SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Krist Kralj
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Dušni dan

Dušni dan

Dušni dan, spomendan svih vjernih mrtvih, nastao je inicijativom benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odila. Taj spomendan sveti Odilo uveo je službeno 998. u svoju opatiju Cluny, uz koju je bilo vezano oko tisuću benediktinskih samostana. Benediktinci su blagdan proširili po Europi, a Rim je službeno potvrdio taj spomendan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu po svojoj nakani, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu 1915. papa Benedikt XV. proširio na cijelu Crkvu. Osim Crkve, hodočasnice u vremenu i slavne u blaženoj vječnosti, postoji i čistilišna Crkva, stanje "u kojem se ljudski duh čisti te postaje dostojan da se uzdigne u nebo", kako je slikovito pjevao veliki Dante. Sveti Pavao piše u I. poslanici Korinćanima: "Svačije će djelo izići na vidjelo. To će pokazati onaj Dan, jer će se očitovati vatrom, a ta će vatra otkriti kakvo je čije djelo. Onaj kome ostane što je nadozidao, primit će nagradu, a onaj čije djelo izgori, štetovat će. On sam spasit će se, ali kao kroz vatru“. (1 Kor 3, 13-15)
Tim dušama, koje kušnja ognja obvezuje na čišćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva danas posvećuje poseban spomen, potičući nas sve da za njih molimo.
Spomendan mrtvih, koji se na vanjski način počinje slaviti već dan prije, na blagdan Svih Svetih, kad ožive naša groblja, prilika je da za naše drage pokojnike učinimo ono najvrednije, da za njih molimo. Majka Crkva sama nam daje najljepši primjer, jer ona za vjerne mrtve ne prestaje moliti. Prisjetimo se i mi danas u molitvama naših pokojnika, onih kojih nisu više među nama, koji su zauvijek napustili ovu suznu dolinu, naših najdražih, pokojnih žena i muževa, majki i očeva, baka i djedova, kćeri i sinova, sestara i braće, rođaka, prijatelja i znanaca. Milosrdni Gospodin, Stvoritelj i Otkupitelj, Bog Vjere, Ufanja i Ljubavi, uslišat će po zagovoru svoje Majke naše molbe i sjedinit će nas s našim ljubljenima, danas u mislima i molitvama, sutra u životu vječnom, tamo gdje prestaju sve tuge i nevolje.

Slika: Dušni dan

Svetac dana - Sveti Just iz Trsta

Sveti Just iz Trsta

Sveti Just (Justo) iz Trsta (talijanski Giusto di Trieste, latinski Justus), mučenik iz IV. stoljeća, zaštitnik je tršćanske biskupije i talijanskog grada Trsta, u kojem mu je posvećena slikovita, starodrevna katedrala. Prema nekim izvorima bio je rodom iz Akvileje. U znaku svoga imena bio je pravedan čovjek, poznat po svojem milosrđu, brizi za siromahe i pokorničkom životu. Za vrijeme Dioklecijanovih i Masimijanovih progona, progonjen je i naposljetku uhićen zbog svoje vjernosti Kristu Gospodinu. Tražili su od njega da žrtvuje poganskim bogovima, ali on je to odbio. Sudac Mannaccio zatvorio ga je u tamnicu i zatražio od njega da se predomisli. Kad je idućeg dana Just potvrdio svoju vjeru u Krista, okrutno su ga izbičevali. Na današnji dan, 2. studenoga 303, svezanih nogu i ruku, s olovom oko tijela, bacili su ga sa čamca u valove Tršćanskog zaljeva. Prema predaji dogodilo se to ispred današnjeg rta svetog Andrije.

More je vratilo tijelo na površinu i donijelo ga na obalu. Svećenik Sebastijan i pobožni kršćani prenijeli su Justovo tijelo na brežuljak iznad grada i tamo ga pokopali. Kasnije je nad njegovim grobom podignuta starokršćanska bazilika, današnja katedrala, simbol grada Trsta i njegove duge povijesti. Postoje dokazi da su svetog Justa slavili u Trstu već u VI. stoljeću. Sveti Just je i zaštitnik našeg grada Labina. Ostaci njegove crkve nalaze se na mjestu današnjeg zvonika koji nosi njegovo ime. Crkva je vjerojatno izgrađena krajem VI. stoljeća, za vrijeme seobe naroda u VII. stoljeću srušena je i zapaljena, a obnovljena je u X. stoljeću. Na ostacima crkve sagrađen je 1623. zvonik. Crkva slavi svetoga Justa 2. studenoga, ali kako je danas i Dušni dan, u Labinu ga slave 3. studenoga. Stoga našim Labinjanima od srca čestitamo njihov sutrašnji praznik!

Slika: Sveti Just iz Trsta

Slika: Sveti Just-zvonik u Labinu

Svetac dana - Sveta Ruta

Sveta Ruta

Sveta Ruta (hebrejski Rut, vjerojatno od re’ut: drugarica), Moapka, bila je prabaka Davidova i praroditeljica Isusova. Moapci, narod s visoravni u Kanaanu, jugoistočno od rijeke Jordana, etnički srodan Židovima, procvat su doživjeli u 9. stoljeću prije Krista. Noemina obitelj došla je iz Betlehema u Moab da izbjegne glad. Noemini sinovi Mahlon i Kiljon oženili su se Moapkama, Rutom i Orpom. Kad su umrli Noemini sinovi i njezin muž Elimelek, Noemi se odlučila vratiti u rodnu Judeju, u Betlehem. Iz ljubavi prema Noemi, majci svojeg umrlog muža, Ruta je za razliku od Orpe također napustila Moab i sa svojom svekrvom pošla u Betlehem. Da bi se u Betlehemu prehranile, Ruta je pabirčila klasje ječma na polju Boaza, bogatog rođaka svojeg pokojnog muža. Boaz je zavolio Rutu kad je vidio kako je dobra i plemenita prema svojoj svekrvi Noemi. Njezina vjernost svekrvi i Jahvi nagrađena je leviratskim brakom s Boazom (leviratski brak je institucija bračnog prava po kojoj se brat umrloga ili njegov najbliži rođak mora oženiti udovicom umrloga ako ona nema djece). Rutin i Boazov sin Obed bio je djed kralja Davida.

Od te narodne priče iz doba sudaca (12. do 11. stoljeće prije Krista) nastala je starozavjetna povijesna knjiga Ruta. Svojim stilom, živopisnim slikama i crtanjem karaktera predstavlja i uspjelo književno djelo. Knjiga je konačni oblik dobila u 4. stoljeću prije Krista. Kršćanska je teologija smatrala to djelo biblijskom porukom o Jahvinom pozivu, upućenom svim narodima, a ne samo Izraelcima. Priča o Ruti inspirirala je mnoga likovna i književna ostvarenja. Francuski književnik Victor Hugo ima u svojoj zbirci „Legenda vjekova“ pjesmu „Boaz spava“. Engleski pjesnik John Keats u svojoj „Odi slavuja“ sjeća se Rute i misli da je i ona, dok je „tužna srca, puna nostalgije stajala suzama oblivena pokraj žita u tuđini“, možda slušala onakvu slavujevu pjesmu kakvu on sluša. A hrvatski pjesnik Vladimir Nazor ispjevao je također lijepu pjesmu „Ruta Moapka“. O Ruti su snimljena i dva zapažena filma: „Priča o Ruti“ („The Story of Ruth“, 1960) Henryja Kostera i „Knjiga o Ruti: Put vjere“ („The Book of Ruth: Journey of Faith, 2009) Stephena Patricka Walkera.