SVECI MJESECA - PROSINAC

1	Sveti Edmund Campion
1	Sveti Eligije
1	Sveti Šimun Cirenac
1	Sveti Charles de Foucauld
1	Sveti Nahum
2	Sveta Bibijana
2	Blaženi Ivan Ruysbroeck
2	Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović
3	Sveti Franjo Ksaverski
3	Blaženi Rafael Chyliński
3	Sveti Modest Karantanski
4	Sveta Barbara
4	Blaženi Adolph Kolping
4	Sveti Maruta
5	Sveti Saba
5	Blaženi Niels Stensen
5	Blaženi Jean-Baptiste Fouque
6	Sveti Nikola
6	Blaženi János Scheffler
6	Sveti Pedro Pascual
7	Sveti Ambrozije
7	Sveta Marija Josipa Rossello
7	Blaženi Marin iz Kotora
8	Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8	Sveta Gorgonija
8	Sveti Teobald iz Marlyja
9	Sveti Petar Fourier
9	Sveta Valerija iz Limogesa
9	Blažena Leonella Sgorbati
10	Loretska Gospa
10	Sveti Miltijad
10	Blaženi Anton Durković
11	Sveti Damaz
11	Sveti Sabin iz Piacenze
11	Sveta María Maravillas de Jesús
12	Gospa od Guadalupe
12	Sveta Ivana Franciska de Chantal
12	Sveti Simon Phan Đac Hoa
13	Sveta Lucija
13	Sveta Odilija
13	Sveti Jodok
14	Sveti Ivan od Križa
14	Sveti Spiridon
14	Sveti Nimatullah Kassab
15	Blažene Drinske mučenice
15	Sveta Kristijana Gruzijska
15	Sveta Virginia Centurione Bracelli
16	Sveta Adela
16	Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
16	Sveta Paulina
17	Sveti Josip Manyanet
17	Sveti Ivan de Matha
17	Sveti Modest Jeruzalemski
18	Sveti Gracijan Tourški
18	Sveti Malahija prorok
18	Blažena Giulia Nemesia Valle
19	Blaženi Urban V.
19	Sveti Anastazije I.
19	Blaženi Guglielmo di Fenoglio
20	Sveti Dominik iz Silosa
20	Sveti Filogonije
20	Sveti Vincenzo Romano
21	Sveti Petar Kanizije
21	Blaženi Oton Pulski
21	Blažena Angela Truszkowska
22	Sveta Francesca Cabrini
22	Blažena Jutta iz Sponheima
22	Sveti Flavijan
23	Sveti Ivan Kentski
23	Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23	Sveti Dagobert
24	Badnjak
24	Sveti Charbel Makhlouf
24	Sveti Jakov patrijarh
24	Sveti Adam i Eva
25	Božić
25	Sveti Petar Nolasco
25	Blaženi Jacopone da Todi
26	Sveti Stjepan
26	Sveti Dionizije papa
26	Blaženi tajlandski mučenici
26	Službenica Božja Tarsilla Osti
27	Sveti Ivan Evanđelist
27	Blaženi Francesco Spoto
27	Blažena Sára Salkaházi
27	Blaženi Ján Havlík
28	Nevina dječica
28	Sveta Fabiola Rimska
28	Sveta Caterina Volpicelli
29	Sveta Obitelj
29	Sveti Toma Becket
29	Sveti David, prorok i kralj
29	Sveti Trofim iz Arlesa
30	Blažena Eugenia Ravasco
30	Blažena Margherita Colonna
30	Sveti Eugen Milanski
31	Sveti Silvestar
31	Sveti Ivan Franjo Régis
31	Sveta Melanija Mlađa

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Nikola

Sveti Nikola

Sretan imendan želimo svim Nikolinama i Nikolama! Danas slavimo izuzetno omiljenog zaštitnika, svetog Nikolu biskupa. Rodio se oko 270. u Patari, na jugozapadnoj obali Licije (Mala Azija, danas Antalya, Turska). Grk, biskup Mire u Liciji, sudjelovao je 325. na I. ekumenskom saboru u Nikeji. Bio je poznat po mudrosti i plemenitosti, a iz ljubavi prema ljudima prodao je sav svoj imetak i podijelio novac siromasima. O njegovu životu i radu predaja iznosi obilje legendarnih podataka: utišao je oluju na moru, spasio hodočasnike u brodolomu, opremio mirazom tri nevoljne djevojke, darivao novac, spašavao djecu, oživio jednog dječaka… Među tim anegdotama i pričama zacijelo su mnoge zasnovane na istinitim događajima. Preminuo je na današnji dan, 6. prosinca, oko 350. u Miri (Licija, danas Demre u Turskoj). Njegovo tijelo preneseno je 1087. zbog turskih osvajanja iz Mire u talijanski grad Bari, gdje se nalazi njegovo veliko svetište.

Posebno je štovan na kršćanskom Istoku. Zaštitnik je Rusije, Grčke, Sicilije, djece, pomoraca, ribara, trgovaca, pekara, ljekarnika, farmaceuta, putnika, bačvara, badnjara, zatvorenika, zarobljenika, nekadašnjih kradljivaca, lučkih radnika, strijelaca, lađara, pivara, čistača cipela, sudaca, konjušara, pokajničkih ubojica, mladenaca, crkvenjaka, vlasnika zalagaonica, trgovaca i proizvođača parfema, hodočasnika, radijskih i televizijskih djelatnika, studenata i udavača te mnogih zemalja, biskupija, gradova, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko, Žumberak, Badovinci kod Kašta u Žumberku, Donja Zelina, Lijevi Dubrovčak kod Ivanić-Grada, Bistra, Zagreb-Stenjevec, Vinkovci, Budrovci kod Đakova, Podgorač, Sikirevci, Pleternica, Gornji Miklouš kod Čazme, Krapina, Hrašćina, Koprivnica, Varaždin, Čakovec, Novo Selo na Dravi kod Čakovca, Hrvatska Kostajnica, Gušće kod Siska, Žažina kod Lekenika, Međurić kod Kutine, Lipa kod Generalskog Stola, Cvitović kod Slunja, Ogulin, Brod Moravice, Udbina, Trnovac kod Gospića, Stajnica kod Brinja, Kaluđerovac kod Perušića, Rijeka-Krnjevo, Susak, Kraljevica, Pula, Pazin, Barban, Ćunski na Lošinju, Islam Latinski kod Posedarja, Crno kod Zadra, Poličnik, Božava na Dugom otoku, Ist, Bruška kod Benkovca, Mandalina kod Šibenika, Lozica kod Rogoznice, Bajagić kod Sinja, Ostrvica kod Omiša, Gornji Humac na Braču, Zastražišće na Hvaru, Komiža na Visu, Račišće na Korčuli, Metković, Borovci kod Kule Norinske, Cavtat, Čilipi u Konavlima, Dubravka u Konavlima, Otrić-Struge u Pojezerju, Krašići kod Tivta, Perast kod Kotora, Đenovići kod Herceg-Novog).

Nadamo se da jučer navečer niste zaboravili postaviti čizmice u svoj prozor i sigurni smo da vam je sveti Nikola protekle noći ostavio poneki darak, možda i šibu. Čuvajte se Krampusa, i danas i sve ostale dane ovog došašća!

Danas radosna srca slavimo blagdan zaštitnika naše župe, svetog Nikola biskupa. Župa svetog Nikole u Jastrebarskom spominje se 1257. u povelji Bele IV. i nalazi se u popisu arhiđakona goričkog Ivana iz 1334. U današnjem obliku građena je na mjestu gdje je stajala od starine. Nakon potresa 1880. crkva je restaurirana, pročelje preoblikovano, a ostao je ulaz uokviren kamenim baroknim dovratkom s polukružnim nadvratnikom i godinom 1775.

U crkvi se nalazi nadgrobna ploča bana Petra Erdödyja iz 1567. te vrijedna barokna propovjedaonica iz 1759. Glavni oltar svetog Nikole iz 1913. rađen je po nacrtu Hermana Bolléa, a bočni oltari svetog Roka i svetog Florijana iz 1922. po nacrtu Stjepana Podhorskog. Slike svetog Ćirila i Metoda i sveta Tri kralja rad su Marka Rašice iz 1922, a u crkvi su i Hefererove orgulje iz 1894.

Sveti Nikola iznad svega je poznat kao zaštitnik i ljubimac djece, koja se iz godine u godinu i u našoj župi vesele njegovom dolasku. Prema legendi naša crkva posvećena je svetom Nikoli zbog toga jer se jedan bogati građanin Jastrebarskom u nevolji na moru zavjetovao da će u slučaju spasa iz oluje podići u svom rodnom gradu crkvu svetom Nikoli. Posjetimo danas našu župnu crkvu i povjerimo naše radosti i tuge zagovoru svetog Nikole!

Molitva Svetom Nikoli

BOŽE, OČE NAŠ!
KOJI PO ZAGOVORU SV. NIKOLE
TRAJNO ČUVAŠ, ŠTITIŠ,
POMAŽEŠ NAŠU DJECU, MLADEŽ,
POMORCE I PUTNIKE.
I DANAS ŠTITI NAŠU DJECU,
POMOZI IM DA SIGURNI U
LJUBAVI ODRASTAJU.
MLADE OJAČAJ SVOJIM DUHOM
DA ODOLE LOŠIM IZAZOVIMA
I U RADOSTI BUDU TVOJI.
POMORCE I PUTNIKE POMOZI
U OLUJI I SVAKOJ OPASNOSTI I
DAJ DA SE ŽIVI, ZDRAVI I SRETNI DOMA VRATE.
SVIM TVOJIM VJERNIMA DARUJ ZAHVALNO SRCE.
PO KRISTU GOSPODINU NAŠEMU,

Amen.

Slika: Sveti Nikola

Slika: Sveti Nikola - župna crkva u Jastrebarskom

Slika: Sveti Nikola - župna crkva u Čakovcu

Slika: Sveti Nikola - župna crkva u Stenjevcu

Slika: Sveti Nikola-župna crkva u Kistanjama

Slika: Sveti Nikola-župna crkva u Koprivnici

Slika: Sveti Nikola-župna crkva u Krapini

Slika: Sveti Nikola-župna crkva u Metkoviću

Svetac dana - Blaženi János Scheffler

Blaženi János Scheffler

Blaženi János Scheffler, mađarski i rumunjski biskup i mučenik, rođen je 29. listopada 1887. u Kálmándu (Căminu), tada mađarskom, a kasnije rumunjskom selu, u biskupiji Szatmár (Satu Mare). Rođen je kao drugo od desetero djece u mađarskoj seljačkoj obitelji njemačkog podrijetla (Podunavski Švabe, Donauschwaben). Već kao dječak isticao se svojom inteligencijom, ozbiljnošću i obzirnošću, a vrlo rano osjetio je duhovni poziv kojem se rado odazvao. Završio je gimnaziju u Szatmáru. Od 1906. studirao je teologiju u Budimpešti, a za svećenika je zaređen 6. srpnja 1910. Nastavio je u Rimu studirati kanonsko pravo i doktorirao 1912. na Gregorijanskom sveučilištu. Omiljeni vjeroučitelj i glasoviti propovjednik, postao je 1914. profesor teologije i dekan na teološkom seminaru u Szatmáru, a teologiju je doktorirao 1915. Mirovnim ugovorom u Versaillesu Mađarska je 1920. ostala bez trećine svojeg teritorija i velečasni Scheffler postao je rumunjskim građaninom. Od 1922. predavao je kanonsko pravo, crkvenu povijest i teologiju, a 1923. postao župnikom u Nagymajtényju (Moftinu Mare). Posvetio se pastoralnom radu, organizirao brojna hodočašća i pisao vjeronaučne knjige. Izbijanjem II. svjetskog rata, u Mađarskoj i Rumunjskoj zavladale su teške prilike. János Scheffler imenovan je 26. ožujka 1942. biskupom svoje rodne biskupije Szatmár (Satu Mare), koja je od 1940. opet bila pod mađarskom vlašću, a po završetku rata vraćena Rumunjskoj. Imenovan je 1948. i biskupom Nagyvárada (Oradea Mare).

Položaj Katoličke crkve u Rumunjskoj pogoršavao se nakon završetka rata iz dana u dan. Biskup Scheffler nije se slagao s vlastima i prosvjedovao je protiv progonstva njemačke manjine u Sovjetski Savez. Tražio je i puštanje iz zatvora Alexandrua Rusua, grkokatoličkog biskupa Maramureșa. Rumunjski komunisti započeli su 1947. žestoko progoniti katolike i Katoličku crkvu, a 1948. zabranili su djelovanje rumunjskih grkokatolika i naredili im da se moraju pripojiti rumunjskoj pravoslavnoj crkvi. Komunistički režim želio je prekinuti sve odnose katolika sa Svetom Stolicom i prisiljavao vjernike, svećenike i biskupe na stvaranje nacionalne Crkve, bez povezanosti s Rimom i papom. Slične pokušaje komunisti su u to vrijeme poduzimali i u Hrvatskoj. Do 1950. komunistički zlotvori uhitili su sve katoličke biskupe u Rumunjskoj, a biskup Scheffler uhićen je 23. svibnja 1950. i smješten u kućni pritvor u jednom franjevačkom samostanu. Ponudili su mu da postane patrijarh nacionalne rumunjske katoličke crkve. On je to odbio pa je osuđen na zatvor s prisilnim radom. U zloglasnom zatvoru u Jilavi bio je izvrgnut mučenjima i stalnim ponižavanjima. Pored ostalog ulijevali su u njega kipuću vodu. Preminuo je na današnji dan, 6. prosinca 1952, u zatvoru u Jilavi, nedaleko Bukurešta. Pokopali su ga na zatvorskom groblju, a njegovo tijelo preneseno je 1965. u kriptu rimokatoličke katedrale u Satu Mareu. Blaženim ga je 2011. proglasio papa Benedikt XVI, a beatifikaciju je 3. srpnja 2011. na glavnom trgu u Satu Mareu predvodio kardinal Angelo Amato, u nazočnosti 15 tisuća vjernika. Ovo je prigoda da se u našim molitvama sjetimo rumunjskog naroda, a naročito rumunjskih katolika. Prema posljednjim podacima u Rumunjskoj na 20 milijuna stanovnika živi gotovo 900 tisuća rimokatolika i oko 150 tisuća grkokatolika. Grkokatolici su većinom Rumunji, a rimokatolici Mađari, Rumunji, Nijemci i Romi te niz manjih nacionalnih skupina, među njima i Hrvati.

U Rumunjskoj od davnine žive Hrvati, prema posljednjim podacima njih oko 7 tisuća. Osim dvije manje skupine koje žive istočno i zapadno od grada Temišvara, područje u kojem ih ima najviše, nalazi se na jugozapadu Rumunjske, u okrugu Caraș-Severin, u općinama Carașova (Karaševo) i Lupac (Lupak). U tim općinama hrvatski je službeni jezik, koristi se u školama i crkvama, a službeni natpisi su i na hrvatskom jeziku. Hrvati u Rumunjskoj priznati su kao posebna nacionalna manjina i stoga uživaju mnoga prava, imaju svoje udruge, kulturno-umjetnička i sportska društva, svoje novine i radijske emije te tri značajne župe: Karaševo, Lupak i Klokotić. Za opstanak nacionalne i vjerske svijesti hrvatske manjine u Rumunjskoj prije svega je zaslužna Crkva. Nama preostaje da se za te naše zemljopisno tako daleke, a našim srcima tako bliske sunarodnjake, iskreno pomolimo!

Slika: Blaženi János Scheffler

Svetac dana - Sveti Pedro Pascual

Sveti Pedro Pascual

Sveti Pedro Pascual (latinski Petrus Paschasius, valencijski Pere Pasqual, talijanski Pietro Pascasio), španjolski svećenik, biskup i mučenik, rođen je oko 1227. u Valenciji (istočna Španjolska). Školovao se od 1241. u valencijskoj katedrali, a potom na sveučilištu u Parizu, zajedno sa svetim Bonaventurom i svetim Tomom Akvinskim. Doktorirao je 1249. i zaređen za svećenika. Djelovao je kao kanonik u katedrali svete Marije u Valenciji, a 1250. pridružio se u Rimu mercedarijevcima (Red Majke Božje za otkup robova). Postao je 1253. tutor i savjetnik Sancha, kasnijeg nadbiskupa Toleda, sina aragonskog kralja Jakova I. Osvajača.

Glasoviti propovjednik, Pedro je putovao Španjolskom i Portugalom spašavajući kršćane koje su Mauri držali kao taoce. Postao je 1296. biskup Jaéna (južna Španjolska), kad je ta biskupija bila pod vlašću Maura. Pisao je i propovijedao protiv maurske vlasti i držanja talaca. Napisao je i brojna teološka djela. Prigodom pastoralnog posjeta svojoj biskupiji uhvaćen je u zasjedu i od 1297. zatočen u Granadi (Andaluzija). Biskup Pedro Pascual preminuo je mučeničkom smrću 6. prosinca 1300. u Granadi (odrubljena mu je glava). Njegovu svetost potvrdio je 14. kolovoza 1670. papa Klement X, a 8. rujna 1675. uvrstio ga u rimski martirologij. Zaštitnik je studenata iz mercedarijevskog reda.