SVECI MJESECA - STUDENI
1 | Svi Sveti |
1 | Sluga Božji Josip Lang |
1 | Sveti Zygmunt Gorazdowski |
2 | Dušni dan |
2 | Sveti Just iz Trsta |
2 | Sveta Ruta |
3 | Sveti Hubert |
3 | Sveti Martín de Porres |
3 | Sluga Božji Placido Cortese |
4 | Sveti Karlo Boromejski |
4 | Sveti Malahija iz Armagha |
4 | Blaženi Pavol Peter Gojdič |
5 | Sveti Emerik |
5 | Sveti Elizabeta i Zaharija |
5 | Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić |
6 | Sveti Leonard |
6 | Sveti Pavao Carigradski |
6 | Sveti Willibrord |
7 | Sveti Engelbert |
7 | Blaženi Antonio Baldinucci |
7 | Sveti Prosdocim |
8 | Blaženi Ivan Duns Scot |
8 | Sveti Adeodat |
8 | Sveti Geoffroy iz Amiensa |
9 | Blaženi Gracija Kotorski |
9 | Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva |
9 | Sveti Teodor iz Amasije |
10 | Sveti Leon Veliki |
10 | Sveti Andrija Avellino |
10 | Blažena Odette Prévost |
11 | Sveti Martin |
11 | Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici |
11 | Sveti Ivan Milosrdni |
12 | Sveti Jozafat |
12 | Sveti Emilijan |
12 | Sveti Astrik |
13 | Sveti Stanislav Kostka |
13 | Sveti Brcko |
13 | Sveta Agostina Pietrantoni |
14 | Sveti Nikola Tavelić |
14 | Sveti Ivan Trogirski |
14 | Sveti Laurence O'Toole |
15 | Sveti Albert Veliki |
15 | Sveti Josip Pignatelli |
15 | Sveti Leopold Austrijski Pobožni |
16 | Sveta Margareta Škotska |
16 | Sveta Gertruda |
16 | Sveti Edmund Rich |
17 | Sveta Elizabeta Ugarska |
17 | Sveti Dionizije Aleksandrijski |
17 | Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo |
17 | Blažena Salomea Krakovska |
18 | Sveta Rose Philippine Duchesne |
18 | Blažena Karolina Kózka |
18 | Sveti Noa |
19 | Sveta Matilda von Hackeborn |
19 | Sveti Rafael Kalinowski |
19 | Sveti Obadija |
19 | Sveti Faust Aleksandrijski |
20 | Sveti Feliks de Valois |
20 | Sveti Bernward iz Hildesheima |
20 | Blažena Anna Kolesárová |
21 | Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja |
21 | Sveti Mauro Porečki |
21 | Sveti Gelazije I |
22 | Sveta Cecilija |
22 | Sveti Filemon, Apija i Arhip |
22 | Sveti Pedro Esqueda Ramírez |
23 | Krist Kralj |
23 | Sveti Klement |
23 | Sveti Kolumban |
23 | Sveti Spes |
24 | Sveti vijetnamski mučenici |
24 | Sveti Krševan |
24 | Sveti Albert iz Leuvena |
25 | Sveta Katarina |
25 | Sluga Božji Ante Josip Tomičić |
25 | Blažena Elizabeta iz Reutea |
26 | Sveti Leonardo da Porto Maurizio |
26 | Sveti Ivan Berchmans |
26 | Blaženi Giacomo Alberione |
27 | Sveti Virgilije |
27 | Sveti Francesco Antonio Fasani |
27 | Blaženi Bernardino iz Fosse |
28 | Sveti Jakov Markijski |
28 | Sveti Grgur III. |
28 | Sveti Grgur Nisenski |
29 | Sveta Katarina Labouré |
29 | Sveti Saturnin i Sizinije |
29 | Sveti Krispin i Krispinijan |
30 | Sveti Andrija |
30 | Sveti Silvestar Guzzolini |
30 | Sveti Cuthbert Mayne |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Krševan

Današnji zaštitnik, sveti Krševan (latinski Chrysogonus, talijanski Crisogono), akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se žarkom vjerom u vrijeme Dioklecijanovih progona. O njegovom životu i mučeništvu kruže različite legende. Carski namjesnik (“vicarius urbis”), prema predaji bio je u Rimu vjeroučitelj svete Anastazije (Stošije), mučenice. Dok je boravio u tamnici, Krševan je tužnu Anastaziju tješio i bodrio svojim pismima. Krševana su nagovarali da se odreče vjere a za uzvrat mu je ponuđen visoki upravni položaj, prefektura i konzulat Rimske provincije. Odbio je tu ponudu jer nije želio pogaziti svoju vjeru i zanijekati samog sebe. Odrubljena mu je glava 23. studenoga 304. u Aquilei (danas Furlanija, sjeveroistočna Italija). Tijelo mu je bačeno u more, voda ga je vratila na obalu, a pokopao ga je sveti Zoilo.
Uz blagdan svetoga Krševana ulazna pjesma kliče: "Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko." Njegovo ime ušlo je u Rimski kanon mise, a kao zaštitnika svoga grada slave ga naši Zadrani (njegov lik krasi i grb grada). Svojem zaštitniku podigli su prekrasnu romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III. Dvije skladne kolonade dijele crkvu u tri broda, nad bočnim brodovima su niske galerije s jednostavnim otvorima, a u dnu bazilike tri su polukružne apside, pred kojima je podignuti prezbiterij. Usred prezbiterija nalazi se vrijedan barokni oltar iz 1701, s bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, a djelo su mletačkog kipara Alvisea Tagliapietre. Svetom Krševanu posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Italiji, širom svijeta i hrvatskih krajeva (Šibenik, Milohnići na Krku). Našim dragim Zadranima čestitamo od srca njihov veliki blagdan.

Slika: Sveti Krševan

Slika: Sveti Krševan

Slika: Sveti Krševan i sveta Stošija

Slika: Sveti Krševan-crkva u Zadru
Svetac dana - Sveti vijetnamski mučenici

Vijetnamski mučenici, poznati i kao mučenici iz Tonkina, mučenici iz Annama (vijetnamski: Các Thánh Tử đạo Việt Nam), mučenici iz Indokine ili Andrija Dung-Lac i drugovi (Anrê Dũng-Lạc và Các bạn tử đạo), sveci su koje je kanonizirao 1988. papa Ivan Pavao II. Povijest katoličanstva u Vijetnamu počinje 1533, kada su stigli prvi portugalski misionari. U XVII. stoljeću tamo su djelovali dominikanski i isusovački misionari. Glasoviti apostol te mlade azijske Crkve bio je francuski misionar, isusovac Alexandre de Rhodes. Kad je 1645. otac de Rhodes protjeran, u Vijetnam su dolazili misionari iz različitih redova i različitih zemalja. Naviještali su Evanđelje, okupljali vjernike, gradili crkve i organizirali domaće svećenstvo. Razvoj kršćanstva u Vijetnamu obilježen je brojnim progonima. Od 1645. do 1886. bilo je 53 progona kršćana, u kojima je stradalo oko 113 tisuća vjernika. Tijekom vladavine kralja Minha Mạnga, od 1821. nadalje, progoni su postali nemilosrdni. Osuđivani na smrt i oni koji su se usudili skrivati kršćane. Neprijateljski usmjeren bio je i kralj Tự Đức, koji je vladao od 1847. do 1883. Mrzio je sve što je europsko, ne razlikujući politiku od vjere. Ustanovio je novčanu nagradu za one koji pomognu u hvatanju misionara, a uhvaćenim misionarima lomili su lubanje i bacali ih u rijeku. Domaće, vijetnamske svećenike i vjeroučitelje obično su zaklali. Vjernici su mogli spasiti život, ako su ispred suca pogazili križ. Postojanost i čvrstoća vijetnamskih kršćana nailazila je na strahovite kušnje i patnje. Razdvajali su obitelji, odvajali muževe od žena, djecu od roditelja, proganjali ih u daleke krajeve, oduzimali im dobra. Okrutnost mučitelja očitovala se na različite načine. Mučenicima su odrubljivali glave, razapinjali ih, davili, pilili, izvrgavali groznim mukama u zatvorima ili rudnicima. Mnoge od tih brojnih mučenika Crkva je uzdigla na oltar kao blaženike i junake vjere, 1900, 1906, 1909. i 1951. Od tih blaženika izabrano je 117 istaknutih mučenika, koje je svetima 19. lipnja 1988. u Rimu proglasio papa Ivan Pavao II, u nazočnosti tisuća Vijetnamaca, raseljenih diljem svijeta. Među vijetnamskim svecima mučenicima nalazi se 8 biskupa, 50 svećenika i 59 laika. Od toga su njih 96 Vijetnamci, 11 Španjolci, a 10 Francuzi. Među laicima je 16 vjeroučitelja, jedna majka, četiri liječnika, šest vojnika te mnogi očevi obitelji. Uz parišku Družbu inozemnih misija (Missions Etrangères de Paris) bilo je vezano 58 mučenika, a uz dominikansku obitelj 59. Pogubljeni su na razne načine. Sedamdesetpetorici mučenika odrubljena je glava, dvadeset dva su zaklana, šest je spaljeno, petorici su rastrgali udove, a devetorica su umrla u tamnici uslijed mučenja. Premda se ne zna gdje su pokopani, uspomena na njih itekako je živa među vijetnamskim vjernicima. Smatra se da je za Krista Gospodina u Vijetnamu minulih stoljeća i desetljeća život položilo između 130 i 300 tisuća vjernika. Progoni i pokolji kršćana bili su posebno žestoki u XVII. i XIX. stoljeću, a potom u vrijeme komunističkih čistki u XX. stoljeću.
Prvi na listi od 117 mučenika obično se nalazi Andrija Dung-Lac (Anrê Trần An Dũng Lạc), prvi vijetnamski vjeroučitelj i svećenik. Rođen je 1795. u pokrajini Bắc Ninh, u poganskoj, siromašnoj obitelji, koja je njegov odgoj povjerila jednom vjeroučitelju u misiji Vinh-Tri. Tamo je kršten i kasnije postao vjeroučitelj. Nastavio je studij teologije, zaređen je 1823. za svećenika i djelovao je kao župnik u različitim krajevima. Mnogo puta je bio uhićen za progona kralja Minha Mạnga, ali su ga svaki puta otkupili mandarini uz pomoć mjesnih kršćana. On je zatim nastavljao djelovati među vjernicima i pripremao ih za sakramente unatoč mnogim opasnostima. Ponovno je uhićen 10. studenoga 1839, ali je oslobođen kad je za njega plaćeno 200 srebrnjaka, prikupljenih od kršćana. Dok je prelazio rijeku u čamcu, prepoznao ga je tajnik šefa policije i uzviknuo: "Uhvatio sam učitelja vjere!" Odveden je u zatvor u Hanoiu i 16. studenoga 1839. podvrgnut ispitivanjima i mučenjima. Više puta su od njega tražili da pogazi i obeščasti križ. Ostao je nepokolebljiv u vjeri pa je osuđen na smrt. Odrubljena mu je glava 21. prosinca 1839. Ostalih 116 svetih vijetnamskih mučenika završili su svoj mučenički život na različitim mjestima i u različito vrijeme. Spomenimo barem imena osam vijetnamskih biskupa mučenika. To su dominikanci Jerónimo Hermosilla, Valentín Berrio Ochoa, Domingo Henares, Ignacio-Clemente Delgado Cebrián, José María Díaz Sanjurjo i José Melchór García-Sampedro Suárez te pripadnici Družbe inozemnih misija iz Pariza Pierre-Rose-Ursule Dumoulin-Borie i Étienne-Théodore Cuenot. Vijetnamskim mučenicima posvećene su mnoge župe i crkve diljem svijeta, naročito u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Prema posljednjim podacima u Vijetnamu danas u izuzetno teškim uvjetima živi i djeluje oko 6 milijuna katolika. Ovo je prilika da ih se sjetimo u našim molitvama!

Slika: Sveti Andrija Dung-Lac

Slika: Sveti Andrija Dung-Lac

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Slika: Sveti vijetnamski mučenici

Slika: Sveti vijetnamski mučenici
Svetac dana - Sveti Albert iz Leuvena

Sveti Albert iz Leuvena (Albert van Leuven, Albert de Louvain, Alberto di Lovanio, Albrecht von Löwen), flamanski i belgijski svećenik i mučenik, biskup Liègea i kardinal, rođen je 1166. u Leuvenu (provincija Vlaams-Brabant, Flandrija, sjeverna Belgija), kao sin vojvode Godfrieda III. od Brabanta i Margarethe od Limburga. Bio je mlađi brat Henrika I, vojvode od Brabanta. Školovao se u katedralnoj školi svetog Lamberta u Liègeu (Valonija, istočna Belgija). Postao je 1178. još kao dječak kanonik u Liègeu. Odrekao se tog položaja 1187. i postao vitez u službi grofa Baudouina (Boudewijna) V. od Hainaulta, ljutog protivnika njegovog rodnog Brabanta. Razmišljao je o odlasku u križarski rat, ali tada je osjetio u sebi stvarnu želju za duhovnim zvanjem. Postao je 1188. arhiđakonom Brabanta, a 1189. rektorom crkava svetog Petra i svetog Ivana u Liègeu. Izabran je 8. rujna 1191. za biskupa Liègea. Taj položaj priželjkivao je i Albert iz Rethela, rođak grofa Baudouina i ujak carice Konstance, supruge njemačko-rimskog cara Henrika VI. Obratio se za pomoć caru, a on je smijenio Alberta i za novog biskupa Liègea postavio trećeg kandidata, Lothara iz Hochstadena, rektora crkve svetog Kasija u Bonnu.
Albert se tada uputio u Rim i požalio se papi zbog svojeg slučaja i zbog ugrožavanja papinog utjecaja. Papa Celestin III. proglasio je Albertov izbor valjanim i proglasio ga u Rimu kardinalom u svibnju 1192, a 30. svibnja 1192. zaredio ga za đakona. Lothar nije htio Albertu prepustiti položaj, a car Henrik ga je podržao i prisilio svećenike u biskupiji da se pokoravaju Lotharu. Bruno, nadbiskup Kölna, trebao je zarediti Alberta, ali je to odbio u strahu pred carem. Guillaume de Champagne, nadbiskup Reimsa, zaredio je 19. rujna 1192. Alberta za svećenika, a 20. rujna za biskupa. Trojica njemačkih viteziva, carevih pristaša, dočekali su 24. studenoga 1192. Alberta u zasjedi i umorili ga mačevima na cesti u blizini Reimsa (sjeverna Francuska). Carev plan je ipak propao jer je njegov kandidat Lothar izopćen iz Crkve i protjeran (umro je 1194. kao pokajnik u Rimu), a i car Henrik se pokajao i pokorio papinoj volji. Biskup Albert iz Leuvena pokopan je u katedrali u Reimsu. Papa Pavao V. proglasio ga je 9. kolovoza 1613. svetim. Zaštitnik je belgijskih kraljeva.

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena

Slika: Sveti Albert iz Leuvena