SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Krist Kralj
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Martin

Sveti Martin

Današnji sveti zaštitnik je Martin Tourski, misionar i biskup. Rodio se kao sin rimskoga časnika 316. u gradu Savariji, u rimskoj pokrajini Panoniji (danas Szombathely, Mađarska), a odrastao u Ticinumu (danas Pavia, Italija). Isprva gardist i konjanički časnik u carskoj vojsci u Galiji, postao je kršćanin, napustio vojsku i djelovao kao misionar u Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji. Postao je učenik svetog Hilarija iz Poitiersa, a u blizini Poitiersa (Limonuma) osnovao je samostan, prvi u zapadnoj Europi (opatija Ligugé). Kao biskup Toursa (372-397) podigao je pokraj grada samostan Majus Monasterium (danas Marmoutier). “Vojnik na silu, biskup po dužnosti, monah po izboru”, preminuo je u 8. studenog 397. u galskom naselju Candesu (danas Candes-Saint-Martin, središnja Francuska). Njegov život opisao je Sulpicije Sever (“Život svetog Martina”). Od mnogobrojnih legendi o njemu najpoznatija je ona po kojoj je mačem prepolovio svoj vojnički plašt i podijelio ga sa siromahom koji se smrzavao pred vratima grada Amiensa.

Velika popularnost u srednjovjekovnom kršćanstvu povezala ga je s mnogim običajima i narodnom tradicijom (Martinje, krštenje mošta, pečenje martinjske guske), a i mjesec studeni kod nas je po njemu nazvan “Martinšćak”. Zazivaju ga protiv alkoholizma i siromaštva, a zaštitnik je Francuske, Gradišća, prosjaka, vojnika, krojača, liječenih alkoholičara, hotelijera, gostioničara, vinara, vinogradara, konjanika, konjice, konjičkih natjecanja, jahača, konja, gusaka te mnogih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Jedan je od naših najomiljenijih svetaca o čemu svjedoči i broj hrvatskih naselja, župa, crkava i kapela koje su mu posvećene i naselja koja su po njemu nazvana (Pisarovinska Jamnica, Sveti Martin pod Okićem, Šćitarjevo kod Velike Gorice, Dugo Selo, Prozorje kod Dugog Sela, Zagreb-Vlaška ulica, Privlaka, Bošnjaci, Prkovci kod Ivankova, Beli Manastir, Batina u Baranji, Strizivojna, Čepinski Martinci, Podravski Podgajci kod Donjeg Miholjca, Martin kod Našica, Lovčić kod Brodskog Stupnika, Požeški Brestovac, Velika Trnovitica, Virje, Breznički Hum, Donja Voća, Martijanec, Varaždinske Toplice, Sveti Martin na Muri, Podturen, Martinska Ves, Hrnetić kod Karlovca, Brušane kod Gospića, Grižane u Vinodolu, Beram kod Pazina, Dolenja Vas kod Lupoglava, Ližnjan, Sveti Martin kod Svete Nedelje u Istri, Sveti Lovreč, Tar kod Poreča, Vrsar, Momjan kod Buja, Mošćenička Draga, Martinšćica na Cresu, Ustrine na Cresu, Mali Lošinj, Ljubač kod Ražanca, Dračevac Ninski kod Poličnika, Pridraga kod Novigrada, Donji Lepuri kod Benkovca, Povljana, Mratovo kod Promine, Tisno-Ivinj, Moseć kod Ružića, Lećevica, Vranjic kod Solina, Gornji Primorski Dolac, Donji Dolac kod Omiša, Ruda kod Otoka, Donje Selo na Šolti, Split, Podstrana, Sumartin na Braču, Žrnovo na Korčuli, Žuljana na Pelješcu, Bučići kod Novog Travnika, Gakovo kod Sombora, Gajdobra kod Bačke Palanke, Karavukovo kod Odžaka). Sretan imendan želimo svim našim Martinama, Martinima, Davorima, Davorinima i Davorkama!

Sveti Martin u Jamnici

I u našem jaskanskom kraju postoji crkva posvećena svetom Martinu. Najznačajnija sakralna građevina u općini Pisarovina je župna crkva svetog Martina u Jamnici. To je prekrasna barokna jednobrodna građevina s visokim zvonikom i bočno smještenim kapelama. U njoj je barokni namještaj i zanimljiva zavjetna slika iz 1779, s ljudima u nošnji onog vremena te kalež iz 1712, vrijedni kipovi iz 18. stoljeća i propovjedaonica. Biser domaćeg graditeljstva je drvena kurija iz 1785, koja se nalazi kraj crkve.

Sveti Martin je i zaštitnik Općine Pisarovina pa je njegov blagdan i Dan općine. Lijepa prigoda da posjetimo Pisarovinu i Jamnicu i hodočastimo do crkve svetog Martina.

Slika: Sveti Martin

Slika: Sveti Martin pod Okićem

Slika: Sveti Martin - župna crkva u Pisarovinskoj Jamnici

Svetac dana - Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici

Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici

Blaženi Kamen Vičev, blaženi Pavel Džidžov i blaženi Jozafat Šiškov, bugarski mučenici, svećenici, augustinci asumpcionisti, dali su 1952. život za Krista Gospodina kao žrtve bezbožnog komunizma. Asumpcionisti su crkveni red što ga je osnovao Emmanuel d'Alzon 1845. u Nîmesu kao Kongregaciju augustinaca od Uznesenja, za obranu i širenje kršćanske vjere te ujedinjenje odijeljenih crkava. Od početka XX. stoljeća uspješno su djelovali u Rusiji, Turskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji. Blaženi Kamen rođen je kao Petar Vičev 23. svibnja 1893. u selu Sremu nedaleko Topolovgrada (oblast Haskovo) u Bugarskoj. Potječe iz pobožne pravoslavne seljačke obitelji, a školovao se u rodnom Sremu i u Odrinu (danas Edirne u Turskoj). Ušao je 1910. u novicijat augustinaca asumpcionista u Gempeu kod Sint-Joris-Wingea (Belgija) i uzeo redovničko ime Kamen. Studirao je filozofiju i teologiju u belgijskom gradu Leuvenu (Louvainu). Nakon završetka studija, 1918, postao je profesor u Visokoj školi svetog Augustina u Plovdivu. Bio je od 1920. profesor teologije u istanbulskom sjemeništu. Za svećenika istočnog obreda zaređen je 22. prosinca 1921. u Istanbulu. Nastavio je sa školovanjem u Rimu i Strasbourgu, gdje je 1929. doktorirao teologiju. Vratio se 1930. u Plovdiv, gdje je djelovao kao rektor, dekan i profesor filozofije. Bio je istaknuti ekumenist i ustrajno je radio na poboljšanju međureligijskih odnosa. U katoličkoj školi, na čijem je bio čelu, studirali su osim katolika istočnog i zapadnog obreda i pripadnici drugih vjera, pravoslavci, muslimani i Židovi. Uz profesorski posao objavljivao je znanstvene i publicističke radove u mnogim časopisima, često pod pseudonimom. Tako je bilo sve do 2. kolovoza 1948, kada su komunističke vlasti zatvorile školu. Tada je otac Vičev postavljen za rektora sjemeništa u Plovdivu. Iste godine otjerani su iz Bugarske svi stranci, pripadnici vjerskih redova, pa i augustinci asumpcionisti, te je ostalo samo dvadesetak Bugara. Vodili su brigu o pet župa istočnog obreda i o četiri župe zapadnog obreda. Otac Kamen Vičev imenovan je za njihovog provincijala. Bio je izuzetno cijenjen i omiljen kod mladih sjemeništaraca, što komunistima nikako nije odgovaralo. Bilo je to vrijeme surovog progona Crkve, svećenika i crkvenih velikodostojnika u svim komunističkim državama.

Otac Kamen uhićen je 4. srpnja 1952. i optužen za zavjeru Crkve protiv države. Na montiranom procesu proglašen je krivim zbog organizacije špijuniranja za Vatikan te za poticanje rata protiv Sovjetskog Saveza i Bugarske. Osuđen je na smrt strijeljanjem, a kazna je izvršena na današnji dan, 11. studenoga 1952, u centralnom zatvoru u Sofiji. S ocem Kamenom uhićeni su, mučeni i pogubljeni i njegova subraća, augustinci asumpcionisti, svećenici zapadnog obreda, Pavel Džidžov (1919-1952) i Jozafat Šiškov (1884-1952), obojica rodom iz Plovdiva. Tada je strijeljan i biskup Nikopolisa Evgenij Bosiljkov (1900-1952), redovnik pasionist. Njihova tijela komunistički zlotvori bacili su u masovnu grobnicu. Trojicu augustinaca blaženima je proglasio 26. svibnja 2002. u Plovdivu papa Ivan Pavao II. Biskup Bosiljkov proglažen je blaženim 1998. u Rimu. Bugarski parlament službeno je rehabilitirao sve mučenike komunističkog režima 28. srpnja 2010. Ovo je prilika da se u svojim molitvama sjetimo prijateljskog bugarskog naroda, katoličke Crkve u Bugarskoj i svih bugarskih kršćana.

Pomolimo se i za hrvatsku etničku skupinu koja od davnine živi u Bugarskoj. Prema raspoloživim podacima u Bugarskoj živi danas oko 1500 osoba hrvatskog podrijetla. Hrvati u Bugarskoj spominju se već u XVIII. stoljeću, a o njima je 1858. pisao i fra Grgo Martić.

Slika: Blaženi Kamen Vičev

Slika: Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici

Slika: Blaženi Jozafat Šiškov

Slika: Blaženi Pavel Džidžov

Svetac dana - Sveti Ivan Milosrdni

Sveti Ivan Milosrdni

Sveti Ivan Milosrdni (grčki i latinski Johannes Eleemosynarius, njemački Johannes der Almosengeber, engleski John the Almsgiver ili John the Almoner, talijanski Giovanni l'Elemosiniere), patrijarh Aleksandrije, rođen je 556. u Amathusu na Cipru kao sin carskog namjesnika Epifanija i njegove supruge Efkosmije. U djetinjstvu mu se ukazala lijepa djevojka s vijencem od maslina oko glave i priopćila mu da je ona Samilost, najstarija kći Velikog kralja. Taj doživljaj ostao mu je u sjećanju cijelog života i pridonio njegovom trajnom milosrđu i milosrdnim djelima. Rano se oženio, ali je ubrzo ostao bez žene i dvoje djece. Rasprodao je imanje, novac razdijelio siromasima i posvetio se duhovnom pozivu. Nakon smrti patrijarha Teodora I, godine 608, upravitelj Egipta Niketas zamolio je u ime aleksandrijskog puka i svećenstva bizantskog cara Foku da izabere Ivana za aleksandrijskog patrijarha. Kad je 609. postao patrijarh, Ivan je dao potpisati aleksandrijsku sirotinju i popisano je 7500 imena. Za sve te siromašne ljude Ivan se brinuo kao milosrdni otac i zbog toga je nazvan „Milosrdni". Pozivao ih je u svoju palaču, dijelio im hranu i nazvao ih „moji gospodari“. Velikodušno je opraštao uvrede i branio sluge koje su zlostavljali njihovi gospodari.

Svake srijede i petka sjedio je pred crkvom, čitao Sveto pismo i razgovarao sa svojim vjernicima. Svatko mu je mogao pristupiti i razgovarati s njim. Riječju i djelom patrijarh Ivan pokazivao je svoju ljubav prema bližnjima, vodio brigu o siromasima i izbjeglicama. Sagradio je mnoge crkve, dva samostana, škole, sirotišta i bolnice (među njima i prvo rodilište). Borio se protiv korupcije. simonije i monofizitizma (naučavanja po kojem u Kristu postoji samo božanska narav) i reformirao mjerni sustav. Ivanu se pripisuju mnoga čudesa, a o njegovim dobročinstvima i milosrdnim djelima kruže mnoge legende. Kad su Perzijanci napali Afriku, Ivan je pobjegao iz Aleksandrije na Cipar, kako bi izbjegao pokolj. Preminuo je 23. siječnja 619. u svojem rodnom mjesti Amathusu na Cipru. Leontios, biskup Neapolisa (Limasola) na Cipru napisao je u 7. stoljeću Ivanov životopis. Ivanovo tijelo kasnije je preneseno u Carigrad, a turski sultan Bajazid II. poslao ga je 1489. na dar ugarsko-hrvatskom kralju Matiji Korvinu u Budim. Od 1526. Ivanovi posmrtni ostaci nalaze u Bratislavi, a danas počivaju u katedrali svetog Martina, u kojoj se nalazi kapela svetog Ivana Milosrdnog. Neke njegove relikvije nalaze se u mnogim drugim crkvama, pored ostalog u crkvi svetog Matije u Budimpešti i u crkvi svetog Ivana Milosrdnog u Veneciji. Svetog Ivana Milosrdnog štuju i katolici i pravoslavci. Posvećene su mu crkve i kapele diljem svijeta, a zaštitnik je Egipta, Limasola (Cipar), Casarana i Morciana di Leuca (provincija Lecce, Apulija) i Malteškog reda.