SVECI MJESECA - KOLOVOZ
1 | Sveti Alfonz Liguori |
1 | Sveti Petar Julijan Eymard |
1 | Sveti Petar Faber |
2 | Gospa od anđela |
2 | Sveti Euzebije iz Vercellija |
2 | Sluga Božji Aleksa Benigar |
3 | Blaženi Augustin Kažotić |
3 | Sveta Lidija iz Tijatire |
3 | Sveti Nikodem |
4 | Sveti Ivan Marija Vianney |
4 | Sveti Stjepan I |
4 | Sveti Luigi Scrosoppi |
5 | Gospa Snježna |
5 | Sveta Nona |
5 | Sveti Osvald |
6 | Preobraženje Gospodinovo |
6 | Sveti Hormizda |
6 | Sveti Kremet |
7 | Sveti Siksto II, papa i mučenik |
7 | Sveti Kajetan |
7 | Sveti Albert iz Trapanija |
8 | Sveti Dominik |
8 | Sveti Cirijak Rimski |
8 | Sveta Mary MacKillop |
9 | Sveta Terezija Benedikta od Križa |
9 | Sveti Emigdije |
9 | Sveta Marianne Cope |
10 | Sveti Lovro, đakon i mučenik |
10 | Blaženi Franciszek Drzewiecki |
10 | Sluga Božji Nikola Bijanković |
11 | Sveta Klara |
11 | Sveti John Henry Newman |
11 | Sveta Filomena |
12 | Blaženi Inocent XI. |
12 | Blaženi Karl Leisner |
12 | Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez |
13 | Sveti Kasijan |
13 | Sveti Poncijan i Hipolit |
13 | Blaženi Marko iz Aviana |
13 | Sveta Radegunda |
14 | Sveti Maksimilijan Kolbe |
14 | Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon |
14 | Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici |
15 | Velika Gospa |
15 | Sveti Tarzicije |
15 | Sveti Alfred iz Hildesheima |
16 | Sveti Rok |
16 | Sveti Stjepan kralj |
16 | Sluga Božji Antun Mahnić |
17 | Sveti Hijacint |
17 | Sveta Klara iz Montefalca |
17 | Sveti Ivan Rilski |
18 | Sveta Jelena Križarica |
18 | Sveti Agapit |
18 | Sveti Alberto Hurtado Cruchaga |
19 | Sveti Ivan Eudes |
19 | Sveti Sebald |
19 | Sveti Ljudevit Anžuvinac |
20 | Sveti Bernard |
20 | Sveta Maria de Mattias |
20 | Sveti Samuel |
21 | Sveti Pio X. |
21 | Blaženi Aleksandar Haleški |
21 | Sveti Sidonije Apolinar |
22 | Blažena Djevica Marija Kraljica |
22 | Sveti Simforijan iz Autuna |
22 | Blaženi Bernard iz Offide |
23 | Sveta Ruža Limska |
23 | Sveti Filip Benizi |
23 | Sluga Božji Josip Stadler |
24 | Sveti Bartol |
24 | Blaženi Miroslav Bulešić |
24 | Blažena Veronica Antal |
25 | Sveti Ljudevit |
25 | Sveti Josip Calasanz |
25 | Sveti Thomas de Cantilupe |
26 | Sveti Aleksandar iz Bergama |
26 | Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy |
26 | Sveti Melkisedek |
26 | Blaženi Ivan Pavao I |
27 | Sveta Monika |
27 | Sveta Emilija de Vialar |
27 | Sveti David Lewis |
28 | Sveti Augustin |
28 | Sveta María Micaela Desmaissières |
28 | Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv |
29 | Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja |
29 | Sveta Sabina Rimska |
29 | Blažena Bronislava |
30 | Sveta Margaret Ward |
30 | Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster |
30 | Sveta Narcisa od Isusa |
31 | Sveti Rajmund Nonat |
31 | Sveti Josip iz Arimateje |
31 | Gospa od Suza |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Siksto II, papa i mučenik
Današnji sveti zaštitnik, rimski biskup, papa Siksto (Sixtus) II, prema knjizi Liber Pontificalis bio je rođenjem Grk. Obnovio je odnose s afričkim i azijskim crkvama, prekinute zbog spora oko ponovnog krštenja heretika. On je smatrao je da je svako krštenje valjano, makar krstitelj bio i heretik. Važno je da je krštenik iskreno želio postati kršćaninom i da je njegovo krštenje plod iskrene vjere. Žrtva progona rimskog cara Valerijana, uhvaćen je 6. kolovoza 258, dok je služio misu na Pretekstatovom groblju, na lijevoj strani Apijske ceste (nasuprot Kalistovih katakombi), gdje je pogubljen sa šestoricom đakona i pokopan. Kasnije je njegovo tijelo preneseno u papinsku kriptu na susjednom Kalistovom groblju.
Siksto, izabran za rimskog biskupa godinu dana ranije, 30. kolovoza 257, bio je dobar, miroljubiv i ugledan pastir. Koliko je bio cijenjen u Rimu, dokazuje i činjenica da je uz apostole i neke slavne mučenike uvršten u rimski misni kanon. Njegov najpoznatiji đakon bio je sveti Lovro mučenik, pogubljen tri dana kasnije. Svojim grobnim natpisima Siksta je proslavio papa Damaz. Posvećena mu je župna crkva u Pribiću kod Jastrebarskog, rodnom mjestu blagopokojnog kardinala, sluge Božjeg Franje Kuharića. Dobar razlog da se hodočasti u prekrasni jaskanski kraj, prozvan „kolijevkom biskupa“ i „dolinom kardinala“. Svetom Sikstu posvećena je i crkva u Ladićima kod Kanfanara.
Župna crkva svetog Siksta u Pribiću
Župna crkva svetog Siksta u Pribiću jedna je od najstarijih u jaskanskom kraju, a prema nekim indicijama postojala je već 915, za kralja Tomislava. Spominje se i u popisu arhiđakona Ivana od 1334. Jednobrodna je građevina s poligonalnim svetištem, bočnom kapelom i robusnim oktogonalnim zvonikom, izgrađenim 1653. Bila je pod patronatom obitelji Zrinski, a obnovljena je 1643. Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije prigrađena je 1732, a pjevalište s toskanskim stupovima podignuto je 1757. Uz svetište je sakristija i trijem s portalom iz 1748, a glavni ulaz je označen godinom 1759. U crkvi se nalazi kripta grkokatoličkih biskupa i vrijedni kipovi iz prve polovice 18. stoljeća. Uz cestu što vodi u Gornji Pribić sagradio je 1666. župni dvor posljednji glagoljaš u Pribiću, župnik Nikola Lacković.
Slika: Sveti Siksto II, papa i mučenik
Slika: Sveti Siksto II, papa i mučenik
Slika: Sveti Siksto II, papa i mučenik
Slika: Sveti Siksto II, papa i mučenik
Slika: Sveti Siksto II, papa i mučenik
Slika: Sveti Siksto papa-župna crkva u Pribiću
Svetac dana - Sveti Kajetan
Sveti Kajetan (Gaetano) di Thiene (latinski Cajetanus Thienaeus), talijanski svećenik, utemeljitelj reda teatinaca, rođen je 1. listopada 1480. u Vicenzi (Veneto), kao najmlađi od trojice sinova plemića Gaspara iz Thienea (provincija Vicenza) i Marije da Porto. Ime Gaetano dobio je na spomen jednog rođaka, kanonika i sveučilišnog profesora u Padovi. Ostao je 1492. bez oca pa se vezao uz svoju pobožnu majku. Gaetano je studirao u Padovi, gdje je 17. srpnja 1504. doktorirao građansko i kanonsko pravo. Za vrijeme ljetovanja u Rampazzu, gdje je njegova obitelj imala posjed, dao je 1505. sagraditi crkvu svete Magdalene, koja i danas služi kao župna crkva. Uputio se 1506. u Rim i preuzeo službu apostolskog protonotara, pisara i pravnika na dvoru pape Julija II, kojem je pomogao u izmirenju s Venecijom. Postao je aktivan član rimskog Oratorija božanske ljubavi i uključio se u njihove molitve i dvorenje bolesnika. Dopisivao se s mističarkom iz Brescie, sestrom augustinkom Laurom Mignani, koja je znatno utjecala na njegov duhovni život i razvoj. Za svećenika je zaređen 30. rujna 1516, a mladu misu služio je 6. siječnja 1517. u rimskoj bazilici Santa Maria Maggiore. U božićnom razdoblju imao je u toj bazilici viđenje, za kojeg mu je Blažena Djevica Marija pružila dijete Isusa. Vratio se 1518. u rodnu Vicenzu, u kojoj je mnogo učinio za procvat istinske pobožnosti u raznim bratovštinama. Svoju djelatnost proširio je i na Veronu i Veneciju. U Vicenzi i Veneciji osnovao je bolnice za neizlječive bolesnike. Uskoro se počeo baviti naumom o osnivanju skupine svećenika koja bi bila spremna provoditi uzoran redovnički, molitveni život, a usput se baviti apostolatom bolesnika i siromaha. Kako bi ostvario tu zamisao, Gaetano se 1523. vratio u Rim, gdje su mu se pridružili i njegovi prvi suradnici, među njima i Gian Pietro Carafa, biskup u Chietiju (Abruzzo), budući papa Pavao IV. Novi red, Kongregaciju regularnih klerika, osnovali su 3. svibnja 1524, a odobrio ga je 24. lipnja 1524. papa Klement VII. Prvi članovi položili su svečane zavjete 14. rujna 1524. u bazilici svetog Petra. Prvi poglavar bio im je biskup Chietija Gian Pietro Carafa, a kako se Chieti na latinskom kaže Theate, pripadnici novog reda prozvali su se teatinci (teatini). Sveti Gaetano definirao je duhovni život kao radost, „pravu i neprocjenjivu radost, po kojoj se čovjek kršćanin u svemu dušom i tijelom suobličuje Isusu Kristu“. Od 14. rujna 1527. djelovao je kao generalni poglavar reda. Njegovi teatinci su svojim duhovnim programom nasljedovanja Krista raspetoga zahvaćali u ono bitno, bez čega nema i ne može biti obnove. On je naglašavao da jedino samozatajnost i nošenje križa, povezani žarom ljubavi, donose pravi život i obnovu.
Djelovao je od 1527. u Veneciji i Veroni, a od 1533. u Napulju. U tom je gradu sa svojim redovnicima nastojao odgajati kršćanski puk i postao jedan od prvih promicatelja čestog primanja svete pričesti. Mnogo je radio i na socijalnom zbrinjavanju bolesnika i nevoljnika, borio se protiv korupcije, a u Napulju je osnovao i banku za siromahe, po nekima i prvu kreditnu ustanovu, usmjerenu protiv lihvara i zelenaša. Bio je pravi „svetac Providnosti“ jer ga je resila izvanredna vjera i pouzdanje u Božju providnost. Preminuo je u Napulju na današnji dan, 7. kolovoza 1547, a njegove relikvije časte se u napuljskoj crkvi San Paolo Maggiore. Blaženim ga je 8. listopada 1629. proglasio papa Urban VIII, a svetim 12. travnja 1671. papa Klement X. Papa Pio XII. smatrao je svetog Gaetana „vatrenim apostolom božanske ljubavi te značajnim pobornikom kršćanskog milosrđa“. Zaštitnik je nezaposlenih osoba, radnika, kartaša, kockara, kontrolora te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta, njemu u čast podignuta je i prekrasna crkva u Münchenu (Theatinerkirche St. Kajetan), a prikazali su ga svojim slikama i kipovima mnogi značajni umjetnici. Redovnici teatinci djeluju uspješno i danas, u Europi, Južnoj i Sjevernoj Americi, u više od 30 kuća, s oko 190 članova, od toga više od 130 svećenika.
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan
Slika: Sveti Kajetan-crkva u Munchenu
Svetac dana - Sveti Albert iz Trapanija
Sveti Albert iz Trapanija (Alberto da Trapani), talijanski karmelićanin, svećenik, rođen je oko 1240. kao Alberto degli Abati u Trapaniju na Siciliji, kao sin jedinac otmjenog firentinskog plemića, admirala Benedetta degli Abati i Giovanne Palizi. Roditelji su se zavjetovali prije njegovog rođenja da će svoje dijete posvetiti Majci Božjoj Karmelskoj. Mali Alberto boravio je i školovao se u karmelićanskom samostanu u Trapaniju od osme godine, a s 18 godina stupio je u karmelićanski red. Zaređen je za svećenika, a u razdoblju od 1280. do 1296. boravio je najprije u Trapaniju, a potom u Messini. Glasoviti propovjednik, asketa, egzorcist, posvećen molitvenom životu, prijatelj Židova, pročuo se svojim čudima diljem Sicilije te je ozdravio i obratio mnoge ljude. Postavljen je 1296. za poglavara karmelske provincije na Siciliji, sa sjedištem u Cataniji. Svoje samostane obilazio je pješice. Njegove molitve spasile su 1301. Messinu od gladi i od opsade Roberta, vojvode od Kalabrije. Stoga su i gradska vrata u Messini 1623. nazvana njegovim imenom.
Pretkraj života povukao se u mali samostan kraj Messine i provodio vrijeme u molitvi i meditaciji. Preminuo je 7. kolovoza 1307. u samostanu u Messini. Papa Nikola V. proglasio ga je blaženim 1454, a papa Siksto V. 31. svibnja 1476. svetim, kao prvog karmelićanskog sveca. Omiljeni sicilijanski pučki svetac, postao je zaštitnim znakom svojeg reda pa je u 16. stoljeću svaka karmelska crkva imala oltar posvećen svetom Albertu. Njegovom zagovoru obraćale su se i sveta Terezija Avilska i sveta Marija Magdalena de Pazzi. U karmelićanskoj crkvi u Trapaniju čuvaju njegovu glavu, a brojne njegove relikvije nalaze se u mnogim talijanskim i europskim gradovima. Koriste se i za blagoslov čudotvorne vode, zvane Albertova voda, koja se koristi u liječenju groznice. Sveti Albert iz Trapanija zaštitnik je karmelićana, bačvara i mnogih talijanskih gradova (Messina, Trapani, Erice, Palermo, Mantova), a zazivaju ga kod opsjednutosti, neplodnosti, porođajnih muka i groznice.
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija
Slika: Sveti Albert iz Trapanija