Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - STUDENI

1Svi Sveti
1Sluga Božji Josip Lang
1Sveti Zygmunt Gorazdowski
2Dušni dan
2Sveti Just iz Trsta
2Sveta Ruta
3Sveti Hubert
3Sveti Martín de Porres
3Sluga Božji Placido Cortese
4Sveti Karlo Boromejski
4Sveti Malahija iz Armagha
4Blaženi Pavol Peter Gojdič
5Sveti Emerik
5Sveti Elizabeta i Zaharija
5Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6Sveti Leonard
6Sveti Pavao Carigradski
6Sveti Willibrord
7Sveti Engelbert
7Blaženi Antonio Baldinucci
7Sveti Prosdocim
8Blaženi Ivan Duns Scot
8Sveti Adeodat
8Sveti Geoffroy iz Amiensa
9Blaženi Gracija Kotorski
9Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9Sveti Teodor iz Amasije
10Sveti Leon Veliki
10Sveti Andrija Avellino
10Blažena Odette Prévost
11Sveti Martin
11Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11Sveti Ivan Milosrdni
12Sveti Jozafat
12Sveti Emilijan
12Sveti Astrik
13Sveti Stanislav Kostka
13Sveti Brcko
13Sveta Agostina Pietrantoni
14Sveti Nikola Tavelić
14Sveti Ivan Trogirski
14Sveti Laurence O'Toole
15Sveti Albert Veliki
15Sveti Josip Pignatelli
15Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16Sveta Margareta Škotska
16Sveta Gertruda
16Sveti Edmund Rich
17Sveta Elizabeta Ugarska
17Sveti Dionizije Aleksandrijski
17Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17Blažena Salomea Krakovska
18Sveta Rose Philippine Duchesne
18Blažena Karolina Kózka
18Sveti Noa
19Sveta Matilda von Hackeborn
19Sveti Rafael Kalinowski
19Sveti Obadija
19Sveti Faust Aleksandrijski
20Sveti Feliks de Valois
20Sveti Bernward iz Hildesheima
20Blažena Anna Kolesárová
21Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21Sveti Mauro Porečki
21Sveti Gelazije I
22Sveta Cecilija
22Sveti Filemon, Apija i Arhip
22Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23Krist Kralj
23Sveti Klement
23Sveti Kolumban
23Sveti Spes
24Sveti vijetnamski mučenici
24Sveti Krševan
24Sveti Albert iz Leuvena
25Sveta Katarina
25Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25Blažena Elizabeta iz Reutea
26Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26Sveti Ivan Berchmans
26Blaženi Giacomo Alberione
27Sveti Virgilije
27Sveti Francesco Antonio Fasani
27Blaženi Bernardino iz Fosse
28Sveti Jakov Markijski
28Sveti Grgur III.
28Sveti Grgur Nisenski
29Sveta Katarina Labouré
29Sveti Saturnin i Sizinije
29Sveti Krispin i Krispinijan
30Sveti Andrija
30Sveti Silvestar Guzzolini
30Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Današnji sveti zaštitnik, Stanisław Kostka, isusovački novak, rodio se 28. listopada 1550. u poljskom selu Rostkowu nedaleko Przasnysza (Mazovjecko vojvodstvo) kao senatorski sin u krilu bogate, moćne i ponosne plemićke obitelji. Odgojen u vjerskom duhu, sa 14 godina poslan je 1564. zajedno sa starijim bratom Pawełom i odgojiteljem na daljnje školovanje u isusovački kolegij. Za vrijeme trogodišnjeg školovanja isticao se svojom ljubaznošću, vedrinom, pobožnošću i molitvenim žarom. Odgojitelj braće Kostka bio je sklon laganom, udobnom i rasipnom životu te nije previše brinuo za svoje učenike. Stariji brat se priklonio odgojitelju, ali pobožnom i marljivom Stanisławu to nije odgovaralo. Prema legendi, teško je obolio, ali nitko nije brinuo za njega pa se pomolio svojoj zaštitnici, svetoj Barbari, koja ga je u pratnji dvojice anđela pričestila. Ukazala mu se Gospa s Djetetom u naručju, izliječila ga od bolesti i preporučila mu da postane isusovac, protiv volje njegove obitelji.
Jednog jutra, nakon bratovog zlostavljanja, prerušen u prosjaka potajno je napustio Beč i uputio se u Bavarsku gdje je u Dillingenu pronašao njemačkog isusovačkog provincijala, svetog Petra Kanizija. On se uvjerio da se kod Stanisława radi o pravom zvanju i poslao ga krajem listopada 1567. generalu Družbe Isusove Franciscu Borgiji u Rim. U Rimu je Stanisław započeo svoj novicijat. Bio je u svakom pogledu uzoran: šutljiv, čedan i poslušan. Nježna zdravlja, razbolio se i umro od groznice 15. kolovoza 1568, na Veliku Gospu, a nije još navršio ni 18 godina. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Blaženim ga je 1605. proglasio u nazočnosti brata Paweła papa Pavao V, a svetim 1726. papa Benedikt XIII. Zazivaju ga pri prijelomu kostiju, ubrzanom kucanju srca i opasnim bolestima, a zaštitnik je Poljske, isusovačkih novaka, studenata, mladeži i bolesnika koji primaju posljednju pomast. Posvećene su mu mnoge župe i crkve diljem Poljske i svijeta.

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Sveti Stanislav Kostka

Slika: Sveti Stanislav Kostka

Svetac dana - Sveti Brcko

Sveti Brcko

Sveti Brcko

Sveti Brcko (latinski Brictius, francuski i engleski Brice, talijanski Brizio), francuski biskup, rodio se oko 370. u Toursu (departman Indre-et-Loire, središnja Francuska). Siroče od djetinjstva, bio je učenik i đakon svetog Martina u opatiji Marmoutier. Po naravi je bio gunđalo i buntovnik, umišljen, nestašan, razdražljiv i svadljiv mladić, ali ga je sveti Martin ipak uzeo za učenika i imenovao za đakona. Nazahvalni Brcko se često rugao pobožnosti svojeg zaštitnika, biskupa Martina, i smijao se njegovim viđenjima. Mnogi su se čudili zašto ga biskup ne otjera, a glasovita je Martinova rečenica: «Ako je Krist podnosio Judu, zašto ja ne bih podnosio Brcka?» Martin je bio dalekovidan čovjek i predvidio da će njegov đakon Brcko jednog dana postići duhovno savršenstvo. Bio je prema njemu beskrajno strpljiv i očinski dobrohotan. Prorekao mu je da će ga jednog dana naslijediti na biskupskoj stolici, ali da će kao biskup imati poteškoća i trpjeti. I zaista, Brcko je postao svećenik, a u Martinovoj blizini postupno se pretvorio u snošljivog i poniznog čovjeka. Obratio se, promijenio dotadašnji način života i postao uzor u ponašanju i vladanju, molitvi i radu.

Brcko je 397. naslijedio svetog Martina na biskupskoj stolici u Toursu. Bio je biskup Toursa gotovo pola stoljeća. Kad je ostario, zbog teške klevete morao je napustiti Tours i otići u Rim. Vratio se nakon sedam godina, oslobođen svake sumnje. Spoznao je svetost svojeg negdašnjeg učitelja i na Martinovom grobu podigao baziliku. Dao je sagraditi mnoge crkve i osnovao brojne župe. Preminuo je 444. u Toursu i pokopan u Martinovoj bazilici. Narod je ubrzo i njega počeo častiti kao sveca. Brckov život nas uči da za svetost nikada nije kasno te da i teške naravi mogu uz Božju milost i vlastiti trud postići kršćansko savršenstvo. Zazivaju ga kod želučanih tegoba. Zaštitnik je sudaca te mnogih naselja, župa i crkva diljem svijeta (posebno u Francuskoj i Engleskoj) i hrvatskih krajeva (Brckovljani, Kalnik, Donja i Gornja Brckovčina kod Križevaca).

Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko

Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko

Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko

Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko

Sveti Brcko

Slika: Sveti Brcko

Sveti Brcko-župna crkva u Brckovljanima

Slika: Sveti Brcko-župna crkva u Brckovljanima

Sveti Brcko-župna crkva u Brckovljanima

Slika: Sveti Brcko-župna crkva u Brckovljanima

Sveti Brcko-župna crkva u Kalniku

Slika: Sveti Brcko-župna crkva u Kalniku

Svetac dana - Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni, talijanska redovnica, bolničarka i mučenica, rođena je 27. ožujka 1864. u naselju Pozzaglia Sabina (provincija Rieti. Lazio). Na krštenju je dobila ime Livia, a odrasla je kao drugo od jedanaestero djece u siromašnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Francesca Pietrantonija i Caterine Costantini. Kako bi pomogla obitelji, prihvaćala je već od sedme godine različite poslove. Odbila je bračne ponude i s ujakom Matteom, svećenikom, u siječnju 1886. otputovala u Rim. Odlučila se pridružiti redu, u kojem se može posvetiti bolesnim i napuštenim ljudima. Stupila je 23. ožujka 1886. u kongregaciju Sestara milosrđa (Sœurs de la charité de Sainte-Jeanne-Antide-Thouret), koju je 1799. osnovala francuska redovnica, sveta Jeanne-Antide Thouret. Obukla je 13. kolovoza 1887. redovnički habit i uzela ime Agostina. Postala je bolničarkom i njegovateljicom neizlječivih bolesnika. Sestra Agostina služila je u bolnici Svetog Duha u Rimu, u kojoj su se liječili teški tuberkulozni bolesnici.

U bolnicu je 1894. primljen Giuseppe Romanelli, koji je već otprije bio poznat upravi bolnice i policiji kao bahati i goropadni nasilnik. Nakon niza izgreda, uprava ga je udaljila iz bolnice. Izgrednik je bio uvjeren da je za to kriva sestra Agostina i odlučio se osvetiti. Najprije joj je slao pismene prijetnje, a 13. studenoga 1894. ujutro kriomice je ušao u bolnicu i bez ikakvog povoda nožem napao sestru Agostinu. Zadao joj je šest ubodnih rana u predjelu lijevog ramena, vrata i prsnog koša. Po kazivanju svjedoka koji se tamo slučajno zatekao, sestra Agostina je posljednjom snagom, sva u krvi, zločincu glasno uputila riječi oprosta. Taj događaj je izazvao zgražanje u javnosti, ali i divljenje prema istinskoj mučenici, koju je na posljednji počinak u Rimu ispratilo više od stotinu tisuća ljudi. Pokopana je na rimskom groblju Santo Verano, a od 14. studenoga 2004. njezino tijelo počiva u župnoj crkvi svetog Nikole u rodnom naselju Pozzaglia Sabina, oko 50 kilometara sjeveroistočno od Rima. Blaženom ju je 12. studenoga 1972. proglasio papa Pavao VI, a svetom 18. travnja 1999. papa Ivan Pavao II. Sveta Agostina Pietrantoni zaštitnica je bolničarki, žrtava nasilja, mučenika, siromaha i osoba kojima se ismijavaju zbog njihove pobožnosti.

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Sveta Agostina Pietrantoni

Slika: Sveta Agostina Pietrantoni

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani