SVECI MJESECA - KOLOVOZ
1 | Sveti Alfonz Liguori |
1 | Sveti Petar Julijan Eymard |
1 | Sveti Petar Faber |
2 | Gospa od anđela |
2 | Sveti Euzebije iz Vercellija |
2 | Sluga Božji Aleksa Benigar |
3 | Blaženi Augustin Kažotić |
3 | Sveta Lidija iz Tijatire |
3 | Sveti Nikodem |
4 | Sveti Ivan Marija Vianney |
4 | Sveti Stjepan I |
4 | Sveti Luigi Scrosoppi |
5 | Gospa Snježna |
5 | Sveta Nona |
5 | Sveti Osvald |
6 | Preobraženje Gospodinovo |
6 | Sveti Hormizda |
6 | Sveti Kremet |
7 | Sveti Siksto II, papa i mučenik |
7 | Sveti Kajetan |
7 | Sveti Albert iz Trapanija |
8 | Sveti Dominik |
8 | Sveti Cirijak Rimski |
8 | Sveta Mary MacKillop |
9 | Sveta Terezija Benedikta od Križa |
9 | Sveti Emigdije |
9 | Sveta Marianne Cope |
10 | Sveti Lovro, đakon i mučenik |
10 | Blaženi Franciszek Drzewiecki |
10 | Sluga Božji Nikola Bijanković |
11 | Sveta Klara |
11 | Sveti John Henry Newman |
11 | Sveta Filomena |
12 | Blaženi Inocent XI. |
12 | Blaženi Karl Leisner |
12 | Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez |
13 | Sveti Kasijan |
13 | Sveti Poncijan i Hipolit |
13 | Blaženi Marko iz Aviana |
13 | Sveta Radegunda |
14 | Sveti Maksimilijan Kolbe |
14 | Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon |
14 | Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici |
15 | Velika Gospa |
15 | Sveti Tarzicije |
15 | Sveti Alfred iz Hildesheima |
16 | Sveti Rok |
16 | Sveti Stjepan kralj |
16 | Sluga Božji Antun Mahnić |
17 | Sveti Hijacint |
17 | Sveta Klara iz Montefalca |
17 | Sveti Ivan Rilski |
18 | Sveta Jelena Križarica |
18 | Sveti Agapit |
18 | Sveti Alberto Hurtado Cruchaga |
19 | Sveti Ivan Eudes |
19 | Sveti Sebald |
19 | Sveti Ljudevit Anžuvinac |
20 | Sveti Bernard |
20 | Sveta Maria de Mattias |
20 | Sveti Samuel |
21 | Sveti Pio X. |
21 | Blaženi Aleksandar Haleški |
21 | Sveti Sidonije Apolinar |
22 | Blažena Djevica Marija Kraljica |
22 | Sveti Simforijan iz Autuna |
22 | Blaženi Bernard iz Offide |
23 | Sveta Ruža Limska |
23 | Sveti Filip Benizi |
23 | Sluga Božji Josip Stadler |
24 | Sveti Bartol |
24 | Blaženi Miroslav Bulešić |
24 | Blažena Veronica Antal |
25 | Sveti Ljudevit |
25 | Sveti Josip Calasanz |
25 | Sveti Thomas de Cantilupe |
26 | Sveti Aleksandar iz Bergama |
26 | Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy |
26 | Sveti Melkisedek |
26 | Blaženi Ivan Pavao I |
27 | Sveta Monika |
27 | Sveta Emilija de Vialar |
27 | Sveti David Lewis |
28 | Sveti Augustin |
28 | Sveta María Micaela Desmaissières |
28 | Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv |
29 | Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja |
29 | Sveta Sabina Rimska |
29 | Blažena Bronislava |
30 | Sveta Margaret Ward |
30 | Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster |
30 | Sveta Narcisa od Isusa |
31 | Sveti Rajmund Nonat |
31 | Sveti Josip iz Arimateje |
31 | Gospa od Suza |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Hijacint
Danas slavimo svetog Hijacinta, kojeg njegovi Poljaci nazivaju Jacek Odrowąż. Rodio se 1185. u selu Kamień blizu grada Opole u Šleskoj, u obitelji koja je pripadala malom plemstvu. Njegov je bliski rođak, vjerojatno i stariji brat, sveti Czesław. Studirao je u Krakówu, Parizu i Bologni. Doktor kanonskog prava i teologije, u Rimu je nazočio čudu svetog Dominika i pridružio se dominikancima kao prvi Poljak. Sveti Dominik poslao ga je da naviješta evanđelje poganima u Pruskoj. Čudotvorac, “apostol sjevera”, dobrotvor bolesnika i siromaha, osnivao je samostane u Poljskoj i Češkoj, djelovao kao misionar u Litvi, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Škotskoj, Ukrajini, Rusiji, Turskoj i Grčkoj. Preminuo je u svojem krakowskom samostanu na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1257. Njegov je grob u dominikanskoj crkvi postao stjecište hodočasnika i bolesnika. Svetim ga je proglasio 1594. papa Klement VIII. U pomoć ga zazivaju trudnice i utopljenici. Zaštitnik je Litve, Poljske i krakowske biskupije. Posvećene su mnoge crkve diljem svijeta, a posebno je omiljen kao San Jacinto u zemljama španjolskog jezičnog područja, gdje su po njemu nazvani brojni gradovi i naselja.
Slika: Sveti Hijacint
Slika: Sveti Hijacint
Slika: Sveti Hijacint
Slika: Sveti Hijacint
Slika: Sveti Hijacint
Slika: Sveti Hijacint
Svetac dana - Sveta Klara iz Montefalca
Sveta Klara iz Montefalca (Chiara da Montefalco), poznata i kao sveta Klara od Križa (Chiara della Croce), talijanska redovnica augustinka, mističarka, rođena je oko 1268. u Montefalcu (provincija Perugia, Umbrija, biskupija Spoleto), u uglednoj obitelji, kao druga kći Damiana i Iacope Vengente. Već je u djetinjstvu sate i sate provodila u molitvi i sa šest godina podvrgavala se oštroj pokori. Franjevačka trećoredica, posvetila se dragom Bogu i potaknuta primjerom svoje starije sestre Giovanne i njezine prijateljice Andreole, ušla u strogu klauzuru. Njezin otac Damiano sagradio je po Giovanninoj želji u Montefalcu mali samostan svetog Leonarda, svojevrsnu pustinjačku nastambu. Chiara je u tu zajednicu ušla 1275, a za sestrama su se povele i mnoge druge djevojke pa je nastala potreba za većim samostanom. Gradnja novog samostana potrajala je do 1290, kada je biskup Gerardo Artesino 10. lipnja 1290. dekretom potvrdio redovničku zajednicu sestre Giovanne i dao joj pravila svetog Augustina. Taj augustinski samostan nazvan je imenom Svetog Križa, a Giovanna je izabrana za prvu poglavaricu. Giovanna je preminula 22. studenoga 1291, a za poglavaricu je tada izabrana Chiara. U početku je otklonila tu dužnost, a prihvatila je položaj tek na zahtjev biskupa Spoleta. Iako vrlo mlada, vodila je svoju zajednicu čvrsto i odlučno.
Za vrijeme viđenja na Bogojavljenje 1294. Chiara je prihvatila u svoje srce Isusov križ i nosila ga kao stalni i bolni teret do kraja života. Bila je obdarena mnogim viđenjima i ekstazama, a postala je glasovita po svojim mudrim savjetima i odgovorima na sva moguća pitanja istaknutih filozofa, teologa, kardinala i znanstvenika. Kristova muka i njegov križni put posve su proželi Chiarin život. Sagradila je 1303. crkvu u Montefalcu i posvetila je Svetom Križu. Preminula je u svojem samostanu u Montefalcu, na današnji dan, 17. kolovoza 1308. Nakon smrti na njezinom su tijelu iznad srca otkrili utisnut znak križa, a na samom srcu znakove Kristove muke. Narod ju je počeo štovati odmah poslije smrti. Blaženom ju je 13. travnja 1737. proglasio papa Klement XII, a svetom 8. prosinca 1881. papa Leon XIII. Zaštitnica je grada Montefalca te mnogih crkava i kapela. Chiarine relikvije počivaju danas u njezinom svetištu, samostanu svete Klare u Montefalcu, kojim upravljaju redovnice augustinke. Umjetnici je često prikazuju sa simbolima Kristove muke koju je sveta Klara iz Montefalca duboko proživljavala.
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Slika: Sveta Klara iz Montefalca
Svetac dana - Sveti Ivan Rilski
Sveti Ivan Rilski, bugarski monah i pustinjak, zaštitnik Bugarske i bugarskog naroda, rođen je 876. u selu Skrinu (općina Boboševo, oblast Kjustendil, jugozapadna Bugarska), u podnožju Osogovske planine. Pastir, s 25 godina je stupio kao monah u manastir svetog Dimitrija podno najvišeg osogovskog vrha Ruena. Napustio je samostan kako bi živio u osami i molitvi. Boravio je na različitim mjestima, a onda se otputio na najvišu bugarsku planinu, Rilu (jugozapadna Bugarska). Na Rili je proveo ostatak života i utemeljio glasoviti manastir. Čudotvorac, već je za života smatran svetim. Prema legendama, oko njega su se okupljale divlje životinje, a ptice su slijetale na njegova ramena. Postao je slavan po svojim čudima i to je ometalo njegov pustinjački život. Oko njega su se okupljali mnogi sljedbenici i ljudi željni njegovog blagoslova. Ivanova slava i vijesti o njegovom čudesima doprla su i do Preslava, tadašnje bugarske prijestolnice. Na put do Rile, 450 kilometara dug, uputio se i bugarski car Petar I, kako bi upoznao Ivana i primio od njega blagoslov i savjete.
Ivan nije želio primiti cara kako ne bi podlegao iskušenju taštine nego se s njim pozdravio s udaljenosti. Primio je od cara samo malu količinu hrane, a vratio mu zlato i skupocjene darove uz savjet da car zlato mora koristiti za zaštitu zemlje i pomoć siromasima. Ivan Rilski preminuo je u svojem manastiru 18. kolovoza 946. Krajem desetog stoljeća njegove su relikvije prenesene u Sofiju (tada Sredec), 1194. u Veliko Tarnovo, a 1469. vraćene su u manastir Rila. Taj je manastir, smješten 117 kilometara južno od Sofije, u dolini Rilske reke, bio istaknuto žarište bugarske pismenosti i kulturnog života. U njegovom se muzeju čuvaju mnogobrojni rukopisi i vrijedni umjetnički spomenici, osobito ikone. Manastir je od 1983. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Svetog Ivana Rilskog štuju istočne i zapadne Crkve, pravoslavci i katolici. Zaštitnik je Bugarske i bugarskog naroda. Njegovim imenom nazvane su mnoge ustanove, ulice, škole, samostani, crkve i kapele u Bugarskoj i svijetu. Prigodom posjeta Bugarskoj, u svibnju 2002, papa Ivan Pavao II. molio je na grobu svetog Ivana Rilskog. Spominjući se danas najpopularnijeg bugarskog sveca, prisjetimo se u našoj molitvi i prijateljskog bugarskog naroda.
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan Rilski
Slika: Sveti Ivan - Rilski manastir