonija umrla je sretna jer je doživjela krštenje svih svojih najdražih, muža, djece i unuka. Zazivaju je bolesnici kod različitih tjelesnih i duševnih bolesti, a štuju je i istočne i zapadne Crkve. Nazivaju je i „majkom siročadi“, „očima slijepih“ i „čuvaricom utočišta ubogih“.
Slika: Sveta Gorgonija
Slika: Sveta Gorgonija
Slika: Sveta Gorgonija
Slika: Sveta Gorgonija
Svetac dana - Sveti Teobald iz Marlyja
Sveti Teobald (Theobald, Thibaut de Marly), francuski redovnik cistercit, opat, rođen je oko 1200. u dvorcu Marly (Marly-la-Ville, departman Val-d'Oise, Île-de-France). Potomak plemićke obitelji Montmorency, sin Boucharda de Marlyja i Mathilde de Châteaufort, rođak kralja Louisa VII, isprva je prigrlio vojnički zanat, iako je gajio veliku pobožnost prema Majci Božjoj. Služio je kao vitez na dvoru francuskog kralja Filipa II. Augusta. Postao je 1226. redovnik cistercit u opatiji Vauc-de-Cernay (departman Yvelines, biskupija Versailles). Za svećenika je zaređen 1230, a 1235. izabran za opata i tu dužnost obavljao je do svoje smrti. U opatiji je tada boravilo više od 200 redovnika, a Teobald se među njima isticao svojom poniznošću i ljubavlju prema siromaštvu, tišini i molitvi. Poznat je po svojoj pomoći radnicima na obnovi samostana i po svojem proroštvu o djeci svetog Ljudevita.
Glas o Teobaldovoj svetosti proširio se naime i do kralja Ljudevita IX, koji nakon pet godina braka s Margaretom iz Provanse još uvijek nije imao djece. Stoga su se Ljudevit (Louis) i Margareta (Marguerite) uputili do opata Teobalda u opatiju Vaux-de-Cernay i zamolili ga zagovor. Umjesto odgovora pobožni opat uzeo je u ruke i pokazao im buket s jedanaest bijelih ljiljana, simbol jedanaestero djece, koja će se roditi u njihovom braku. Kraljica Margareta već je 1240. rodila prvo dijete. djevojčicu Blanku (Blanche). Nakon dvanaest godina uspješnog upravljanja opatijom Vaux-de-Cernay, Teobald je tamo preminuo na današnji dan, 8. prosinca 1247, a pokopan je u kapitulskoj dvorani. Na njegov grob postavljena je kamena ploča u kojoj je uklesan pastirski štap. Štovanje svetog Teobalda odobrio je 29. rujna 1710. papa Klement XI.
Slika: Sveti Teobald iz Marlyja
Slika: Sveti Teobald iz Marlyja
Slika: Sveti Teobald iz Marlyja
Slika: Sveti Teobald iz Marlyja