Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Margareta - 20. srpanj

Sveta Margareta

Danas slavimo i svetu Margaretu ili Margaritu (na Istoku je poznata i kao sveta Marina), djevicu i mučenicu iz Antiohije. Rodila se u III. stoljeću poslije Krista u gradu Antiohiji, u pokrajini Pizidiji (Mala Azija, današnja Turska). Prema svjedočanstvima suvremenika bila je izrazito lijepa djevojka. Roditelji su joj bili pogani, a nakon majčine smrti njezin otac Edezije dao ju je na odgoj dadilji na selo. Dadilja male Margarete bila je kršćanka te je djevojčicu tajno odgajala u kršćanskoj vjeri govoreći joj o Isusu i njegovoj majci Mariji. Margareta je brzo prihvaćala ljepotu novih kršćanskih istina i primila sakrament krštenja. Toliko je zavoljela Isusa da mu je zavjetovala svoje djevičanstvo i ostala mu vjerna sve do svoje smrti. Margaretin je otac bio ugledni poganski svećenik. Doznavši da mu je kći kršćanka, silno se razgnjevio i odrekao se kćeri. Rimski upravitelj Antiohije Olibrije vidio je jednom Margaretu kako pase ovce i zaljubio se u nju. Htio ju je uzeti za ženu, ali je zatražio od Margarete da se odrekne kršćanske vjere i da žrtvuje poganskim božanstvima. Margareta je čvrsto ostala uz svoju vjeru jer je spoznala da je vjera u Isusa jedina prava istina. Stoga ju je Olibrije dao neljudski mučiti i zlostavljati, nadajući se da će mukama slomiti junački duh male svetice. Olibrijevi ljudi mučili su je u tamnici glađu i žeđu, zatim su je bičevali, štipali željeznim užarenim kliještima, kidali joj meso i stavili u kotao s vrelim uljem. No, 15-godišnja Margareta ostala je čvrsta i vjerna svojem nebeskom zaručniku. Preživjela je sve muke pa su joj na kraju godine 304. odrubili glavu. Kršćani su njezino izmučeno tijelo pobožno pokopali, a nad njezinim je grobom kasnije izgrađena prekrasna crkva.

Ubraja se među 14 svetih pomoćnika, a ukazala se i svetoj Ivani Orleanskoj. Slikari obično prikazuju svetu Margaretu okruženu velikom svjetlošću. U jednoj ruci drži križ, a u drugoj lanac kojim je privezala ljutog zmaja, koga gazi nogama. Križ prikazuje njezinu jaku i nepokolebljivu vjeru u Krista, a zmaj predstavlja pogansku zabludu i nasilje, koje je junački pobijedila. Zazivaju je kod bubrežnih bolesti, neplodnosti, gubitka majčinskog mlijeka i napasti, a zaštitnica je rodilja, trudnica, dadilja, žena, umirućih, prognanika, lažno optuženih, seljaka, mučenika te mnogih naselja, udruga, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dubrava, Gornja Kupčina kod Jastrebarskog, Gornji Dubovec kod Križevaca, Lobor, Margečan kod Ivanca, Donja Dubrava, Velika Jelsa kod Karlovca, Štinjan kod Pule, Šorići kod Kanfanara, Jural kod Kanfanara, Vodnjan, Motovun-groblje, Prnjani kod Barbana, Bakar, Klenovica kod Novog Vinodolskog, Krk, Pag-benediktinski samostan, Jadrtovac kod Šibenika, Brist kod Gradca, Nerežišće na Braču, Dubrovnik, Bečej). Čestitamo imendan svim našim Margaretama, Margaritama, Marinama i Biserkama!

Kapela svete Margareta u Gornjoj Kupčini

I naš grad se diči vrijednom i starom kapelom svete Margarete u Gornjoj Kupčini. Ta je kapela sagrađena 1842, na mjestu stare kapele koja se spominje u 18. stoljeću. U kapeli se nalazi oltar iz 1908, s kipovima svete Margarete, svetog Florijana i svetog Tome Akvinskog. Posebno su vrijedne dvije slike, jedna iz 1777, koja prikazuje smrt svetog Franje Ksaverskog, a pripadala je vjerojatno starom kasnobaroknom oltaru, kao i slika svete Maragerete, koju je 1836. izradio Matija Kopriva. Jednostavno oblikovanje kapele prema tradiciji klasicističke sakralne arhitekture prve polovone 19. stoljeća čini ovu kapelu vrijednim primjerom svoga vremena. Današnji blagdan svete Margarete prilika je za hodočasnički izlet u Gornju Kupčinu.