SVECI MJESECA - PROSINAC

DEKANAT

• Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

• Povijest župe
• Župa danas
• Župna crkva
• Župni ured
• Župna crkva - brošura
• O svetom Nikoli
• Svećenici iz našeg kraja
• Sestre milosrdnice
• Raspored svetih misa

ZAJEDNICE

• Zbor mladih
• Crkveni zbor
• Ministranti
• Župno ekonomsko vijeće
• Župno pastoralno vijeće
• Župni Caritas
• Obiteljska zajednica
• Liturgijska zajednica
• Zajednica mladih
• Ministrantska zajednica
• Duhovni kutak
• Misao dana
• Putnik
• Udruga svetog Vinka Paulskog
• Dječja grupa

LINKOVI

• Glas Koncila
• Veritas
• Zagrebačka nadbiskupija
• Hrvatski Caritas
• Hrvatska biskupska konferencija
• Hrvatski katolički radio
• Molitvenik

Svetac dana - Sveti Ambrozije

Današnji sveti zaštitnik je Ambrozije (latinski Aurelius Ambrosius, talijanski Sant' Ambrogio), milanski biskup i crkveni naučitelj. Rodio se oko 339. u Trieru (južna Galija, danas Njemačka). Potjecao je iz ugledne rimske obitelji, a otac mu je bio visoki carski činovnik u Galiji. U Rimu je studirao književnost, govorništvo i pravo. Najprije je oko 372. postao rimskim upraviteljem Ligurije i Emilije sa sjedištem u Milanu, a nakon smrti arijanca Auksencija izabran je 374. za milanskog biskupa, iako nije bio ni kršten. Dao se krstiti a potom je u roku od osam dana primio sve redove pa i biskupski. Opredijelio se za asketski način života i sve svoje blago razdavao je sirotinji i Crkvi. Nastojao je steći temeljitu teološku izobrazbu, a osobito se posvetio proučavanju grčkih otaca. Slavni govornik i pisac, savjetnik careva i pobornik neovisnosti Crkve od državne vlasti, borio se protiv arijanstva (neko vrijeme i u Srijemu) i poganstva. Milano je tada postao carskom prijestolnicom pa je Ambrozije dolazio u sukob s Justinom, majkom cara Valencijana, a kasnije i s carem Teodozijem Velikim, kojega je zbog pokolja u Solunu godine 390. prisilio na javnu pokoru. Vrsni propovjednik i učitelj, prijatelj siromaha, mudri mariolog, obratio je 387. na kršćanstvo svetog Augustina.

Autor je mnogih teoloških djela koja se bave pastoralnim i praktičnim moralnim pitanjima. Pisao je crkvene himne (pripisivalo mu se oko 120 himni, od toga je oko 20 autentičnih), a vjerojatno je za njih skladao i napjeve. Neki stručnjaci smatraju da je Ambrozije autor i glasovitog „Te Deuma“. Ambrozijanske himne su melodijski bogato ukrašene, a nastale su stapanjem arhajskoga rimskoga pjevanja i lokalnoga milanskog, s jakim utjecajem orijentalne glazbe. Unaprijedio je liturgiju pa se milanska liturgija sa svojim posebnostima i danas naziva ambrozijanskom. Preminuo je u Milanu 4. travnja 397. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1298. papa Bonifacije VIII. Prozvan je „pastoralnim doktorom“, a zbog sjajnih govorničkih sposobnosti i slatkorječivosti „mednim doktorom“ pa ga u ikonografiji često prikazuju s pčelama i košnicama. Zaštitnik je pčelara, pčela, svjećara, trgovaca na malo, domaćih životinja, učenika, studenata, školske djece, proizvođača voska, Lombardije, Milana i milanske nadbiskupije te mnogih naselja, učilišta, društava, župa, crkava i kapela širom svijeta i Hrvatske (Nin, Kulturno-umjetničko društvo iz Škrljeva kod Bakra, Pčelarski red Svetog Ambrozija u Koprivnici, Gradski Vrhovci kod Požege).

Slika: Sveti Ambrozije

Slika: Sveti Ambrozije

Slika: Sveti Ambrozije

Slika: Sveti Ambrozije

Slika: Sveti Ambrozije

Svetac dana - Sveta Marija Josipa Rossello

Sveta Marija Josipa (Maria Giuseppa) Rossello, talijanska redovnica, utemeljiteljica redovničke družbe Kćeri Naše Gospe od Milosrđa, rođena je 27. svibnja 1811. kao Benedetta Rossello u gradiću Albissola Marina (provnicija Savona, Ligurija), četvrto od desetero djece u siromašnoj i pobožnoj radničkoj obitelji lončara Bartolomea Rossella i njegove supruge Marije Dedone. Bila je pobožna djevojčica krhkog zdravlja pa zbog toga nije mogla ostvariti svoju želju i postati redovnica, a nije imala ni potrebnog miraza. Bila je marljiva i odlučna djevojka, koja je uvijek oko sebe okupljala mnoge prijateljice. Zajedno su molile i razgovarale o Svetom pismu i sadržaju vjerskih knjiga. Sa 16 godina postala je franjevačka trećoredica. Od 19. godine radila je kao služavka kod bračnog para Monleone u Savoni. Nisu imali djece, jako su je voljeli i obećali joj da će je posvojiti i da će biti njihova jedina nasljednica, ako se odrekne redovničkog poziva, kojem je neprestano težila. Rado je podučavala mlađe djevojčice vjeronauku i u tome je imala mnogo uspjeha pa joj je Agostino de Mari, biskup u Savoni, dodijelio 1837. jednu kuću, u kojoj je zajedno s još tri prijateljice (Angela i Domenica Pescio, Paolina Barla) otvorila dvije učionice.

Od tog skromnog početka nastala je iste godine, 10. kolovoza 1837, družba Kćeri naše Gospe od Milosrđa (Figlie di Nostra Signora della Misericordia), posvećena Milosrdnoj Gospi i svetom Josipu. Osnivačica družbe Benedetta Rossello uzela je njima u čast kao svoje redovničko ime Marija Josipa (Maria Giuseppa). Vječne zavjete pripadnice družbe položile su 1839. Posvetile su se podučavanju zapuštene mladeži i njezi bolesnika. Djelovale su i u školama i na župama. Naročitu brigu družba je posvetila otkupu Afrikanaca i afričke djece iz ropstva. Smisao djelovanja njihove zajednice može se svesti na dvije bitne odrednice: neizmjerno Božje milosrđe i Marija kao put do spasa. Njihovo je geslo glasilo: „Malo za sebe, mnogo za druge, sve za Boga!“ Svaka djevojka koja je željela postati pripadnicom družbe, bila je primljena bez miraza. Družba se ubrzo raširila po cijeloj Italiji. Za života Marije Giuseppe otvoreno je 75 kuća, a zajedno s njima škole, sirotišta, bolnice i skloništa za ugroženu djecu. Svoju prvu inozemnu kuću družba je 1875. otvorila u Argentini, a 1918. u Sjedinjenim Državama. Majka Marija Josipa (Madre Rossello) bila je poglavarica družbe više od 40 godina. Preminula je na današnji dan, 7. prosinca 1880, u Savoni, a tijelo joj počiva u kapeli matične kuće njezine družbe. Blaženom ju je 1938. proglasio papa Pio XI, a svetom 1949. papa Pio XII. Zaštitnica je keramičara i župe u Villetti (Savona). Družba Marije Josipe Rossello i danas uspješno djeluje diljem svijeta, na 4 kontinenta, u više od 20 zemalja, s oko 1000 redovnica u 165 kuća. U družbi osim sestara djeluju i laici i duhovnici.

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Slika: Sveta Marija Josipa Rossello

Svetac dana - Blaženi Marin iz Kotora

Blaženi Marin iz Kotora, franjevac i mučenik, živio je i djelovao u XIII. stoljeću. Bio je član franjevačkog reda i pridružio se onim franjevcima koji su temeljem ugovora sklopljenog u Dubrovniku 15. rujna 1265. iz Dubrovnika došli u Kotor. Ti su se franjevci nastanili u južnom dijelu grada, u kući koji su im na Šuranju darovali braća Bogdan i Picineg, sinovi Dragona de Sclepa. Papa Nikola IV. poslao je najprije brata Marina zajedno s fra Ciprijanom iz Bara u Srbiju da tamo suzbija patarensko krivovjerje.

Iz Srbije se fra Marin Kotoranin kao papin delegat i misionar uputio među Tatare u južnu Rusiju. Tamo je 1288. pretrpio mučeničku smrt. To nam svjedoči franjevački martirologij, knjiga mučenika franjevačkog reda. Podaci o Marinovom životu uneseni su u taj martirologij iz franjevačkih anala, povijesnih zapisa. Franjevci Marina iz Kotora štuju kao blaženika, a kako se radi o povijesnoj osobi, redovniku i mučeniku hrvatskoga roda, želimo mu i mi barem ovim skromnim prilogom odati dužnu počast. Tako je Boka Kotorska, poznata i kao „zaljev hrvatskih svetaca“, svoju jedinstvenu zbirku imena svetaca i blaženika obogatila još jednim vrijednim imenom.

Slika: Blaženi Marin iz Kotora

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani