SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Blaženi damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Benedikt

Sveti Benedikt

Sveti Benedikt je osnivač benediktinskog reda, „otac zapadnog redovništva“ i velikan zapadnoeuropske kršćanske kulture. Rođen je oko 480. u talijanskom gradu Norciji (Umbrija). Mladi rimski patricij stekao je naobrazbu u Rimu, povukao se 497. u pećinu na litici u pustom kraju (danas Subiaco, Lazio), gdje je živio kao pustinjak i okupljao učenike. Prema legendi tamo mu je hranu donosio pitomi gavran. Sa svojim sljedbenicima oko 529. osnovao je i sagradio u Campagni samostan Monte Cassino, matičnu opatiju novog reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Proučio je redovničko pravilo svetog Bazilija Velikog i na poticaj svoje sestre blizanke, Skolastike, napisao Redovnička pravila, prvi zakonik redovništva na Zapadu, koji je ujedinio rimsko pravno iskustvo (stabilnost, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, pismenost, poljodjelstvo, zanatstvo). Krilatica svetog Benedikta glasi: „Ora et labora! Moli i radi!“ Poznato je i njegovo drugo geslo: „Odložite mačeve!" Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: "Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!" Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. U tadašnjem svijetu, uzburkanom seobom naroda i vojnim pohodima, utemeljio je Europu rada i mira. Posjedovao je dar proroštva i čitanja savjesti. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu (danas provincija Frosinone, Lazio). Njegov životopis napisao je papa Grgur Veliki u drugoj knjizi svojih Dijaloga, a svetim ga je 1220. proglasio papa Honorije III. Papa Pavao VI. proglasio ga je 1964. zaštitnikom Europe. Zazivaju ga kod vrbanca, groznice, žučnih kamenaca, upala, bubrežnih bolesti, osipa, trovanja, napasti, čarolija, a zaštitnik je Europe, umirućih, redovnika, školske djece, studenata, zemljoradnika, farmera, speleologa, jamara, građevinskih inženjera, arhitekata, kotlara, služinčadi te mnogih gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Blaškovec kod Svetog Ivana Zeline, Stupnik, Trebovec kod Ivanić-Grada, Mičevec kod Velike Gorice, Donji Mosti kod Kapele, Kloštar Podravski, Gornji Kraljevec kod Hrašćine, Hrastovljan kod Martijanca, Petrovsko, Svibovec Podravski kod Sračinca, Petrinja, Rovinj, Čajniče).

Njegovi benediktinci najstariji su katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (kamaldolezi, silvestrinci, valombrozi, cisterciti, trapisti). Danas red postoji kao unija 21 samostalnih samostanskih kongregacija te ima oko 200 samostana i opatija s oko 8 tisuća članova na svim kontinentima. Ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika. Danas benediktinke djeluju u oko 840 samostana s približno 16 tisuća redovnica u oko 60 kongregacija i federacija. Prvi benediktinci u Hrvatskoj javljaju se IX. stoljeću (samostan u Rižinicama kod Solina, koji je 852. osnovao knez Trpimir, samostani u Karinu, na Visu). Njihov doprinos Crkvi u Hrvata, hrvatskoj kulturi, znanosti, umjetnosti i školstvu bio je izuzetno značajan. U Hrvatskoj danas djeluje osam ženskih benediktinskih zajednica (Pag, Cres, Hvar, Rab, Trogir, Krk, Zadar, Šibenik), a godine 1996. ujedinile su se u hrvatsku Federaciju benediktinskih koludrica "Blaženog Alojzija Stepinca". Godine 1965. obnovljen je i otvoren muški benediktinski samostan svetog Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona (otok Pašman).

Slika: Sveti Benedikt

Slika: Sveti Benedikt-župna crkva u Kloštru Podravskom

Slika: Sveti Benedikt-crkva u Gornjem Kraljevcu

Slika: Sveti Benedikt-crkva u Mičevcu

Slika: Sveti Benedikt-crkva u Petrinji

Slika: Sveti Benedikt-crkva u Stupniku

Svetac dana - Sveti Oliver Plunkett

Sveti Oliver Plunkett

Sveti Oliver Plunkett (irski Oilibhéar Pluincéid), irski biskup i mučenik, nadbiskup Armagha i sveirski primas, rođen je 1. studenoga 1625. u Loughcrewu (grofovija Meath), kao sin ugledne plemićke obitelji, baruna Johna Plunketta i Thomasine Dillon. Školovao se u Dublinu, a od 1647. u Irskom kolegiju u Rimu, gdje je studirao filozofiju, teologiju i matematiku. Darovit i marljiv mladić, zaređen je za svećenika 1. siječnja 1654. U Irsku se nije mogao vratiti zbog tadašnjeg Cromwellovog nasilja nad katolicima pa je djelovao od 1657. do 1669. kao profesor teologije u rimskom Kolegiju za širenje vjere. Papa Klement IX. imenovao ga je 9. srpnja 1669. nadbiskupom Armagha, a za biskupa je posvećen u Gentu (Belgija). U svoju dragu i napaćenu Irsku stigao je 1670. i sazvao dvije pokrajinske sinode. U kratkom roku obavio je kanonske vizitacije svojih biskupija, uklanjao nerede, smirivao sukobe, krizmao oko 50 tisuća vjernika, zaredio niz svećenika, a u Droghedi je otvorio isusovačku školu. S dublinskim nadbiskupom Peterom Talbotom sporio se oko položaja irskog primasa. Za vrijeme žestokih progona irske Crkve od strane Engleza i tobožnje „papinske zavjere“ sakrio se u župu Clogherhead u blizini Droghede (grofovija Louth) i djelovao u potaji. Tada su zatvorene katoličke škole, samostani i sjemeništa, a mise su služene u tajnosti. Netko je nadbiskupa Olivera izdao pa je otkriven i uhićen 6. prosinca 1679. Zatvoren je u Dublinu, kao žrtva izmišljotina i nasilja zloglasnog progonitelja Crkve i mrzitelja katolika, anglikanskog svećenika Titusa Oatesa. Tamo je podijelio posljednju pomast i ispovijedio drugog zatvorenika i mučenika, umirućeg nadbiskupa Dublina, Petera Talbota, svojeg nekadašnjeg suparnika. Nadbiskup Plunkett prebačen je u londonski zatvor Newgate. Suđeno mu je u Londonu zbog „veleizdaje“ i tobožnje namjere da u Irsku dovede 20 tisuća francuskih vojnika. Na prvom suđenju nije mu dokazana nikakva krivnja, a na drugom, montiranom procesu, 15. lipnja 1681, osuđen je na smrt.

Pisma, što ih je mučenik pred izvršenjem smrtne kazne pisao iz londonskog zatvora, pokazuju da je bio hrabar, načelan i dosljedan čovjek i svećenik, spreman umrijeti za svoje uvjerenje. Pišući jednom svom rođaku, studentu Irskog kolegija u Rimu, napisao je i ove riječi: „Osuđen sam na smrt zbog svoga svećeničkog pečata, zbog ispovijedanja svoje vjere te zbog svojih svećeničkih dužnosti. Drage volje idem u smrt, a budući da sam prvi od Iraca, bit ću primjer hrabrosti pred smrću.“ Zlotvori su ga objesili i raščetvorili u londonskom predgrađu Tyburnu, 1. srpnja 1681, kao posljednjeg katoličkog mučenika na engleskom tlu. Pokopan je na londonskom groblju St. Giles-in-the Fields. Njegovo tijelo preneseno je 1685. potajno u benediktinsku opatiju Lamspringe kod Hildesheima (Donja Saska), a 1883. vraćeno u Englesku, u benediktinsku opatiju Downside (Somerset). I danas se njegove relikvije časte tamo, kao i u irskom gradu Droghedi (Louth), u crkvi svetog Petra. Blaženim ga je proglasio 23. svibnja 1920. papa Benedikt XV, a svetim 12. listopada 1975. papa Pavao VI. Nadbiskup Oliver Plunkett prvi je kanonizirani irski svetac nakon gotovo sedam stoljeća. Na kruni mučeničke, ponosne i stoljećima obespravljene Irske, lik njezinog primasa, svetog Olivera Plunketta, svijetli kao najdragocjeniji dragulj. Zaštitnik je irske nadbiskupije Armagh, irskog mira i pomirbe te mnogih naselja, škola, udruga, župa, crkava, škola i kapela diljem svijeta, gdje god žive Irci i njihovi potomci.

Slika: Sveti Oliver Plunkett

Svetac dana - Sveta Olga Kijevska

Sveta Olga Kijevska

Sveta Olga (poznata i kao Olga Prekrasna), kijevska kneginja, baka svetog Vladimira i prabaka svetih Borisa i Gleba, rođena je oko godine 890. u Pskovu (selo Vibuti, sjeverozapadna Rusija), kao kći varjaškog kneza Olega. Nakon smrti muža, kneza Igora (945), preuzela je vlast u ime njihovog maloljetnog sina Svjatoslava Igoreviča (942-972), koji je samostalno vladao od 964. Osvetila se Drevljanima za muževu smrt i pokorila ih godine 946. Uredila je ubiranje nameta, uvela upravno-dažbinske okruge i postavila temelje čvršćoj organizaciji svoje kneževine, Kijevske Rus', koja se prostirala na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Olga se pokrstila već u Kijevu ili 957. prigodom drugog posjeta Carigradu, gdje je boravila s velikim izaslanstvom kao gošća cara Konstantina VII. Tada je uzela ime Helena.

Uputila je 959. izaslanstvo njemačkom kralju i rimsko-njemačkom caru Otonu I. Velikom jer je željela uspostaviti političke, trgovačke i misijske veze. Poslala je 961. Bizantu u pomoć odrede za rat protiv Arapa na Kreti. Zbog čestih izbivanja sina Svjatoslava na ratnim pohodima zadržala je vlast u svojim rukama pa je 968. vodila obranu Kijeva od napada Pečenega. Kneginja Olga stolovala je u svojem omiljenom dvorcu Višgorodu, okružena unucima. Svesrdno je širila kršćanstvo po svojoj kneževini, gradila crkve i posvetila se dobrotvornom radu. Preminula je u ukrajinskoj metropoli Kijevu 11. srpnja 969. Olginu želju da Kijevska Rus' postane kršćansko područje ispunio je do kraja njezin unuk, knez Vladimir I, koji je službeno prihvatio kršćanstvo 988. Svetu Olgu Kijevsku štuju i istočne i zapadne Crkve i katolici i pravoslavci. Zaštitnica je udovica i obraćenika, a posvećene su joj brojne crkve i spomenici diljem istočne Europe i svijeta.