Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1Sveti Alfonz Liguori
1Sveti Petar Julijan Eymard
1Sveti Petar Faber
2Gospa od anđela
2Sveti Euzebije iz Vercellija
2Sluga Božji Aleksa Benigar
3Blaženi Augustin Kažotić
3Sveta Lidija iz Tijatire
3Sveti Nikodem
4Sveti Ivan Marija Vianney
4Sveti Stjepan I
4Sveti Luigi Scrosoppi
5Gospa Snježna
5Sveta Nona
5Sveti Osvald
6Preobraženje Gospodinovo
6Sveti Hormizda
6Sveti Kremet
7Sveti Siksto II, papa i mučenik
7Sveti Kajetan
7Sveti Albert iz Trapanija
8Sveti Dominik
8Sveti Cirijak Rimski
8Sveta Mary MacKillop
9Sveta Terezija Benedikta od Križa
9Sveti Emigdije
9Sveta Marianne Cope
10Sveti Lovro, đakon i mučenik
10Blaženi Franciszek Drzewiecki
10Sluga Božji Nikola Bijanković
11Sveta Klara
11Sveti John Henry Newman
11Sveta Filomena
12Blaženi Inocent XI.
12Blaženi Karl Leisner
12Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13Sveti Kasijan
13Sveti Poncijan i Hipolit
13Blaženi Marko iz Aviana
13Sveta Radegunda
14Sveti Maksimilijan Kolbe
14Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15Velika Gospa
15Sveti Tarzicije
15Sveti Alfred iz Hildesheima
16Sveti Rok
16Sveti Stjepan kralj
16Sluga Božji Antun Mahnić
17Sveti Hijacint
17Sveta Klara iz Montefalca
17Sveti Ivan Rilski
18Sveta Jelena Križarica
18Sveti Agapit
18Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19Sveti Ivan Eudes
19Sveti Sebald
19Sveti Ljudevit Anžuvinac
20Sveti Bernard
20Sveta Maria de Mattias
20Sveti Samuel
21Sveti Pio X.
21Blaženi Aleksandar Haleški
21Sveti Sidonije Apolinar
22Blažena Djevica Marija Kraljica
22Sveti Simforijan iz Autuna
22Blaženi Bernard iz Offide
23Sveta Ruža Limska
23Sveti Filip Benizi
23Sluga Božji Josip Stadler
24Sveti Bartol
24Blaženi Miroslav Bulešić
24Blažena Veronica Antal
25Sveti Ljudevit
25Sveti Josip Calasanz
25Sveti Thomas de Cantilupe
26Sveti Aleksandar iz Bergama
26Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26Sveti Melkisedek
26Blaženi Ivan Pavao I
27Sveta Monika
27Sveta Emilija de Vialar
27Sveti David Lewis
28Sveti Augustin
28Sveta María Micaela Desmaissières
28Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29Sveta Sabina Rimska
29Blažena Bronislava
30Sveta Margaret Ward
30Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30Sveta Narcisa od Isusa
31Sveti Rajmund Nonat
31Sveti Josip iz Arimateje
31Gospa od Suza

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Rok

Sveti Rok

Sveti Rok

Sveti Rok ili Roko (Rochus, Roch, Rocco, Roque), današnji zaštitnik, rodio se 1295. u francuskom gradu Montpellieru kao plemićki sin, s madežom na prsima u obliku crvenog križa. Ostao je bez roditelja prije dvadesete godine, prodao sva svoja dobra, novac podijelio siromasima i kao siromašni hodočasnik uputio se u Rim. Čudotvorac, na putu je činio dobra djela i dvorio oboljele od kuge. Hodočastio je u Acquapendente, Cesenu, Rim, Rimini, Novaru i Piacenzu, posjećivao javne bolnice i posvuda činio djela milosrđa te ostavljao tragove čudesnih ozdravljenja molitvom, dodirom i znakom križa. Njegovo se putovanje pretvorilo u hodočašće ljubavi. U Piacenzi se i sam razbolio od kuge pa je prognan iz grada. Utočište je našao u šumi, hranio se biljem i pio vodu iz vrela, koje je poteklo u njegovom skrovištu. Jedini prijatelj bio mu je lovački pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha i lizao mu rane. Vlasnik psa, grof Gottardo Palastrelli, slijedio je životinju u šumu i primio Roka pod svoj krov. Kada je ozdravio, vratio se u zavičaj, ali su ga tamo zatvorili kao sumnjivca i špijuna. U zatvoru je proveo pet godina, ponovo obolio od kuge i tek je svećeniku koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio tko je. Preminuo je u Montpellieru (po nekim izvorima u talijanskom gradu Vogheri) na današnji dan, 16. kolovoza 1327. Pripisuju mu se mnoga čudesa i ozdravljenja.

Zazivaju ga kod epidemija kuge i kolere, kožnih bolesti i osipa, bolova u koljenima, a zaštitnik je pasa, bolesne stoke, invalida, krivo optuženih osoba, kožnih bolesnika, neženja, kirurga, proizvođača crepova, hodočasnika, ljekarnika, grobara i trgovaca polovnom robom. Jedan je od najomiljenijih europskih svetaca i posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Šestine, Zagreb-Rokov perivoj, Izimje kod Jastrebarskog, Luka, Sveta Nedjelja, Cvetković Brdo kod Velike Gorice, Rokovci kod Andrijaševaca, Vukovar, Veliškovci kod Belišća, Satnica Đakovačka, Osijek-Gornji grad, Opatovac kod Cernika, Vrbje, Brđani kod Rešetara, Zagrađe kod Pleternice, Virovitica, Koprivnički Bregi, Druškovec kod Maruševca, Draškovec kod Preloga, Novo Selo Rok kod Čakovca, Zagora kod Krapine, Kratečko kod Siska, Roždanik-Jazavica kod Novske, Donja Jelenska kod Popovače, Skakavac kod Karlovca, Ogulin, Sveti Rok kod Lovinca, Lokve, Zakrajc Brodski kod Skrada, Klana, Volosko kod Opatije, Punat na Krku, Črnica kod Buzeta, Rakotule kod Karojbe, Fuškulin kod Poreča, Nova Vas kod Poreča, Brtonigla, Pićan, Muntrilj kod Tinjana, Galižana kod Vodnjana, Draguć kod Cerovlja, Svetvinčenat, Bibinje, Sveti Filip i Jakov, Sikovo kod Svetog Filipa i Jakova, Biograd, Pašman, Drniš, Murter, Primošten, Dubravice kod Skradina, Kaštel Sućurac, Split-Manuš, Čaporice kod Trilja, Udovičić kod Otoka, Vinjani kod Imotskog, Jesenice kod Dugog Rata, Medov Dolac kod Lovreća, Brela, Omiš, Mimice kod Omiša, Stari Grad na Hvaru, Pitve kod Jelse na Hvaru, Jelsa, Vrboska na Hvaru, Sutivan na Braču, Komiža na Visu, Lumbarda na Korčuli, Vela Luka na Korčuli-groblje, Trpanj na Pelješcu, Ošlje u Dubrovačkom primorju, Podrujnica kod Kule Norinske, Dubrovnik, Bosanska Gradiška, Cer kod Dervente, Prud kod Odžaka, Donja Lastva kod Tivta, Subotica, Morović kod Šida, Petrovaradin, Novi Sad). Sretan imendan želimo svim našim dragim čitateljima s imenom Rok ili Roko!

Sveti Rok u našem gradu

Sveti Rok je i drugotni zaštitnik jaskanske župe. Posvećen mu je desni bočni oltar u našoj župnoj crkvi. Oltar svetog Roka izrađen je 1922. u zagrebačkoj Obrtnoj školi po nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog (Zagreb, 1875-Zagreb, 1945), sveučilišnog profesora te vrsnog konzervatora i rekonstruktora. Slike svetog Ćirila i Metoda izradio je iste godine slikar Marko Rašica (Dubrovnik, 1883-Koločep, 1963), poznati umjetnik dubrovačkog kruga, školovan u bečkom secesijskom duhu.

Kapela svetog Roka nalazi se u jaskanskom gradskom naselju Izimje (župa Petrovina) i predstavlja značajan spomenik iz 19. stoljeća. Stara drvena kapela sagrađena je na tom mjestu u Donjem Izimju 1648, a današnja je zidana u prvoj polovini XIX. stoljeća. Mijenjala je svoje nazive pa je u starini to bila kapela Rastanka svetih apostola, kasnije je nazvana kapelom svetog Andrije i konačno kapelom svetog Roka. Glavni oltar svetog Roka, s tri svetačka kipa, izradio je 1903. slovenski majstor Alojz Zoratti iz Maribora. Bočni oltar svetog Andrije, s kipovima apostola u dvije razine, klasicistički jednostavan, s pozlaćenim baroknim ornamentom iznad središnjeg kipa svetog Andrije, vjerojatno je nekadašnji glavni oltar iz vremena gradnje kapele. U kapeli svetog Roka bile su sačuvane i tri vrijedne misnice iz XVII. stoljeća. Današnji blagdan izvrsna je prigoda za hodočasnički pohod Izimju i kapeli svetog Roka.

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok

Slika: Sveti Rok

Sveti Rok-župna crkva u Petrovaradinu

Slika: Sveti Rok-župna crkva u Petrovaradinu

Sveti Rok-župna crkva u Virovitici

Slika: Sveti Rok-župna crkva u Virovitici

Sveti Rok-kapela u Izimju

Slika: Sveti Rok-kapela u Izimju

Sveti Roko-crkva u Jelsi

Slika: Sveti Roko-crkva u Jelsi

Svetac dana - Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Danas slavimo i svetog Stjepana, ugarskog kralja. Rodio se 967. ili 969. ili 975. u Ostrogonu (Esztergomu). Sin Geze I, kršten je kao dječak od 10 godina, a vladao je od 997. U borbi za vlast porazio je je bratića Koppánya, pristašu poganstva. Oko 1000. utemeljio je nadbiskupiju u Ostrogonu te položio osnove crkvenoj organizaciji na području Ugarske. Na Božić godine 1000. okrunjen je krunom koju mu je, prema predaji, poslao papa Silvestar II. (kruna svetog Stjepana). Oženio se Gizelom, sestrom rimsko-njemačkog cara Henrika II. Podupirao je pokrštavanje Ugarske, osnivao biskupije i samostane, gradio crkve, unutarnjim reformama ustrojio županije, ojačao kraljevsku vlast, a svojim privrženicima podijelio prostrane zemljišne posjede. Otac svetog Emerika (Mirka), preminuo je 15. kolovoza 1038. u Ostrogonu.

Svetim ga je 1083. proglasio papa Grgur VII. Posvećena mu je i naša zagrebačka katedrala (kao i Uznesenju Marijinu i svetom Ladislavu kralju). Zaštitnik je Mađarske, kraljeva, roditelja, zidara, klesara i kamenorezaca te mnogih naselja, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Bistrinci kod Belišća, Dalj Planina kod Erduta, Slatinik Drenjski, Slavonski Brod-svetište Gospe brze pomoći, Humljani kod Čačinaca, Hercegovac, Mursko Središće, Gornji Mihaljevec, Kompolje kod Otočca, Stari Laz kod Ravne Gore, Sombor-karmelićanska crkva, Kruščić kod Kule, Svilojevo kod Apatina, Senta).

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan kralj

Slika: Sveti Stjepan kralj

Sveti Stjepan Kralj-župna crkva u Hercegovcu

Slika: Sveti Stjepan Kralj-župna crkva u Hercegovcu

Sveti Stjepan kralj-crkva u Kompolju

Slika: Sveti Stjepan kralj-crkva u Kompolju

Sveti Stjepan kralj-crkva u Slatiniku Drenjskom

Slika: Sveti Stjepan kralj-crkva u Slatiniku Drenjskom

Svetac dana - Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić (Anton Mahnič), slovenski i hrvatski svećenik, krčki biskup, rođen je 14. rujna 1850. u Kobdilju (općina Komen) na goričkom Krasu u Sloveniji (Goriška regija, Primorska) kao sin Antona Mahniča i Jožefe rođene Jerič. Nakon završene sjemenišne gimnazije i studija teologije u Gorici za svećenika je zaređen 1874. Nakon doktorata iz teologije u Beču (1881) bio je nadstojnik i ravnatelj sjemeništa, a od 1880. do 1896. profesor teologije u Gorici. Zbog odlučnog i ponekad preoštrog nastupa njegovi protivnici prozvali su ga „nevihta s Krasa” (oluja s Krasa). Imenovan je 1896. krčkim biskupom. Biskupsko ređenje primio je 17. veljače 1897. u goričkoj katedrali, a u Krku je ustoličen 27. ožujka 1897. Bio je pristaša katoličkog integrizma pa je u tu svrhu izdavao časopise Rimski katolik (1888–96) i Hrvatska straža (1903–18) te više glasila (Krijes, Luč, Riječke novine). Jedan je od inicijatora Hrvatskog katoličkog pokreta, a njegovim poticanjem osnivana su katolička akademska društva u Zagrebu, Beču, Grazu, Innsbrucku i Pešti. Mahnićevi temeljni ciljevi bili su obrana vjere i prava Katoličke crkve, preobrazba javnog života prema kršćanskim načelima, borba za prava, političku slobodu i samosvijest hrvatskog naroda, osnivanje socijalnih organizacija i ostvarenje ideala kršćanske demokracije.
Krčki biskup bio je ključna osoba u afirmaciji konzervativnog političkog katolicizma, utemeljenog na vjerskoj, narodnoj i demokratskoj ideji. Bio je osnivač ili poticatelj mnogih svećeničkih i laičkih društava (Hrvatski katolički narodni savez, Pijevo društvo za promicanje katoličke štampe). Djelovanje katoličkog pokreta započelo je 1903. pokretanjem časopisa Hrvatska straža, utemeljenog na načelima kršćanske filozofije i namijenjenog laicima, koji su, prema Mahniću, kao nositelji i širitelji vjere „Crkva u svijetu“. Djelovao je na promicanju starocrkvenoslavenske liturgije. Na Krku je 1902. osnovao Staroslavensku akademiju, a u svojoj biskupskoj rezidenciji otvorio tiskaru »Kurykta« za tiskanje liturgijskih knjiga na glagoljici. Održao je biskupijske sinode 1901. i 1911. te u Krku dao tiskati njihove dokumente (1902, 1912). Mahnićev najvažniji doprinos uvijek je bilo okupljanje i odgajanje mladeži. Poslije 1. svjetskog rata talijanske okupacijske vlasti prognale su Mahnića iz Krka u Frascati kod Rima. Tamo se teško razbolio te otišao u Zagreb, gdje je preminuo na glasu svetosti 14. prosinca 1920. na dvoru zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Najprije je bio pokopan na Mirogoju, potom su mu posmrtni ostaci 1929. preneseni u crkvu svetog Franje Ksaverskoga u Zagrebu (kod franjevaca trećoredaca, glagoljaša), a 23. studenoga 2002. u njegovu krčku katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Izrađena je 1970. spomen-medalja s njegovim likom uz obljetnicu smrti (autor Ante Orlić), a u Štanjelu (općina Komen, Slovenija), postavljeno je 1998. njegovo poprsje u bronci (autor Evgen Guštin). U osnovnoj školi u Krku od 1998. djeluje po njemu nazvana Mala staroslavenska akademija. Biskupijski postupak za njegovu beatifikaciju službeno je otvoren 14. prosinca 2013, u katedralnoj crkvi u Krku, a 2014. u svrhu promicanja njegovog štovanja pokrenut je glasnik Mahnićevo slovo.

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Sluga Božji Antun Mahnić

Slika: Sluga Božji Antun Mahnić

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani