SVECI MJESECA - KOLOVOZ
1 | Sveti Alfonz Liguori |
1 | Sveti Petar Julijan Eymard |
1 | Sveti Petar Faber |
2 | Gospa od anđela |
2 | Sveti Euzebije iz Vercellija |
2 | Sluga Božji Aleksa Benigar |
3 | Blaženi Augustin Kažotić |
3 | Sveta Lidija iz Tijatire |
3 | Sveti Nikodem |
4 | Sveti Ivan Marija Vianney |
4 | Sveti Stjepan I |
4 | Sveti Luigi Scrosoppi |
5 | Gospa Snježna |
5 | Sveta Nona |
5 | Sveti Osvald |
6 | Preobraženje Gospodinovo |
6 | Sveti Hormizda |
6 | Sveti Kremet |
7 | Sveti Siksto II, papa i mučenik |
7 | Sveti Kajetan |
7 | Sveti Albert iz Trapanija |
8 | Sveti Dominik |
8 | Sveti Cirijak Rimski |
8 | Sveta Mary MacKillop |
9 | Sveta Terezija Benedikta od Križa |
9 | Sveti Emigdije |
9 | Sveta Marianne Cope |
10 | Sveti Lovro, đakon i mučenik |
10 | Blaženi Franciszek Drzewiecki |
10 | Sluga Božji Nikola Bijanković |
11 | Sveta Klara |
11 | Sveti John Henry Newman |
11 | Sveta Filomena |
12 | Blaženi Inocent XI. |
12 | Blaženi Karl Leisner |
12 | Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez |
13 | Sveti Kasijan |
13 | Sveti Poncijan i Hipolit |
13 | Blaženi Marko iz Aviana |
13 | Sveta Radegunda |
14 | Sveti Maksimilijan Kolbe |
14 | Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon |
14 | Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici |
15 | Velika Gospa |
15 | Sveti Tarzicije |
15 | Sveti Alfred iz Hildesheima |
16 | Sveti Rok |
16 | Sveti Stjepan kralj |
16 | Sluga Božji Antun Mahnić |
17 | Sveti Hijacint |
17 | Sveta Klara iz Montefalca |
17 | Sveti Ivan Rilski |
18 | Sveta Jelena Križarica |
18 | Sveti Agapit |
18 | Sveti Alberto Hurtado Cruchaga |
19 | Sveti Ivan Eudes |
19 | Sveti Sebald |
19 | Sveti Ljudevit Anžuvinac |
20 | Sveti Bernard |
20 | Sveta Maria de Mattias |
20 | Sveti Samuel |
21 | Sveti Pio X. |
21 | Blaženi Aleksandar Haleški |
21 | Sveti Sidonije Apolinar |
22 | Blažena Djevica Marija Kraljica |
22 | Sveti Simforijan iz Autuna |
22 | Blaženi Bernard iz Offide |
23 | Sveta Ruža Limska |
23 | Sveti Filip Benizi |
23 | Sluga Božji Josip Stadler |
24 | Sveti Bartol |
24 | Blaženi Miroslav Bulešić |
24 | Blažena Veronica Antal |
25 | Sveti Ljudevit |
25 | Sveti Josip Calasanz |
25 | Sveti Thomas de Cantilupe |
26 | Sveti Aleksandar iz Bergama |
26 | Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy |
26 | Sveti Melkisedek |
26 | Blaženi Ivan Pavao I |
27 | Sveta Monika |
27 | Sveta Emilija de Vialar |
27 | Sveti David Lewis |
28 | Sveti Augustin |
28 | Sveta María Micaela Desmaissières |
28 | Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv |
29 | Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja |
29 | Sveta Sabina Rimska |
29 | Blažena Bronislava |
30 | Sveta Margaret Ward |
30 | Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster |
30 | Sveta Narcisa od Isusa |
31 | Sveti Rajmund Nonat |
31 | Sveti Josip iz Arimateje |
31 | Gospa od Suza |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Blažena Djevica Marija Kraljica

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam. Naslov "kraljice" posljedica je vjerničkog razmišljanja te posebno pučke pobožnosti. Marija je za pobožni puk ne samo "kraljica", već i "gospodarica", "vojvotkinja", pa čak i "carica", a u našem starom, prelijepom nazivu i "cesarica". Marija se kao Majka i službenica Gospodinova pokazala dostojnom takve časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina bogomajčinstva. Ako liturgija kaže "da Bogu služiti znači kraljevati", onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.
Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči i lijepa, u srednjem vijeku nastala, molitva "Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa"! Ona označava vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega izmoli oproštenje i milost. Marija se kao kraljica saginje nad našu ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć. Kada je, dakle, njezin Bog i Sin, kralj kraljeva, doveo Djevicu djevica uz slavlje anđela, radost arkanđela i klicanje neba, ispunjeno je proroštvo psalmista, koji govori Gospodinu: Kraljica ti zdesna stade, u odjeći pozlaćenoj, zaodjenuta izvezenim ruhom.
Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek obraćali u teškim vremenima i molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici. U selu Biskupija kod Knina pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. Kasnije su štovanje podržavali i širili osobitom revnošću pavlini, franjevci, dominikanci i isusovci. Uz pavline je vezan razvoj Marijinih svetišta u Remetama i Mariji Bistrici. Franjevci su podigli svetišta na Trsatu, u Sinju i Iloku. Dominikanci su posredno ili neposredno uveli u hrvatske obitelji moljenje svete krunice. Isusovci su odgojili mnoge mladiće i djevojke pomoću Marijinih kongregacija. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je 1935. u Mariji Bistrici čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju kraljicom Hrvata. Blaženoj Djevici Mariji Kraljici posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Remetinec-Blato kod Zagreba, Zagreb-Sljeme, Davor, Mursko Središće, Savska Ves kod Čakovca, Mala Subotica, Donji Pustakovec kod Donjeg Kraljevca, Mošanci kod Žakanja, Zemunik-Kraljica mira i Kraljica Hrvata, Grubine kod Podbablja-Kraljica Hrvata, Podbablje, Lug/Kuk-Širokovac kod Tomislavgrada-Kraljica Hrvata, Palić kod Subotice-Kraljica svijeta, Toronto-Kraljica Hrvata). Slavi se i časti i kao Kraljica mira (Zagreb-Gornja Dubrava, Granešinski Novaki kod Zagreba, Donja Reka kod Jastrebarskog, Dobri Zdenci kod Gornje Stubice, Marinec kod pregrade, Podrute kod Novog Marofa, Sisak, Zadar-Stanovi, Makarska, Međugorje, Donje Hrasno kod Neuma), Kraljica apostola (Zaprešić), Kraljica mučenika (Vukovar, Lasinja, Radun kod Kaštel Starog), Kraljica Neba i Zemlje (Ploče), Kraljica Neba (Polje Krapinsko) te posebno kao Kraljica svete Krunice (blagdan 7. listopada).
Kapela Kraljice mira u Donjoj Reki
I u našem gradu, u našoj župi, postoji kapela posvećena Kraljici mira. Nalazi se u lijepom gradskom naselju Donja Reka. Blagoslovio ju je 1996. sin jaskanskog kraja, počasni građanin Jastrebarskog, Sluga Božji, blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Uz kip Majke Božje u kapeli su postavljene i slike svetog Vinka, zaštitnika vinogradarstva i svetog Huberta, zaštinika lovaca.

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica mira i Kraljica Hrvata-župna crkva u Zemuniku

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica mira-kapela u Donjoj Reki

Slika: Blažena Djevica Marija Kraljica-župna crkva u Davoru
Svetac dana - Sveti Simforijan iz Autuna

Sveti Simforijan (latinski Symphorianus, francuski Symphorien, talijanski Sinforiano) iz Autuna u Galiji (danas departman Saône-et-Loire, Bourgogne), mučenik, sin plemenitih roditelja, senatora Fausta i Auguste, živio je i djelovao u III. stoljeću. O njegovom mučeništvu svjedoči sveti Grgur iz Toursa (539-594), biskup i povjesničar. Simforijan je dobio odličnu naobrazbu i kršćanski odgoj. U gradu Autunu živjeli su tada uglavnom pogani, koji su štovali Apolona, Dijanu i Kibelu. Mladi Simforijan jednom se javno izrugivao kultu Kibele (Cybèle), božice zemlje i plodnosti, pa je uhićen i doveden pred gradskog suca Heraklija. Bio je iz plemenite rimske obitelji pa mu je ponuđeno da se odrekne svoje kršćanske vjere. Čak mu je ponuđen novac da to učini.
Simforijan se nije želio odreći Krista Gospodina pa je dvaput javno posvjedočio svoju vjeru. Najprije je izbičevan, a potom osuđen na smrt. Dok su ga vodili na stratište, njegova majka s gradskih zidina hrabrila je sina: „Sine, sine, Simforijane! Sjeti se Boga živoga! Danas nećeš izgubiti život, nego dobiti bolji.“ Simforijanu je odrubljena glava pred gradskim zidinama u Autunu, na današnji dan, 22. kolovoza 178, za vrijeme progona cara Marka Aurelija. Biskup Eufronije iz Autuna podigao je oko 450. opatiju na mjestu Simforijanovog mučeništva. Simforijanove relikvije nalaze se danas u jednoj kapeli katedrale svetog Lazara u Autunu, gdje se čuva i glasovita slika „Mučenje svetog Simforijana“ (1834) slavnog francuskog slikara Jean-Auguste-Dominiquea Ingresa. Zazivaju ga kod suše, očnih bolesti i sifilisa, a zaštitnik je grada Autuna, djece, studenata, sokolara i bogalja te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Francuske, Belgije, Engleske i svijeta.

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna-crkva u Thiersu

Slika: Sveti Simforijan iz Autuna-crkva u Azayu-le-Rideau
Svetac dana - Blaženi Bernard iz Offide

Blaženi Bernard iz Offide (Bernardo da Offida), talijanski redovnik kapucin, brat laik, treće od osmero djece siromašnih seljaka Domenica Peronija i Elisabette Puccio, rođen je kao Domenico Francesco Peroni 7. studenoga 1604. u naselju Appignano del Tronto (do 1879. Appignano di Offida, provincija Ascoli Piceno, Marche, središnja Italija). U mladosti je bio pastir i radio na poljima. Stupio je 1626. u kapucinski red u Corinaldu (provincija Ancona, Marche). Novicijat je završio u Camerinu (provincija Macerata), položio svečane zavjete i uzeo redovničko ime Bernardo. Većinu svojeg života fra Bernardo je proveo služeći braću redovnike i obavljajući raznorazne poslove. Radio je do 1633. kao kuhar, a potom kao vratar, bolničar, vrtlar i sakupljač milostinje.
Uvijek s krunicom u ruci, glasovit po svojoj pobožnosti, dubokom molitvenom i asketskom životu (često se kažnjavao bičevanjem), fra Bernardo je bio mirotvorac, savjetnik i tješitelj mnogih ljudi, naročito seljaka, ali i plemića i svećenika. Svesrdno se brinuo za siromahe, bolesnike, djecu i životinje. Veliki štovatelj euharistije, za vrijeme euharistijskog slavlja doživljavao je ekstaze i levitirao, a njegov lik obasjavalo je neko unutarnje svjetlo. Već za života na glasu svetosti, raspolagao je darom čitanja duša i ozdravljivanja. Do 1650. boravio je u kapucinskim samostanima u Fermu i Ascoliju (Marche), a zatim do kraja života u Offidi (provincija Ascoli Piceno, Marche). Preminuo je 22. kolovoza 1694. u Offidi. Blaženim ga je proglasio 25. svibnja 1795. papa Pio VI. Zaštitnik je grada Offide, u kojem se nalazi i njegovo svetište. Veliki austrijski skladatelj Joseph Haydn posvetio mu je 1796. svoju misu „Missa sancti Bernardi von Offida".

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide

Slika: Blaženi Bernard iz Offide