SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Ljudevit

Sveti Ljudevit

Današnji sveti zaštitnik, Ljudevit (Louis) IX, rođen je 25. travnja 1214. u Poissyju blizu Pariza, kao sin francuskog kralja Louisa VIII. iz dinastije Capet i Blanke (Blanca, Blanche) od Castille. Postao je francuskim kraljem 1226, ali je kao regentica vladala njegova majka Blanka, sveta i kreposna žena, dok nije navršio 22 godine. Nakon toga je vladao još 44 godine, pokrenuo brojne zakonske i sudbene reforme, štitio i širio vjeru Kristovu, osnivao vjerske zaklade, pomagao prosjačke redove, promicao crkvene sinodalne odluke, gradio bolnice za gubavce, primao, hranio, posluživao, oblačio i darivao siromahe.

Simbol „zlatnog stoljeća“, nazvanog po njemu, s 19 godina oženio je Margaretu od Provanse. Otac jedanaestoro djece, trećoredac trinitarijanac, mirotvorac, zaštitnik i promicatelj umjetnosti, vodio je dva križarska rata i preminuo u drugom od dizenterije, na današnji dan, 25. kolovoza 1270, u Tunisu. Svetim ga je proglasio 1297. papa Bonifacije VIII. Zaštitnik je Franjevačkog svjetovnog reda (trećoreci), Francuske, frizera, brijača, graditelja, zidara, čipkarica, kitničarki, dugmara, pecara, problematičnih brakova, bolesne djece, vezilja, mladoženja, kraljeva, roditelja, zatvorenika, kipara, klesara, zidara, bolesnika, vojnika, križara, mnogih gradova, biskupija, župa i crkava, među njima i gradova New Orelansa i Saint Louisa.

Slika: Sveti Ljudevit

Svetac dana - Sveti Josip Calasanz

Sveti Josip Calasanz

Sveti Josip Calasanz (španjolski José de Calasanz y Gastón, talijanski Giuseppe Calasanzio, latinski Josephus Calasanctius), kod nas poznat kao Josip Kalasancijski, španjolski svećenik, pijarist, utemeljitelj pijarista, Reda siromašnih regularnih klerika Majke Božje za crkvene škole, rođen je 11. rujna 1557. u dvorcu Calasanz kod Peralte de Calasanz (nekada Peralta de la Sal, provincija Huesca, Aragonija), kao sin uglednih i imućnih roditelja, seoskog načelnika don Pedra de Calasanza i Marije Gastón. Već su ga u školi zvali „mali svetac“, a otac mu je omogućio školovanje u Estadilli (provincija Huesca), na sveučilištima u Lleidi (Katalonija), Valenciji i Alcalá de Henares. Studirao je filozofiju, pravo i teologiju, a za svećenika je zaređen 1583. Kao svećenik uspješno je obavljao razne službe, pored ostalog i kao misionar u neprohodnim dijelovima Pireneja i dolinama Andorre. Preselio se 1592. u Rim i za vrijeme epidemije kuge, 1595, posvetio se njezi bolesnika. Otvorio je 1597. u rimskoj župnoj crkvi svete Doroteje u Trastevereu prvu javnu pučku dječju školu u Europi, za osiromašenu i napuštenu djecu, a 1612. i veliku školu, s oko 1000 polaznika, među kojima je bilo i židovske djece. Član Bratovštine kršćanske doktrine, utemeljio je 1617. družbu pijarista, a papa Grgur XV. potvrdio ih je 1621. kao Red siromašnih regularnih klerika Majka Božje za pobožne škole (Ordo clericorum regularium pauperum Matris Dei scholarum piarum). Prema nazivu „Scuole Pie“ („Pobožne škole“) zvali su ih i „scolopi“.

José de Calasanz postao je prvim generalom reda. Bio je prijatelj fizičara i astronoma Galilea Galilleija i filozofa Tommasa Campanelle. Na svojem životnom i duhovnom putu nailazio je na mnoge probleme i muke, nevolje i progone, poniženja i osude, pa je 1646. doživio i zabranu svoga reda. Tu je zabranu ukinuo 1656. papa Aleksandar VIII. Josip Calasanz preminuo je na današnji dan, 25. kolovoza 1648, u Rimu. Njegove relikvije čuvaju se u rimskoj crkvi svetog Pantalea. Papa Benedikt XIV. proglasio ga je 18. kolovoza 1748. blaženim, a papa Klement XIII. 16. srpnja 1767. svetim. Pio XII. proglasio ga je 13. kolovoza 1948. zaštitnikom katoličkih osnovnih škola. Zaštitnik je škola, fakulteta, sveučilišta, učenika i studenata te mnogih naselja, župa, crkva i kapela. Učenici pijarističkih škola bili su pored ostalih Francisco Goya, Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Franz Schubert, Gregor Johann Mendel i Victor Hugo. Pijaristi svetog Josipa Calasanza, po njemu zvani i kalasantinci, uspješno djeluju i danas diljem svijeta, s više od 1300 članova i 115 tisuća učenika, u više od 30 zemalja na 4 kontinenta (Europa, Azija, Afrika, Amerika).

Slika: Sveti Josip Calasanz

Svetac dana - Sveti Thomas de Cantilupe

Sveti Thomas de Cantilupe

Sveti Thomas de Cantilupe, poznat i kao sveti Thomas od Hereforda (Thomas of Hereford), engleski lord kancelar i biskup Hereforda, rođen je 1218. u Hambledonu (kotar Wycombe, Buckinghamshire), u normanskoj plemićkoj obitelji, kao treći sin baruna Williama de Cantilupea i njegove supruge Millicent. Pobožan i vrlo darovit mladić, školovao se u Oxfordu, Parizu i Orléansu. Zaređen je za svećenika i imenovan papinskim kapelanom. Sudjelovao je 1245. na prvom crkvenom saboru u Lyonu. Predavao je kanonsko pravo na sveučilištu u Oxfordu, a 1261. izabran je za sveučilišnog kancelara. Imenovan je 25. veljače 1265. engleskim lordom kancelarom. Sudjelovao je u pobuni engleskog plemstva protiv kralja Henryja III. Engleski baruni pod vodstvom Simona de Montforta dignuli su ustanak i u bitki kraj Lewesa zarobili kralja (1264). Njegov sin Edward svladao je 1265. ustanak i ponovno vratio oca na vlast. Thomas de Cantilupe predstavljao je barune na dvoru francuskog kralja Louisa IX. u Amiensu i nalazio se neko vrijeme u egzilu.

Ponovno je 1266. stekao milost kralja Henryja, a 1274. sudjelovao na drugom crkvenom saboru u Lyonu. Imenovan je 15. lipnja 1275. za biskupa Hereforda (Herefordshire, West Midlands), a posvećen 8. rujna 1275. Savjetnik kralja Edwarda I, omiljen u narodu, bio je glasovit po svojem milosrđu, brizi za siromahe i uzornom osobnom životu, potpuno posvećenom Crkvi i vjernicima. Nakon brojnih razmirica između Thomasa i Johna Peckhama, nadbiskupa Canterburyja, Peckham je 1282. Thomasa izopćio iz Crkve. Thomas je otputovao u Rim i u Orvietu (Umbrija) o svemu izvijestio papu Martina IV. Papa je oslobodio Thomasa svake krivnje. Na povratku kući biskup Thomas je 25. kolovoza 1282. preminuo kod jezera Bolsena, u Ferentu, nedaleko od Montefiasconea (Lazio). Pokopan je u katedrali u Herefordu, a dio njegovih relikvija smješten je 1881. u opatiju Downside Abbey (Somerset). Prema predaji, na njegovom su se grobu dogodila mnoga čudesa. Biskupa Thomasa de Cantilupea svetim je 17. travnja 1320. proglasio papa Ivan XXII.