Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - STUDENI

1Svi Sveti
1Sluga Božji Josip Lang
2Dušni dan
2Sveti Just iz Trsta
3Sveti Hubert
3Sveti Martín de Porres
4Sveti Karlo Boromejski
4Sveti Malahija iz Armagha
5Sveti Emerik
5Sveti Elizabeta i Zaharija
5Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6Sveti Leonard
6Sveti Pavao Carigradski
7Sveti Engelbert
7Blaženi Antonio Baldinucci
8Blaženi Ivan Duns Scot
8Sveti Adeodat
9Blaženi Gracija Kotorski
9Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
10Sveti Leon Veliki
10Sveti Andrija Avellino
11Sveti Martin
11Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
12Sveti Jozafat
12Sveti Emilijan
13Sveti Stanislav Kostka
13Sveti Brcko
14Sveti Nikola Tavelić
14Sveti Ivan Trogirski
15Sveti Albert Veliki
15Sveti Josip Pignatelli
16Sveta Margareta Škotska
16Sveta Gertruda
17Sveta Elizabeta Ugarska
17Sveti Dionizije Aleksandrijski
17Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
18Sveta Rose Philippine Duchesne
18Blažena Karolina Kózka
18Sveti Noa
19Sveta Matilda von Hackeborn
19Sveti Rafael Kalinowski
19Sveti Obadija
20Sveti Feliks de Valois
20Sveti Bernward iz Hildesheima
21Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21Sveti Mauro Porečki
22Sveta Cecilija
22Sveti Filemon, Apija i Arhip
23Sveti Klement
23Sveti Kolumban
23Sveti Spes
24Sveti vijetnamski mučenici
24Sveti Krševan
25Sveta Katarina
25Blažena Elizabeta iz Reutea
26Krist Kralj
26Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26Sveti Ivan Berchmans
26Blaženi Giacomo Alberione
27Sveti Virgilije
27Sveti Francesco Antonio Fasani
28Sveti Jakov Markijski
28Sveti Grgur III.
29Sveta Katarina Labouré
29Sveti Saturnin i Sizinije
30Sveti Andrija
30Sveti Silvestar Guzzolini

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić - 5. studeni

Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić

Hrvati su od subote, 5. studenoga 2016, bogatiji za dvojicu novih blaženika. Na crkvenoj svečanosti u Skadru među 38 mučenika iz Albanije, ubijenih između 1945. i 1974, beatificirana su i dvojica kosovskih Hrvata, fra Serafin Kodić Glasnović iz Janjeva i don Anton Muzić iz Letnice (Vrnavokolo). Katedrala svetog Stjepana u Skadru bila je premalena da primi sve one koji su željeli sudjelovati na misi. Mnogi su ostali u dvorištu crkve, a brojni i iza ograda. Bilo je tamo najmanje 3000 ljudi. Među njima je bilo i oko 1000 Hrvata, uglavnom Janjevaca i Letničana iz Zagreba, Kistanja, Bočina, Janjeva i Letnice. Došli su u 11 autobusa, ali i osobnim automobilima. Mnogi hodočasnici iz Hrvatske usput su iskoristili priliku da obiđu Janjevo i Letnicu, u kojima je ostalo još vrlo malo Hrvata. Dekret o mučeništvu 38 umorenih između 1945. i 1974. za katoličku vjeru iz Albanije proglasio je kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za kauze svetaca, 26. travnja 2016, a postupak beatifikacije počeo je još 10. studenoga 2002. Kardinal Amato predvodio je euharistijsko slavlje u Skadru, a među biskupima koji su koncelebrirali bila su i petorica hrvatskih biskupa, Želimir Puljić, Antun Škvorčević, Mate Uzinić, Tomo Vukšić i Pero Sudar.

Blaženi Serafin Kodić Glasnović (Serafin Gjon Koda), franjevački svećenik i mučenik, rođen je 25. travnja 1893. u Janjevu, kosovskom selu, 12 kilometara jugoistočno od Prištine. Bio je sin Gašpara i Antonije rođene Rodić, a na krštenju je dobio ime Ivan. Franjevački habit obukao je već sa šesnaest godina, 1909, a uzeo je redovničko ime Serafin. Svečane zavjete položio je 28. travnja 1915. Kao redovnik Reda manje braće za svećenika je zaređen 30. lipnja 1915. Teološke studije započeo je u Skadru, na franjevačkoj bogosloviji, a zatim u austrijskom gradu Grazu. Nakon Prvog svjetskog rata ostao je u Albaniji i nije dolazio u Janjevo. Kraljevina SHS bila je poznata po nemilosrdnom progonu Albanaca, a na osobit način katoličkih intelektualaca i svećenika koji su bili nositelji pismenosti i kulture albanskog naroda i kosovskih Hrvata. Službu župnika fra Serafin obnašao je na nekoliko župa: Dushman, Shalë, Prekal, Bushkash, Vukël i na kraju u Lješu (Lezhë), a u svojoj franjevačkoj provinciji bio je definitor, ekonom i profesor. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Janjevo je posjetio nekoliko puta. Uspostavom komunizma i režima albanskog komunističkog diktatora Envera Hoxhe, nakon Drugog svjetskog rata, uslijedilo je razdoblje velikih progona Katoličke Crkve. Fra Serafin, razborit i oštrouman duhovnik, bio je uhićen i mučen zbog lažne optužbe. Zlikovci su mu oštetili dušnik pa je od posljedica zlostavljanja preminuo 11. svibnja 1947. u u Lješu (sjeverozapadna Albanija), u franjevačkom samostanu, tada pretvorenom u bolnicu. Medicinska sestra Marie Ndoja brinula se o njemu u samostanu te ga je kasnije kriomice pokopala ispod masline u samostanskom vrtu. Nakon pada komunističkog režima ona je 1994. pokazala mjesto gdje je njegov grob. Kasnije je fra Serafin pokopan u temeljima sadašnje franjevačke crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lješu.

Drugi hrvatski blaženik s Kosova, don Anton Muzić (Muzaj), svećenik i mučenik, sin Dejka i Dile Muzić, rođen je 12. svibnja 1921. u selu Vrnavokolu (župa Letnica, općina Vitina, jugoistočno Kosovo), oko 60 kilometara udaljenom od Prištine, a 30 kilometara od Skopja. Srednju školu završio je u Papinskom sjemeništu u Skadru, a 1938. otišao je u Rim, u Kongregaciju za propagandu vjere, i studirao na Gregorijanskom sveučilištu. Za svećenika je zaređen 19. ožujka 1945. u Rimu. Nakon povratka u Albaniju, imenovan je 1946. nadbiskupijskim kancelarom. Komunistički zlotvori uhitili su ga 20. svibnja 1947. Odveden je u istražni zatvor gdje je bio neljudski mučen jer se nije htio odreći svoje vjere i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Svojim je kolegama zatvorenicima rekao: „Ako jednog dana vidite članove moje obitelji, recite im da sam potpuno nevin i da umirem za svoju vjeru u Krista“. Ne bi li mu slomili duh, od 1. listopada 1947. zlikovci su prisilili don Antona da petnaest dana, danonoćno, nepomično stoji pred zidom, a za to su ga vrijeme neprestano polijevali vodom. Promrzlog i nemoćnog ostavili su ga da spava na golom podu. Zbog takvih neljudskih uvjeta obolio je od tuberkuloze. Nakon što su mu slomili ruke i noge, vidjevši da je na pragu smrti od zadobivenih rana, nakon suđenja, 14. siječnja 1948, pustili su ga iz zatvora. Od posljedica mučenja, u proljeće 1948 (točan datum nije poznat), umro je u strašnim bolovima, ležeći ispod stepenica na ulazu u zgradu nadbiskupije u Skadru.
Ovo je prigoda da se usrdno pomolimo za sve albanske i kosovske kršćane i katolike, a naročito za kosovske Hrvate koji su, premda brojem mali, ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj Crkvi, povijesti, gospodarstvu, kulturi i sportu. Hrvatska nacionalna manjina na Kosovu danas je malobrojna i iz godine u godinu u sve je težoj situaciji. Iako su Hrvati stara manjina na Kosovu (župa svetog Nikole u Janjevu stara je više od 700 godina), sada ih je u ukupnom broju kosovskog stanovništva 0,017%. U Janjevu (općina Lipljan) danas živi oko 300 Hrvata, dok ih je u Letnici oko 50. Posljednji popis, kojem su se odazvali Hrvati, bio je 1991, a tada ih je na cijelom Kosovu živjelo oko 8800 (u Janjevu 2859). Nekoliko Hrvata živi i u gradovima, no oni su izuzetak. Raspad Jugoslavije i ratna zbivanja na Kosovu natjerali su većinu kosovskih Hrvata na izbjeglištvo u Hrvatsku, najviše u Zagreb, Slavoniju i Dalmaciju (Kistanje). Janjevo je dalo dvadesetak svećenika i isto toliko časnih sestara, ali oni se sada nalaze u Hrvatskoj i diljem svijeta. U Letnici se nalazi svetište Majke Božje Letničke, ujedno i letnička župna crkva. Župu Letnica, svojevrsnu hrvatsku enklavu, čine još sela Vrnez, Vrnavokolo i Šašare, i zaseoci Zagrađe i Veselica. U Letnici je 1991. živjelo 776 Hrvata, u Vrnezu 787, u Vrnavokolu 865, a u Šašarama 1569. Još 334 Hrvata živjela su u ostalim dijelovima općine Vitina, najvećim dijelom u selima Kabaš i Binač, južno od mjesta Vitine. Janjevski i letnički Hrvati su srodni i jezikom i podrijetlom, ali među njima postoje i razlike, ne samo zbog prostorne odvojenosti, već i zbog načina života. Janjevo je oduvijek urbano mjesto, a njegovi stanovnici po tradiciji obrtnici i trgovci, dok su Letničani zemljoradnici.

Slika: Blaženi Serafin Kodić Glasnović

Slika: Blaženi Anton Muzić

Slika: Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić

Slika: Janjevo - rodno mjesto Blaženog Serafina Kodića Glasnovića

Slika: Janjevo - župna crkva sv. Nikole

Slika: Letnica - rodna župa blaženog Antona Muzića

Slika: Letnica, svetište Majke Božje Letničke

Slika: Vrnavokolo, rodno mjesto blaženog Antona Muzića

Slika: Albanski mučenici, bulevar u Tirani, 2014

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani