SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Blaženi damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti mučenici iz Córdobe

Sveti mučenici iz Córdobe

Danas slavimo spomen na mučenike iz španjolskog grada Córdobe, koji su dali život za Krista Gospodina na današnji godine, 27. srpnja 852. kao žrtve progona maurskog kalifa Abd ar-Rahmana II. Uz dva bračna para, Aurelija i Nataliju te Feliksa i Liliosu, pogubljen je i Juraj, monah iz samostana svetog Sabe u Jeruzalemu. Aurelije i Natalija, po očevima iz maurskih obitelji, imali su dvije malodobne kćerke, za čiju su se budućnost pobrinuli prije svoje mučeničke smrti, povjerivši ih brizi obližnjeg samostana.

Potaknuti progonom i mučenjima kršćana, s Feliksom i Liliosom, koji su također potjecali iz maurskih obitelji, javno su propovijedali kršćansku vjeru i brinuli za bolesnike i siromahe. Nisu željeli prihvatiti muslimansku vjeru pa im je odrubljena glava. Monahu Jurju kao strancu ponuđen je oprost, ali on se radije pridružio svojoj kršćanskoj braći u mučeništvu. Zaštitnici su siročadi. U Córdobi je između 850. i 859. mučeničkom smrću stradalo 48 kršćana (odrubljene su im glave).

Slika: Sveti mučenici iz Córdobe

Svetac dana - Sveti Klement Ohridski

Sveti Klement Ohridski

Današnji slavljenik je i sveti Klement (Kliment) Ohridski. Rodio se između 830. i 840, a preminuo na današnji dan, 27. srpnja 916, u Ohridu. Bio je učenik svetog Metoda i s njim djelovao u Velikoj Moravskoj. Nakon njegove smrti godine 885. protjeran je s ostalim učenicima. Došao je na bugarski dvor, odakle su ga poslali u Makedoniju, a 893. postavljen je za veličkog (ohridskog) biskupa. Pisao je pouke, pohvale i propovijedi, a značajni su njegovi prijevodi s grčkoga. Pripisuju mu se djela “Pohvala svetom Ćirilu Filozofu”, "Žitije svetog Metodija", jedna od dviju "Panonskih legendi" i prijevod "Sinajskoga psaltira".

Razvio je veliku prosvjetnu, književnu, glazbenu i crkvenu djelatnost. Izgradio je na obali Ohridskog jezera manastir i crkvu svetog Pantelejmona, u kojoj je i pokopan. Utemeljio je Ohridsku književnu školu, koja se zasnivala na izvornom pismu (obloj glagoljici), općeslavenskom književnom jeziku i književnim djelima koja su postala temelj makedonske književnosti i kulture. Njegovo književno i kulturno djelovanje iznimno je važno za razvoj slavenske pismenosti i književnosti. "Žitije" o njemu sastavio je ohridski arhiepiskop Teofilakt. Zaštitnik je Makedonije i Ohrida.

Slika: Sveti Klement Ohridski

Slika: Sveti Klement Ohridski-spomenik u Skopju

Svetac dana - Sveti Pantaleon

Sveti Pantaleon

Sveti Pantaleon, liječnik i mučenik, rođen je oko 275. u Nikomediji, antičkom gradu u maloazijskoj pokrajini Bitiniji, na istočnoj obali Mramornog mora, u blizini današnjeg turskog grada İzmita. On je uz svetog Luku i svetu braću Kuzmu i Damjana najpoznatiji liječnik među kršćanskim svecima. O njemu kruže brojne, često prijeporne legende. Bio je sin bogatog neznabošca Eustorgija, visokog carskog dužnosnika i majke Eubule, kršćanke, koja je sina odgojila u kršćanskom duhu, ali ga nije pokrstila. Nakon majčine smrti Pantaleon je najprije studirao filozofiju i retoriku, a potom medicinu u školi poznatog carskog liječnika Eufrozina. Kao njegov najbolji učenik, Pantaleon je uskoro postao jedan od najuspješnijih liječnika u Bitiniji pa je imenovan liječnikom cara Maksimijana. Jednog dana prišao mu je biskup Hermolaus, starac koji je obratio brojne pogane i pozvao ga na razgovor. Taj razgovor potpuno je promijenio Pantaleonov život jer je shvatio da je istinski liječnik tijela i duše Krist te da s njegovim imenom može izliječiti svako zlo. Uskoro je to provjerio i u praksi kad je kratkom molitvom čudesno ozdravio dječaka kojeg je ujela zmija otrovnica. Nakon toga je Pantaleon otišao kod biskupa Hermolausa i dao se pokrstiti, a uskoro je to učinio i njegov otac te ubrzo nakon toga umro. Pantaleon je razdijelio očev imetak, oslobodio njegove robove i nastavio besplatno liječiti bolesnike molitvama, ljekovitim biljem i čudotvornim mastima. Njegova čudesna ozdravljenja privlačila su ljude iz svih krajeva Bitinije što je razljutilo ostale liječnike i oni su Pantaleona prijavili zbog krivovjerstva. Bilo je to razdoblje progona kršćana od strane careva Dioklecijana i Maksimijana.

Pantaleona je u sudnici ispitivao sam car Maksimijan. Kad je jedan svjedok potvrdio da mu je Pantaleon uz Kristovu pomoć vratio vid, razbješnjeli car dao mu je odsjeći glavu. Zatim je car naredio da donesu jednog bolesnika koji je dugo ležao nepokretan u krevetu. Pozvao je Pantaleona da na njemu primijeni svoje čarolije. Pantaleon je izgovorio jednostavnu molitvu i oduzeti čovjek se u trenu uspravio, zahvalio liječniku i sretan napustio sudnicu. Tada je Maksimijan pozvao Pantaleona da se odrekne svoje kršćanske vjere. Kad je on to odbio, ljutiti car osudio ga je na smrtnu kaznu s najtežim mukama. Prikovan je za stup, a zatim je uslijedilo grozno mučenje (žarenje bakljama, deranje kože trnjem. gušenje, uranjanje u rastaljeno olovo), ali Pantaleon je sve to s lakoćom podnosio. Njegove su rane nakon svakog mučenja nestajale. Divlje zvijeri koje su ga trebale rastrgati, pred njim su postale pitome. Na kraju je Pantaleon na gubilištu kleknuo na molitvu. Krvnik ga je udario mačem po vratu da mu odrubi glavu, ali mač se slomio. Kad je dovršio molitvu, Pantaleon je dao znak krvniku da ga smakne. Iz mučenikovog vrata umjesto krvi poteklo je mlijeko, a stup uz koji je bio prikovan, pretvorio se u maslinovo stablo puno plodova. Dogodilo se to oko 305. u Nikomediji, a ne zna se gdje je točno pokopano mučenikovo tijelo. Neke Pantaleonove relikvije dospjele su u Carigrad, a danas se čuvaju u Parizu, Lyonu i Kölnu i mnogim drugim gradovima. Prema predaji, neka pobožna žena krišom je uspjela u bočicu spremiti malo svečeve krvi. Nakon mnogo godina, 1112, mornari su tu bočicu donijeli u Ravello (provincija Salerno, Campania) u južnoj Italiji, gdje se i danas čuva u samostanskoj crkvi. U međuvremenu je izdvojeno po nekoliko kapi krvi i stavljeno u ampulice koje se čuvaju u crkvama u Rimu, Bariju, Napulju, Veneciji, Lancianu (Abruzzo) i Madridu. Svake godine, otprilike oko 27. srpnja, da dan svetog Pantaleona, pa do 14. rujna, blagdana Uzvišenja svetog Križa, tamna masa u tim bočicama pretvara se u pjenušavu crvenkastu tekućinu koja se nakon toga opet vraća u prvotni oblik.

Sveti Pantaleon ubraja se među četrnaest svetih pomoćnika u nevoljama, a zaštitnik je liječnika, babica, primalja, dadilja, ljekarnika, neženja, stoke, igara na sreću i žrtava mučenja. Njegovo štovanje rašireno je i na Istoku i na Zapadu. Zazivaju ga kod različitih bolesti, posebno kod grčeva u trbuhu, hernije (kile), glavobolje i sušice, kod najezde skakavaca. osamljenosti i plača djece. Posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta, a crkva svetog Pantaleona nalazi se i u našem Tićanu (općina Višnjan, župa Sveti Vital-Brig, Istra), poznatom i po glasovitoj zvjezdarnici.