Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Ruta - 2. studeni

Sveta Ruta

Sveta Ruta (hebrejski Rut, vjerojatno od re’ut: drugarica), Moapka, bila je prabaka Davidova i praroditeljica Isusova. Moapci, narod s visoravni u Kanaanu, jugoistočno od rijeke Jordana, etnički srodan Židovima, procvat su doživjeli u 9. stoljeću prije Krista. Noemina obitelj došla je iz Betlehema u Moab da izbjegne glad. Noemini sinovi Mahlon i Kiljon oženili su se Moapkama, Rutom i Orpom. Kad su umrli Noemini sinovi i njezin muž Elimelek, Noemi se odlučila vratiti u rodnu Judeju, u Betlehem. Iz ljubavi prema Noemi, majci svojeg umrlog muža, Ruta je za razliku od Orpe također napustila Moab i sa svojom svekrvom pošla u Betlehem. Da bi se u Betlehemu prehranile, Ruta je pabirčila klasje ječma na polju Boaza, bogatog rođaka svojeg pokojnog muža. Boaz je zavolio Rutu kad je vidio kako je dobra i plemenita prema svojoj svekrvi Noemi. Njezina vjernost svekrvi i Jahvi nagrađena je leviratskim brakom s Boazom (leviratski brak je institucija bračnog prava po kojoj se brat umrloga ili njegov najbliži rođak mora oženiti udovicom umrloga ako ona nema djece). Rutin i Boazov sin Obed bio je djed kralja Davida.

Od te narodne priče iz doba sudaca (12. do 11. stoljeće prije Krista) nastala je starozavjetna povijesna knjiga Ruta. Svojim stilom, živopisnim slikama i crtanjem karaktera predstavlja i uspjelo književno djelo. Knjiga je konačni oblik dobila u 4. stoljeću prije Krista. Kršćanska je teologija smatrala to djelo biblijskom porukom o Jahvinom pozivu, upućenom svim narodima, a ne samo Izraelcima. Priča o Ruti inspirirala je mnoga likovna i književna ostvarenja. Francuski književnik Victor Hugo ima u svojoj zbirci „Legenda vjekova“ pjesmu „Boaz spava“. Engleski pjesnik John Keats u svojoj „Odi slavuja“ sjeća se Rute i misli da je i ona, dok je „tužna srca, puna nostalgije stajala suzama oblivena pokraj žita u tuđini“, možda slušala onakvu slavujevu pjesmu kakvu on sluša. A hrvatski pjesnik Vladimir Nazor ispjevao je također lijepu pjesmu „Ruta Moapka“. O Ruti su snimljena i dva zapažena filma: „Priča o Ruti“ („The Story of Ruth“, 1960) Henryja Kostera i „Knjiga o Ruti: Put vjere“ („The Book of Ruth: Journey of Faith, 2009) Stephena Patricka Walkera.