SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Blaženi damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Akvila i Priscila

Sveti Akvila i Priscila

Današnji sveti zaštitnici su Akvila (Aquilla) i Priscila (Priscilla, Priska), bračni par, kršćanski misionari i mučenici iz I. stoljeća, prijatelji i suradnici svetog Pavla. Kod njih je boravio Pavao u Korintu, oni su ga pratili na putovanjima i više puta ih pozdravlja u svojim poslanicama. Bili su Židovi, koji su postali kršćani, a u Novom zavjetu spominju se na više mjesta (sedam puta). Sv. Luka u Djelima apostolskim, opisujući drugo misijsko putovanje svetog Pavla, piše: "Poslije toga Pavao ode iz Atene i dođe u Korint. Tu nađe nekog Židova imenom Akvilu, rodom iz Ponta, koji je malo prije došao iz Italije zajedno sa svojom ženom Priscilom, jer Klaudije bijaše izdao naredbu da se svi Židovi udalje iz Rima. On ih pohodi pa, kako je bio istoga zanata, nastanio se kod njih i radio. A bijahu sedlari po zanatu." (18,2-3). Završavajući Poslanicu Rimljanima i šaljući osobne pozdrave Pavao piše: "Pozdravite moje suradnike u Kristu Isusu, Prisku i Akvilu, koji su podmjestili svoj vrat za moj život i kojima zahvaljujem ne samo ja nego i sve crkve poganskoga podrijetla. Pozdravite i crkvu koja se sastaje u njihovoj kući" (16,3-4). I Drugu poslanicu Timoteju Pavao završava pozdravima i blagoslovima, a prvi su na popisu: "Pozdravi Prisku s Akvilom!" (4,19).
Kad je Pavao u Korintu završio svoju misiju te se htio vratiti u Siriju, kao pratioce na svom putu uzeo je baš Akvilu i Priscilu. Oni su ga pratili samo do Efeza, gdje su ostali. Tamo su se osim obrtom i trgovinom bavili i apostolatom. Svoju su kuću kršćanima ponudili za bogomolju. U njoj je za vrijeme svog trećeg misijskog putovanja dugo boravio i sveti Pavao. Pišući oko 55. svoju Prvu poslanicu Korinćanima Pavao navodi: "Mnogo vas pozdravljaju Akvila i Priscila zajedno s crkvom koja se sastaje u njihovoj kući." (16,19). U svojim pozdravima apostol stalno izriče veliku zahvalnost svojim velikim dobrotvorima Akvili i Priscili, koji su mu u nekoj teškoj opasnosti, izloživši same sebe, spasili život. Ništa se sa sigurnošću ne može utvrditi o vremenu i mjestu njihove smrti (vjerojatno u Rimu). Povijest Crkve spominje ih kao "apostole i mučenike", a rimski martirologij kao njihov blagdan navodi 8. srpnja.

Slika: Sveti Akvila i Priscila

Svetac dana - Sveti Kilian, Colman i Totnan

Sveti Kilian, Colman i Totnan

Sveti Kilian (Killian, Cillian), irski misionar, biskup i mučenik, apostol Frankonije, rođen je oko 640. u plemićkoj obitelji, u Cloughballybegu kod Mullagha (grofovija Cavan). Postao je monah i opat u samostanu Hy (Iona). Školovao se u Roscarberryju (grofovija Cork) i Tuosistu (grofovija Kerry). S jedanaest svojih drugova uputio se 686. kao misionar preko Galije u Rim. U Rimu je krajem 686. posvećen kao misionarski biskup. Papa Konon (Conon) poslao ga je 687. s njegovim irskim prijateljima, svećenikom Colmanom (Colmán, Kolonat) i đakonom Totnanom, kao misionara u Frankoniju (danas sjeverna Bavarska i istočni Baden-Württemberg). Misionari su uspješno djelovali u istočnoj Frankoniji i Tiringiji. Kilian je tamo pokrstio mnoge pogane, među njima i franačkog vojvodu Gozberta. Opomenuo je Gozberta jer je živio u nedopuštenoj vezi s Geilanom, udovicom svog pokojnog brata. Geilanu je to tako naljutilo da je u Gozbertovoj odsutnosti naredila vojnicima da ubiju Kiliana i njegove najbliže suradnike, Colmana i Totnana.
Odsjekli su im glave na glavnom trgu u Würzburgu (Unterfranken, Bavarska), gdje su misionari propovijedali. Umrli su mučeničkom smrću na današnji dan, 8. srpnja 689. Njihova tijela, zajedno sa svećeničkom odjećom, crkvenim posuđem i svetim knjigama, Geilana ja dala zakopati na skrovitom mjestu. Pokopani su u nekoj staji, a njihova tijela na čudesan način otkrivena su 743. u nazočnosti svetog Bonifacija, apostola Njemačke i svetog Burkarda, prvog biskupa Würzburga. Burkard je na mjestu Kilianove mučeničke smrti 752. podigao katedralu u Würzburgu, koja nosi Kilianovo ime. U toj katedrali i u susjednoj crkvi Neumünster počivaju relikvije svetih Kiliana, Colmana i Totnana. Sveti Kilian je zaštitnik grada Würzburga, biskupije Würzburg, nadbiskupije Paderborn, Frankonije, očiju, bolesnika od reume i gihta, ličilaca, krečilaca, bačvara te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Njemačke, Irske, Sjeverne Amerike i svijeta.

Slika: Sveti Kilian, Colman i Totnan

Slika: Sveti Kilian

Slika: Sveti Colman

Slika: Sveti Totnan

Slika: Sveti Kilian-katedrala u Würzburgu

Svetac dana - Sveti Hadrijan III

Sveti Hadrijan III

Sveti Hadrijan III (latinski Adrianus ili Hadrianus, talijanski Adriano), 109. rimski papa, sin Benediktov, rodio se u 9. stoljeću u Rimu, a po nekim izvorima u gradu Teanu (provincija Caserta, Campania). Bio je izabran za papu 17. svibnja 884, bez nazočnosti svjetovnih predstavnika. Razdoblje njegove vladavine bilo je vrlo burno. Osim suše i gladi papu su uznemiravali stranački sukobi i pristaše njegovog prethodnika Marina I, s kojima je on postupao vrlo strogo. Franački car Karlo III. Debeli nastojao je ojačati svoju vladalačku kuću, a svojeg nezakonitog sina Bernharda proglasiti nasljednikom, te je 885. sazvao sabor u Wormsu, njemačkom gradu na lijevoj obali Rajne (Rheinland-Pfalz). Pozvao je i papu Hadrijana, koji je prihvatio poziv jer je namjeravao usput urediti njemačke biskupije. Za svojeg zamjenika u Rimu imenovao je biskupa Ivana iz Pavije.

Papa nije stigao u Worms, a postoji sumnja da ga je na putu umorila neprijateljska ruka, po nekim izvorima politički protivnici, po drugima razbojnici. Moguće je također da je umro od neke iznenadne bolesti. Preminuo je u razdoblju od sredine kolovoza do sredine rujna 885. u naselju San Cesario sul Panaro ili u susjednom naselju Spilambertu (provincija Modena, Emilia-Romagna). Pokopan je u obližnjoj opatiji Nonantola (provincija Modena). Zbog navodne nasilne smrti i zbog pomoći rimskom puku u vrijeme oskudice papu Hadrijana počeli su štovati kao sveca, a njegov grob postao je hodočasničko odredište. Hadrijanovu svetost potvrdio je 2. lipnja 1891. papa Leon XIII. Posvećena mu je župna crkva u Spalimbertu. Pravoslavci ga štuju kao posljednjeg pravovjernog papu.