SVECI MJESECA - KOLOVOZ
1 | Sveti Alfonz Liguori |
1 | Sveti Petar Julijan Eymard |
1 | Sveti Petar Faber |
2 | Gospa od anđela |
2 | Sveti Euzebije iz Vercellija |
2 | Sluga Božji Aleksa Benigar |
3 | Blaženi Augustin Kažotić |
3 | Sveta Lidija iz Tijatire |
3 | Sveti Nikodem |
4 | Sveti Ivan Marija Vianney |
4 | Sveti Stjepan I |
4 | Sveti Luigi Scrosoppi |
5 | Gospa Snježna |
5 | Sveta Nona |
5 | Sveti Osvald |
6 | Preobraženje Gospodinovo |
6 | Sveti Hormizda |
6 | Sveti Kremet |
7 | Sveti Siksto II, papa i mučenik |
7 | Sveti Kajetan |
7 | Sveti Albert iz Trapanija |
8 | Sveti Dominik |
8 | Sveti Cirijak Rimski |
8 | Sveta Mary MacKillop |
9 | Sveta Terezija Benedikta od Križa |
9 | Sveti Emigdije |
9 | Sveta Marianne Cope |
10 | Sveti Lovro, đakon i mučenik |
10 | Blaženi Franciszek Drzewiecki |
10 | Sluga Božji Nikola Bijanković |
11 | Sveta Klara |
11 | Sveti John Henry Newman |
11 | Sveta Filomena |
12 | Blaženi Inocent XI. |
12 | Blaženi Karl Leisner |
12 | Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez |
13 | Sveti Kasijan |
13 | Sveti Poncijan i Hipolit |
13 | Blaženi Marko iz Aviana |
13 | Sveta Radegunda |
14 | Sveti Maksimilijan Kolbe |
14 | Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon |
14 | Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici |
15 | Velika Gospa |
15 | Sveti Tarzicije |
15 | Sveti Alfred iz Hildesheima |
16 | Sveti Rok |
16 | Sveti Stjepan kralj |
16 | Sluga Božji Antun Mahnić |
17 | Sveti Hijacint |
17 | Sveta Klara iz Montefalca |
17 | Sveti Ivan Rilski |
18 | Sveta Jelena Križarica |
18 | Sveti Agapit |
18 | Sveti Alberto Hurtado Cruchaga |
19 | Sveti Ivan Eudes |
19 | Sveti Sebald |
19 | Sveti Ljudevit Anžuvinac |
20 | Sveti Bernard |
20 | Sveta Maria de Mattias |
20 | Sveti Samuel |
21 | Sveti Pio X. |
21 | Blaženi Aleksandar Haleški |
21 | Sveti Sidonije Apolinar |
22 | Blažena Djevica Marija Kraljica |
22 | Sveti Simforijan iz Autuna |
22 | Blaženi Bernard iz Offide |
23 | Sveta Ruža Limska |
23 | Sveti Filip Benizi |
23 | Sluga Božji Josip Stadler |
24 | Sveti Bartol |
24 | Blaženi Miroslav Bulešić |
24 | Blažena Veronica Antal |
25 | Sveti Ljudevit |
25 | Sveti Josip Calasanz |
25 | Sveti Thomas de Cantilupe |
26 | Sveti Aleksandar iz Bergama |
26 | Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy |
26 | Sveti Melkisedek |
26 | Blaženi Ivan Pavao I |
27 | Sveta Monika |
27 | Sveta Emilija de Vialar |
27 | Sveti David Lewis |
28 | Sveti Augustin |
28 | Sveta María Micaela Desmaissières |
28 | Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv |
29 | Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja |
29 | Sveta Sabina Rimska |
29 | Blažena Bronislava |
30 | Sveta Margaret Ward |
30 | Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster |
30 | Sveta Narcisa od Isusa |
31 | Sveti Rajmund Nonat |
31 | Sveti Josip iz Arimateje |
31 | Gospa od Suza |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Danas se Crkva Kristova spominje mučeništva ili glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, jer je na taj dan po Rimskom martirologiju „po drugi put pronađena njegova časna glava“. Ta je glava kasnije prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u bazilici San Silvestro in Capite. Mučeništvo svetog Ivana opisuju evanđelisti sveti Matej, sveti Marko i sveti Luka. Sveti Marko ovako opisuje taj dramatični događaj: „Herod je bio zapovjedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: 'Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata.' Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana. Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga ipak rado slušao. No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: 'Išti od mene što god hoćeš, i dat ću ti.' I zakle joj se: 'Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pol moga kraljevstva.' Ona iziđe te reče svojoj majci: 'Što ću tražiti?' - 'Glavu Ivana Krstitelja,' odgovori ona. Vrati se odmah žurno kralju i zatraži: 'Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja.' To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti. Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donese Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob" (Mk 6,17-29).
Sveti Augustin, koga smo jučer slavili, ovako komentira taj događaj, koji nas podsjeća na mnoga zbivanja modernog vremena: "Tek što sam pročitao Evanđelje, pred mojim se očima ukazao okrutan prizor: glava svetog Ivana na pladnju, prokleti nalog pun okrutnosti, jer se nije mogla podnositi istina. Jedna djevojka pleše, a jedna se mati odmara; usred bestidnosti i uživanja jedne gozbe drsko se stvara i izvodi bezbožna zavjera. I tako se na Ivanu ispunila riječ, koju je sam unaprijed rekao: 'On mora rasti, a ja se umanjivati. On je, uistinu, bio umanjen kad mu je bila odrubljena glava; a Krist je porastao na križu." Mučeništvu svetog Ivana Krstitelja posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Županja, Berak kod Tompojevaca, Osijek-Brijest, Golinci kod Donjeg Miholjca, Zapolje kod Rešetara, Banićevac kod Cernika, Čemernica kod Virovitice, Kuželj kod Delnica, Koromačno kod Raše, Merag na Cresu, Žman na Dugom otoku, Vir, Bibinje-Punta, Poličnik, Medviđa kod Benkovca, Povlja na Braču, Osobjava kod Janjine na Pelješcu, Odžak, Dobrošin kod Uskoplja, Gradina kod Čitluka).
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja-župna crkva u Odžaku
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja-župna crkva u Osijeku (Brijest)
Slika: Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja-župna crkva u Županji
Svetac dana - Sveta Sabina Rimska
Sveta Sabina, rimska mučenica, rođena je krajem I. stoljeća u Rimu, a neko vrijeme živjela je u Umbriji. Plemenita poganka, kći patricija Heroda Metalarija, bogata udovica senatora Valentina, obratila se na kršćanstvo zahvaljujući svojoj sirijskoj robinji, svetoj Serapiji, rodom iz Antiohije. Sa Serapijom je noću odlazila u katakombe, gdje su se potajice okupljali kršćani. Tamo je Sabina i krštena. Kad su za vladavine cara Hadrijana progonitelji kršćana Serapiju usmrtili toljagama, Sabina je njezino tijelo pokopala u obiteljskom mauzoleju.
Zlotvori su uskoro uhitili i Sabinu, a rimski sudac Elpidije tražio je od nje da se odrekne Krista Gospodina. Ona je to odbila pa su joj mačem odrubili glavu. Dogodilo se to u Rimu, u kolovozu 120. ili 126. Sabinine relikvije dopremljene su 430. na rimski brijeg Colle Aventino, gdje je na mjestu njezine kuće između 422. i 432. podignuta bazilika Santa Sabina. Prema predaji, u toj bazilici sveti Dominik je 1219. osnovao dominikanski red. Svetu Sabinu zazivaju kod krvarenja, kod prekomjernih kiša, a zaštitnica je domaćica, djece, talijanske biskupije Avezzano (Abruzzo) te mnogih naselja, župa, crkava i kapela.
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska
Slika: Sveta Sabina Rimska-bazilika u Rimu
Slika: Sveta Sabina Rimska-bazilika u Rimu
Svetac dana - Blažena Bronislava
Blažena Bronislava (Bronisława), poljska redovnica premostratenka (norbertinka), mističarka, rođena je kao Bronisława Odrowążówna oko 1200/1203. u Kamieńu Śląskom (Gornja Šleska, Opolsko vojvodstvo, jugozapadna Poljska), kao najstarija kći Miłosława (zvanog Stanisław) Odrowąża i Anne iz obitelji Gryf. Potjecala je iz glasovitog roda Prandota-Odrowąż, a njezini bliski rođaci bili su dominikanci, blaženi Czesław Odrowąż i sveti Hijacint (Jacek Odrowąż), o kojem pišemo u prilogu od 17. kolovoza. Stupila je sa šesnaest godina u samostan premostratenki (norbertinki) u Zwierzyńcu kod Krakova. Već je u mladosti izabrana za poglavaricu samostana. Dubokom je ljubavlju i pobožnošću štovala Isusov križ, razmatrala Isusovu muku i mnogo je molila, iz dubine svoje duše. Kad su 1241. Krakov napali Tatari, razorili njezin samostan, kad su se redovnice skrivale u obližnjim šumama i kad je izbila epidemija kuge, Bronislava je tješila unesrećene i brinula se o zaraženim bolesnicima. Dijelila im je lijekove, odjeću i hranu. Uvijek je nalazila vremena i mjesta za usrdnu molitvu.
Često je molila na brdu Sikorniku, nedaleko od samostana i tamo je doživjela mnoga viđenja, pored ostalog i ono, u kojem joj Krist povjerava svoj križ. Bila je mističarka, živjela asketski, a kad je 1257. preminuo njezin rođak, sveti Hijacint, doživjela je viđenje, u kojem ga na nebu dočekuje Majka Božja. Časna majka Bronislava preminula je 29. kolovoza 1259. u Krakovu, usred molitve na brdu Sikorniku, kasnije nazvanom po njoj (Góra św. Bronisławy). Pokopana je u samostanskoj crkvi u Zwierzyńcu. U vrijeme švedske invazije, 1656, crkva je opljačkana, relikvije su izgubljene, ali su 1782. pronađene. Na glasu svetosti odmah nakon smrti, proglašena je 1707. zaštitnicom Poljske i siročadi. Blaženom ju je proglasio 23. kolovoza 1839. papa Grgur XVI. Blaženoj Bronislavi posvećene su u Poljskoj crkve, kapele i mnoge ulice, a od 1933. njezino ime nosi i jedan planetoid. Zazivaju je kod kuge i kolere, a zaštitnica je biskupije Opole, Krakova, Zwierzyńca i dobrog glasa (ugleda). Posvećena su joj mnoga umjetnička djela.
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava
Slika: Blažena Bronislava