SVECI MJESECA - PROSINAC

1	Sveti Edmund Campion
1	Sveti Eligije
1	Sveti Šimun Cirenac
1	Sveti Charles de Foucauld
1	Sveti Nahum
2	Sveta Bibijana
2	Blaženi Ivan Ruysbroeck
2	Sluga Božji Antonio Rendić Ivanović
3	Sveti Franjo Ksaverski
3	Blaženi Rafael Chyliński
3	Sveti Modest Karantanski
4	Sveta Barbara
4	Blaženi Adolph Kolping
4	Sveti Maruta
5	Sveti Saba
5	Blaženi Niels Stensen
5	Blaženi Jean-Baptiste Fouque
6	Sveti Nikola
6	Blaženi János Scheffler
6	Sveti Pedro Pascual
7	Sveti Ambrozije
7	Sveta Marija Josipa Rossello
7	Blaženi Marin iz Kotora
8	Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
8	Sveta Gorgonija
8	Sveti Teobald iz Marlyja
9	Sveti Petar Fourier
9	Sveta Valerija iz Limogesa
9	Blažena Leonella Sgorbati
10	Loretska Gospa
10	Sveti Miltijad
10	Blaženi Anton Durković
11	Sveti Damaz
11	Sveti Sabin iz Piacenze
11	Sveta María Maravillas de Jesús
12	Gospa od Guadalupe
12	Sveta Ivana Franciska de Chantal
12	Sveti Simon Phan Đac Hoa
13	Sveta Lucija
13	Sveta Odilija
13	Sveti Jodok
14	Sveti Ivan od Križa
14	Sveti Spiridon
14	Sveti Nimatullah Kassab
15	Blažene Drinske mučenice
15	Sveta Kristijana Gruzijska
15	Sveta Virginia Centurione Bracelli
16	Sveta Adela
16	Sveta Marija Crocifissa Di Rosa
16	Sveta Paulina
17	Sveti Josip Manyanet
17	Sveti Ivan de Matha
17	Sveti Modest Jeruzalemski
18	Sveti Gracijan Tourški
18	Sveti Malahija prorok
18	Blažena Giulia Nemesia Valle
19	Blaženi Urban V.
19	Sveti Anastazije I.
19	Blaženi Guglielmo di Fenoglio
20	Sveti Dominik iz Silosa
20	Sveti Filogonije
20	Sveti Vincenzo Romano
21	Sveti Petar Kanizije
21	Blaženi Oton Pulski
21	Blažena Angela Truszkowska
22	Sveta Francesca Cabrini
22	Blažena Jutta iz Sponheima
22	Sveti Flavijan
23	Sveti Ivan Kentski
23	Sveti Antun od Svete Ane Galvão
23	Sveti Dagobert
24	Badnjak
24	Sveti Charbel Makhlouf
24	Sveti Jakov patrijarh
24	Sveti Adam i Eva
25	Božić
25	Sveti Petar Nolasco
25	Blaženi Jacopone da Todi
26	Sveti Stjepan
26	Sveti Dionizije papa
26	Blaženi tajlandski mučenici
26	Službenica Božja Tarsilla Osti
27	Sveti Ivan Evanđelist
27	Blaženi Francesco Spoto
27	Blažena Sára Salkaházi
27	Blaženi Ján Havlík
28	Sveta Obitelj
28	Nevina dječica
28	Sveta Fabiola Rimska
28	Sveta Caterina Volpicelli
29	Sveti Toma Becket
29	Sveti David, prorok i kralj
29	Sveti Trofim iz Arlesa
30	Blažena Eugenia Ravasco
30	Blažena Margherita Colonna
30	Sveti Eugen Milanski
31	Sveti Silvestar
31	Sveti Ivan Franjo Régis
31	Sveta Melanija Mlađa

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Toma Becket

Sveti Toma Becket

Današnji sveti zaštitnik je Toma (Thomas) Becket, engleski državnik, mučenik i canterburyjski nadbiskup. Normanskog podrijetla, rodio se oko 1118. u londonskoj ulici Cheapside. Vičan mnogim viteškim vještinama, vrstan pravnik, školovan na mnogim glasovitim sveučilištima (Oxford, Pariz, Bologna) obavljao je različite diplomatske misije. Od 1155. bio je kancelar engleskog kralja Henrika II, njegov poslušni dvorjanin, pristaša kraljevskog apsolutizma i prijatelj raskoši. Podržavao je Henrikove ratove i pristao na oporezivanje crkvene imovine za državne potrebe. Zaređen za svećenika 2. lipnja 1162, nakon imenovanja za nadbiskupa u Canterburyju sljedećeg dana iste godine, postao je strogi asketa i vatreni borac za prava Crkve. Odlučno je branio crkvene interese i odupro se kraljevim nastojanjima da potisne Crkvu, posebno odredbama da kraljevski suci imaju sudske ovlasti nad duhovnim osobama.
Pobjegao je 1164. u Francusku i nagovorio papu Aleksandra III. da poništi imenovanja biskupa koje je obavio Henrik II. u njegovoj odsutnosti. Nakon Henrikova popuštanja i pristajanja na njegove zahtjeve, Thomas Becket vratio se 1170. u Englesku. Četiri normanska viteza, kraljevi pristaše, provalili su u katedralu i umorili ga na današnji dan, 29. prosinca 1170, u Canterburyju. Papa Aleksandar III. proglasio ga je svetim već 1173. Kako bi ublažio bijes naroda, kralj Henrik je 1174. hodočastio na Becketov grob i tamo se podvrgao kazni javnog bičevanja. Thomas Becket, čiji lik je tijekom stoljeća urastao u mnoge legende, smatra se simbolom borbe za slobodu Crkve i ovjekovječen je u brojnim umjetničkim djelima. Zaštitnik je svećenstva, posebno svjetovnog klera i mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Slika: Sveti Toma Becket

Svetac dana - Sveti David, prorok i kralj

Sveti David, prorok i kralj

David, kralj Izraelaca, prorok i pjesnik, rođen u Betlehemu oko 1040, vladao je od oko 1000. do oko 962. prije Krista. Bio je sin Jišaja, jednog od glavara Judinog plemena. U mladosti pastir u Betlehemu, uskoro je postao štitonoša izraelskog kralja Šaula. Na Šaulov dvor dovela ga je vještina sviranja harfe. Kao dječaka pomazao ga je za kralja prorok Samuel još za života kralja Šaula, koji je pao u Božju nemilost. Unatoč tome, David nije krenuo u otvorenu pobunu smatrajući Šaula do njegove smrti zakonitim kraljem. Isticao se u mnogim okršajima s Filistejcima (borba s divovskim Golijatom), te je postao Šaulov zet i miljenik. Stekao je ugled kod Izraelaca, ali i navukao na sebe Šaulovu zavist i mržnju. Odmetnuo se stoga od Šaula i ostao u filistejskoj zemlji. Kad su u novom sukobu s Filistejcima Šaul i njegov sin Jonatan poginuli, David je postao kraljem Judeje, a zatim, nakon pobjede nad Šaulovim sinom Išbaalom, kraljem cijelog Izraela. Osvojio je Jeruzalem, izabrao ga za glavni grad kraljevstva, donio u njega Kovčeg saveza, utvrdio ga i izgradio. Ustrojio je građansku upravu i stalnu izraelsku vojsku. Sagriješio je s Bat-Šebom, ženom Urije Hetita, kojeg je dao ubiti. Učinio je tako dvostruki grijeh, preljub i ubojstvo. Zbog toga je Davida oštro ukorio prorok Natan, a bio je kažnjen i od Svevišnjeg smrću sina i mnogim drugim nedaćama i iskušenjima. David se iskreno pokajao, a izrazio je to i u pokorničkom psalmu „Smiluj mi se Bože“. Kasnije mu je Bat-Šaba rodila sina Salomona, koji je postao Davidovom nasljednikom. U nizu ratova pobijedio je Filistejce i druga susjedna plemena (Amonićane, Idumejce, Moabljane, Sirijce i druge) te znatno proširio granice svoga kraljevstva. Potkraj života ugušio je pobunu koju je podigao protiv njega njegov sin Abšalom.

David je utemeljitelj židovske vladarske dinastije koja je vladala do VI. stoljeća. Pripisuju mu autorstvo dijela biblijskih „Psalama“, najljepših hvalospjeva dragom Bogu. Bio je obdaren i darom proroštva, koji je izrazito nazočan u njegovim stihovima, u kojima je opisao lik i patnje budućeg Mesije. Značajno mjesto David je dobio i kod kasnijih proroka (Hošea, Jeremija, Ezekiel). Prema kršćanskom vjerovanju David je predak Isusa Krista. Tako je u Matejevom evanđelju Isus nazvan „sinom Davidovim“ (Mt 1,1), a sam Isus kasnije obznanjuje da je on „Davidu Gospodin, a ne sin“ (Mt 22,42-45), kao i da je „Izdanak i potomak Davidov, sjajna zvijezda Danica!“ (Otk 22,16). David je preminuo u Jeruzalemu oko 962, a pokopan je na brdu Sionu. Zaštitnik je rudara, glazbenika, pjesnika i pjevača. Njegov lik inspirirao je mnoge slikare od vremena ranog kršćanstva do novijeg doba (Hugo van der Goes, Giorgione, Caravaggio, Rembrandt, Domenichino, Nicolas Poussin, William Blake, Gustave Moreau), mnoge kipare (Lorenzo Ghiberti, Donatello, Andrea del Verrocchio, Antonio del Pollaiolo, Michelangelo, Gian Lorenzo Bernini, Antonin Mercié), mnoge pisce (Marko Marulić, John Dryden, Arthur Conan Doyle, André Gide, William Faulkner, Joseph Heller) i mnoge glazbenike (Josquin des Prez, Georg Friedrich Händel, Arthur Honegger, Alan Menken).

Slika: Sveti David, prorok i kralj

Svetac dana - Sveti Trofim iz Arlesa

Sveti Trofim iz Arlesa

Sveti Trofim (latinski Trophimus, talijanski Trofimo, francuski Trophime), prvi biskup Arlesa, živio je i djelovao u 3. stoljeću. Prema franačkom povjesničaru i biskupu Grguru iz Toursa (538-594) u vrijeme vladavine careva Decija i Herenija Etruska sveti papa Fabijan poslao je oko 250. iz Rima sedmoricu biskupa kao misionare u Galiju: Gracijana u Tours, Trofima u Arles, Pavla u Narbonne, Saturnina u Toulouse, Dionizija u Pariz, Austremonija u Clermont (Auvergne), a Marcijala u Limoges. O Trofimu je 417. pisao papa Zosim. Utemeljitelj Crkve u Arlesu, sveti Trofim, preminuo je oko 280. Zaštitnik je Arlesa i djece, a zazivaju ga kod suše, grlobolje i podagre. Posvećena mu je veličanstvena crkva u Arlesu (departman Bouches-du-Rhône, južna Francuska), nekadašnja katedrala, pravi dragulj romaničke arhitekture i kiparstva u Provansi.

Biskupa Trofima iz Arlesa ponekad miješaju s Trofimom, učenikom svetog Pavla, koji je živio dva stoljeća ranije. O njemu Pavao piše u Drugoj poslanici Timoteju (4:20): „Trofima sam ostavio bolesna u Miletu“. Iz Djela apostolskih (20:4 i 21:26-29) znamo da je Trofim bio Efežanin rodom iz Azije i da je pratio svetog Pavla. Postoje i pučke legende koje spominju da je Trofim bio gladijator, da je službovao u osobnoj gardi cara Nerona, pa čak i da je bio njezin zapovjednik.