SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Blaženi damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Ana i Joakim

Sveti Ana i Joakim

Sveta Ana i Sveti Joakim su roditelji Marije, Majke Božje, dakle Isusovi baka i djed. Prema predaji bili su pobožni, pravedni i imućni ljudi, a Marija, njihova jedinica, rodila im se već kad su bili u poodmakloj dobi. Joakim je polovicu prihoda dijelio siromasima, a polovicu davao u hram. Kad se oženio Anom, 40 dana molio je u pustinji za svoje potomstvo. Tradicija govori da ih je o Aninoj trudnoći svakog zasebno obavijestio Božji anđeo, a oni su Mariju zahvalni zbog ukazane milosti, u trećoj godini prikazali Gospodinu u njegovom jeruzalemskom hramu. Pobožnost prema Marijinim roditeljima bila je raširena na Istoku od prvih dana kršćanstva, dok se na Zapadu rasplamsala od kraja XII. stoljeća.

U Europi i u hrvatskim krajevima posebno je omiljena sveta Ana. Zazivaju je kod neplodnosti i izgubljenih stvari, a zaštitnica je majki i baka, roditelja bez djece, trudnica, kućanica, švelji, čipkarica, jahačica, jahača, stajskih slugu, tesara, metlara, tokara, rudara, konjušara, zlatara, rezbara, siromaha, Kanade, Francuske, Bretanje, Quebeca te mnogih krajeva i naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Sveta Jana kod Jastrebarskog, Gornje Prekrižje kod Krašića, Bratina kod Pisarovine, Samobor, Rozga kod Dubravice, Zagreb-Rudeš, Odranski Obrež kod Zagreba, Šiškovci kod Cerne, Slakovci kod Starih Jankovaca, Tenja kod Osijeka, Brođanci kod Bizovca, Bistrinci kod Belišća, Radikovci kod Donjeg Miholjca, Slavonski Brod-Tvrđava, Šumetlica kod Cernika, Skenderovci kod Lipika, Bjelovar, Križevci, Sveta Ana kod Đurđevca, Lobor, Završje Začretsko, Sutlanska Poljana kod Zagorskih Sela, Struga kod Svetog Đurđa, Vinica, Novakovec kod Jalžabeta, Hlapičina kod Murskog Središća, Mihovljan kod Čakovca, Osekovo kod Popovače, Plaški, Rijeka-Gornja Vežica, Volosko kod Opatije, Veprinac kod Opatije, Čista Velika kod Vodica, Kosovo kod Knina, Žaborić kod Šibenika, Poljica kod Podbablja, Dol kod Starog Grada na Hvaru, Brgat u Župi dubrovačkoj, Đurići kod Herceg Novog, Prčanj kod Kotora, Domaljevac u Bosanskoj Posavini, Grebnice u Bosanskoj Posavini, Damjanovac kod Ivanjske, Par Selo kod Tuzle, Banbrdo-Lepenica kod Kiseljaka, Radunice kod Žepča, Vijaka kod Vareša, Otigošće kod Fojnice, Podkraj kod Travnika, Žabljak (Usora), Voljice kod Uskoplja, Ljuti Dolac kod Širokog Brijega, Crnići kod Čapljine, Gradac kod Neuma, Ulog kod Kalinovika, Laćarak kod Srijemske Mitrovice, Maradik kod Inđije, Neštin kod Bačke Palanke, Novo Selo kod Bača, Mali Iđoš, Kupusina kod Apatina). Svetog Joakima naročito štuju očevi i djedovi. Svetima Joakimu i Ani zajedno posvećena je župna crkva u Čakovcima kod Tompojevaca (zapadni Srijem) te crkve u Milaševcima kod Dobretića i u Drvetinama kod Bugojna u središnjoj Bosni.

Svim našim dragim Anama i Joakimima želimo sretan i radostan imendan!

Sveta Ana u Svetoj Jani

U našem gradu sveta Ana osobito svečano slavi se u Svetoj Jani, koja je po njoj dobila i ime. Svetoj Ani posvećena je svetojanska župna crkva, koja se spominje 1501. na popisu župnih crkava. Podignuta je oko 1687. kao zidana kapela, na mjestu gdje su nekada stajale 3 crkve. Sadašnja crkva nastala je na kapeli Blažene Djevice Marije, uz koju je podignut zvonik dok je nekadašnja župna crkva svete Ane srušena 1757, a njezino ime preuzela je kapela. Znatno su je oštetili potresi 1868. i 1877, nakon čega je obnovljena. Posebno je vrijedan glavni oltar svete Ane (kraj 18. stoljeća), s izvornim kipovima Boga Oca i anđela na atici, svetohraništem i kasnobaroknom ornamentikom te novijim kipovima Srca Isusova i Srca Marijina. U lađi se nalaze barokni oltari svete Barbare i sveta Tri Kralja. Ističu se i klesarski radovi na stropovima pjevališta, kamene škropionice i dovratnici. Današnja svetkovina pruža sjajnu prigodu za hodočašće u čarobni svetojanski kraj i sudjelovanje u glasovitom proštenju.

Sveta Ana u Gornjem Prekrižju

U našem jastrebarskom dekanatu blagdan svete Ane slavi se i u župi Prekrižje. U Gornjem Prekrižju (općina Krašić) nalazi se omiljena župna crkva svete Ane i svetog Mihaela, svedena 1683, s baroknim svodom i dovratnikom s lisnatim zaglavnim kamenom i poligonalnim zvonikom iz 1750, kad je crkva obnovljena. Proglašena je župnom crkvom 1789, a do tada su prekriška sela spadala u župu Pribić. Glasoviti hrvatski arhitekt Tomislav Premerl umješno je dogradio 1967. crkvu svete Ane uz baroknu crkvu svetog Mihaela. Topli srpanjski dan i blagdan svete Ane dovoljan su razlog za hodočasnički odlazak na proštenje u Gornje Prekrižje i uživanje u ljepotama prekriškog krajolika.

Slika: Sveti Ana i Joakim

Slika: Sveta Ana-župna crkva u Križevcima

Slika: Sveta Ana-župna crkva u Svetoj Jani

Slika: Sveta Ana - kapela u Bratini

Svetac dana - Sveti Titus Brandsma

Sveti Titus Brandsma

Sveti Titus Brandsma, nizozemski svećenik, redovnik karmelićanin i mučenik, rođen je 23. veljače 1881. u Oegekloosteru kod Bolswarda (Frizija), kao Anno Sjoerd Brandsma, sin vlasnika male mljekarske farme, Titusa Brandsme i Tjitsje Postma. Odrastao je u vrlo pobožnoj obitelji (tri njegove sestre postale su redovnice, a brat svećenik, franjevac). Bio je dobar učenik, a vrlo rano osjetio je želju za svećeničkim pozivom. Ušao je u franjevačko sjemenište u Megenu (Noord-Brabant) s 11 godina i ostao u njemu šest godina. Zbog zdravstvenih problema nije postao franjevac, a 17. rujna 1898. pridružio se karmelićanima u Boxmeeru (Noord-Brabant, južna Nizozemska) i uzeo redovničko ime Titus, u počast svojem ocu. Prve redovničke zavjete položio je u listopadu 1899. Govorio je nekoliko jezika i bavio se prevođenjem. Za svećenika je zaređen 1905. Doktorirao je 1909. filozofiju na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu. Predavao je u mnogim nizozemskim školama, pored ostalog i u karmelićanskom sjemeništu u Ossu (Noord-Brabant). Djelovao je od 1923. kao profesor filozofije i povijesti mistike na katoličkom sveučilištu u Nijmegenu (provincija Gelderland). Bio je i jedan od osnivača toga sveučilišta. Omiljeni ispovjednik i propovjednik, mistik, rado je putovao i djelovao kao novinar. Rektorom sveučilišta postao je 1932, a 1935. imenovan je crkvenim savjetnikom katoličkih novinara. Proputovao je 1935. Sjedinjene Američke Države i držao predavanja.

Upozoravao je u svojim novinskim tekstovima na opasnost od bezbožne nacističke ideologije i propagande, protivio se progonima Židova i pozivao katoličke novinare i listove da se bore protiv nacističkog zlosilja. Kad su Nijemci 1940. okupirali Nizozemsku, otac Titus bio je pod stalnom prismotrom Gestapa, a 19. siječnja 1942. uhićen je u karmelićanskom samostanu u Boxmeeru. Premještali su ga iz zatvora u zatvor, a 19. lipnja 1942. deportiran je u zloglasni koncentracijski logor Dachau (Gornja Bavarska). Tamo su ga svakodnevno tukli, izgladnjivali i primoravali na težak rad. Pozivao je ostale zatvorenike da se mole za spas duša svojih stražara. Kad je postao nesposoban za rad, zlotvori su na njemu iskušavali raznorazne lijekove, a na kraju su ga umorili smrtonosnom injekcijom. Njegovo izmučeno tijelo potom je spaljeno. Dogodilo se to na današnji dan, 26. srpnja 1942. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. studenoga 1985, kao prvog zatvorenika koncentracijskog logora Dachau, a papa Franjo svetim 15. svibnja 2022. Glavno svetište svetog Titusa Brandsme nalazi se u nizozemskom gradu Nijmegenu, a stanovnici toga grada izabrali su ga 2005. kao najvećeg sugrađanina u povijesti. Zaštitnik je katoličkih novinara, trafikanata (bio je strastveni pušač), nizozemske pokrajine Frizije i mnogih naselja, župa, crkava, kapela, ulica i trgova u Nizozemskoj.

Slika: Sveti Titus Brandsma

Slika: Sveti Titus Brandsma-crkva u Nijmegenu

Svetac dana - Sveti George Preca

Sveti George Preca

Sveti George Preca (malteški Gorg Preca), malteški svećenik i utemeljitelj Družbe kršćanskog nauka, karmelićanin, prvi suvremeni malteški svetac, rođen je 12. veljače 1880. u Valletti, glavnom gradu Malte, kao sedmo od devetero djece trgovca i zdravstvenog inspektora Vincenta Prece i Nathalie Ceravolo. Već je kao dječak počeo nositi škapular. Boležljiv mladić, za vrijeme školovanja na bogosloviji obolio je od turberkuloze, a ozdravio je prema vlastitim riječima po zagovoru svetog Josipa. Zaređen je za svećenika 22. prosinca 1906, a mladu misu služio je u crkvi svetog Kajetana (Gaetana) u Hamrunu (Južna regija). Posvetio se vjerskom odgoju mladih laika i smatra se pretečom apostolata laika, nakon Drugog vatikanskog sabora izuzetno važne sastavnice apostolata Katoličke crkve. Skupljao je oko sebe mlade ljude koji su se željeli posvetiti katehezi i naviještanju evanđelja među djecom i mladima. Središnja misao njegove duhovnosti bilo je utjelovljenje: „I riječ je tijelom postala“ (Iv 1. 1). Osnovao je 7. ožujka 1907. u malteškom gradu Hamrunu Družbu kršćanskog nauka (Societas Doctrina Christiana, Society of Christian Doctrine), u kojoj su djelovali vjeroučitelji laici. Družba je poznata i pod imenom MUSEUM, zbog početnih slova njihove latinske krilatice «Magister, utinam sequatur evangelium universus mundus» („Učitelju, neka cijeli svijet slijedi evanđelje“), Velečasni Preca osnovao je 1910. i ženski ogranak te družbe. Naročitu pažnju u svojem djelovnju posvetio je siromasima i lučkim radnicima. Često je nailazio na nerazumijevanje pa i na zabrane u crkvenim i građanskim krugovima. Djelovanje njegove družbe proširilo se po mnogim župama, a slijedili su ga i mladi i stari vjernici. Otac Preca želio je još više slijediti Blaženu Djevicu Mariju pa se 1918. pridružio Trećem karmelićanskom redu i uzeo redovničko ime Franco. Poznat je i po tome što je u malteškim župama uveo popularne božićne igrokaze. Malteški biskup odobrio je 1932. djelovanje njegove družbe i njezina pravila.

„Dun Gorg“, omiljeni propovjednik i ispovjednik, bio je na glasu i po svojim čudesnim ozdravljenjima. Ustrajno je propovijedao i pisao na malteškom jeziku, jeziku običnih ljudi. Nakon Drugog svjetskog rata njegova družba proširila se i izvan Malte, najprije u Australiji, a kasnije u Velikoj Britaniji, Albaniji, Peruu i drugim zemljama. Velečasni Gorg napisao je i objavio više od 140 brošura, prospekata i letaka. Smatraju ga „drugim malteškim apostolom“ (prvi je bio sveti Pavao). Proglašen je 1952. papinskim komornikom i dobio naslov monsinjora. Preminuo je 26. srpnja 1962. u gradu Santa Venera (Središnja regija). Njegov sprovod, održan 28. srpnja, bio je jedan od najvećih u povijesti Malte. Georgeove relikvije počivaju u matičnoj kući njegove družbe u predgrađu Hamruna (Blata l-Bajda). Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 9. svibnja 2001. u malteškom gradu Floriani (Jugoistočna regija). Tada je blaženim proglašen još jedan Maltežanin, Nazju Falzon (Valletta, 1. VII. 1813-Valletta, 1. VII. 1865), klerik, franjevac trećoredac, legendarni vjeroučitelj i doktor prava. Papa Benedikt XVI. proglasio je svetim Georgea Precu 3. lipnja 2007. u Rimu, kao prvog Maltežanina u modernoj povijesti (svojim prvim svecem Maltežani smatraju svetog Publija, o kojem pišemo u prilogu od 21. siječnja). Sveti George Preca zaštitnik je Malte, vjeroučitelja i Družbe kršćanskog nauka. Njegova družba i danas uspješno djeluje u Europi, Africi, Južnoj Americi i Australiji (godine 2016. diljem svijeta djelovalo je 1200 članova njegove družbe).