SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
4	Sveti Pier Giorgio Frassati
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Sveti damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Marija Goretti

Sveta Marija Goretti

Današnja je sveta zaštitnica Marija (Maria) Teresa Goretti, talijanska djevojčica mučenica. Rođena je 16. listopada 1890. u gradiću Corinaldu (provincija Ancona, Marche) u siromašnoj seljačkoj obitelji. Njezini su roditelji preselili u Ferriere di Conca, nedaleko Nettuna u Laziju, gdje su zajedno s udovcem Giovannijem Serenellijem i njegovim sinom Alessandrom uzeli u zakup jedan posjed. Marijin otac Luigi umro je od malarije i ostavio za sobom udovicu sa šestero nejake djece, od kojih je Marija bila najstarija djevojčica, a u vrijeme očeve smrti imala je samo devet godina. Dok je majka Assunta radila na posjedu, Marija je poput odrasle osobe brinula za kućanstvo, mlađu braću i sestre, a morala je kuhati, šivati, pospremati i za svoju obitelj i za Serenellijeve. Bila je pobožna djevojčica, često s krunicom u ruci. Devetnaestgodišnji Alessandro Serenelli divlje se zaljubio u lijepu 12-godišnju djevojku, napastovao ju neprekidno i pokušao ju silovati. Marija mu se oprla nadzemaljskom snagom, ali je nakon toga provodila dane u velikom strahu i tjeskobi. Zamolila je majku da je nikada ne ostavlja samu, ali ona to nije ozbiljno shvatila i nije vjerovala da bi se moglo raditi o nekoj većoj opasnosti. Dana 5. srpnja 1902. Alessandro ju je zatekao u kući samu i navalio na nju. Branila se i otimala poput ranjene lavice, a onda je on zgrabio nož i zadao joj 14 velikih rana. Ostavio ju je u lokvi krvi i pobjegao. Smrtno ranjena, Marija je preminula je idućeg dana, 6. srpnja 1902, u bolnici u Nettunu. Držeći u ruci križ i Gospinu medaljicu poručila je svojem ubojici: „Opraštam ti i želim da dođeš u nebo“.
Alessandro Serenelli osuđen je na 30 godina zatvora s prisilnim radom. Jedne noći u snu je vidio Mariju kako odjevena u bijelo bere cvijeće i pruža mu naramak ljiljana, koji su izgorjeli u njegovim rukama. Nakon toga se posve promijenio i postao raskajani obraćenik te je iz zatvora pušten 2 godine prije vremena. Na Božić 1937. uputio se u Corinaldo i zatražio oprost od Marijine majke Assunte. Majka mu je odgovorila: „Kad ti je oprostila moja kćerka, kako ti ja ne bih mogla oprostiti?“ Toga dana, Serenelli je zajedno s Marijinom braćom pristupio svetoj pričesti. Ostatak života proveo je kao vratar jednog kapucinskog samostana. Papa Pio XII. proglasio je Mariju Goretti 1947. blaženom, a 1950. svetom. Uz pola milijuna vjernika, toj svečanosti bila je nazočna i mama Assunta te Marijina braća i sestre. Zaštitnica je mladeži, djece, djevojaka, tinejdžerki, siromaha, roditelja, mučenika, žrtava silovanja i zločina, oprosta i čistoće te mnogih naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveta Marija Goretti

Svetac dana - Blažena Marija Terezija Ledóchowska

Blažena Marija Terezija Ledóchowska

Blažena Marija Terezija (Maria Teresa) Ledóchowska, poljska redovnica i misionarka, utemeljiteljica Sestara misionarki svetog Petra Clavera, „majka afričkih misija”, rođena je 29. travnja 1863. u austrijskom gradiću Loosdorfu (Donja Austrija), u vrlo pobožnoj obitelji, kao najstarije od sedmero djece poljskog plemića Antonija Augusta Ledóchowskog i Austrijanke Josephine Salis-Zizers. Njezina mlađa sestra je sveta Uršula (Urszula) Ledóchowska (1865-1939), o kojoj pišemo u prilogu od 29. svibnja, a mlađi brat Włodzimierz Ledóchowski (1866-1942) bio je 26. general Družbe Isusove. Obitelj se 1883. preselila u Poljsku, na očevo imanje u Lipnici Dolnoj (Malopoljsko vojvodstvo), gdje je on 1885. preminuo od malih boginja. I Maria Teresa tada je oboljela od malih boginja i jedva preživjela. Brigu o majci i djeci preuzeo je pokojnikov brat, kardinal Mieczysław Halka Ledóchowski (1822-1902). Od 1885. do 1890. Maria Teresa bila je dama na dvoru toskanske nadvojvotkinje Alice u Salzburgu. Susrela se 1886. sa sestrama franjevkama, Marijinim misionarkama, i taj susret probudio je u njoj silnu želju da se posveti službi Božjoj. Njezin stric, kardinal Mieczysław Ledóchowski, tada pročelnik Zbora za širenje vjere u Rimu, ohrabrio ju je i podržao u tom naumu. Veliki utjecaj na njezino djelovanje imao je i francuski kardinal Charles Lavigerie, primas Afrike. Maria Teresa bila je vrlo darovita spisateljica, a svoje pero stavila je potpuno u službu Krista Gospodina. Započela je objavljivati tekstove o misijama, problemima crne Afrike i pokretu protiv ropstva i prljave trgovine robljem. Pokrenula je misijski časopis „Jeka iz Afrike“, tiskan na mnogim jezicima. Napustila je 1891. službu dvorske dame i nastanila se kod Sestara milosrdnica u Salzburgu.

Osnovala je 1893. družbu Sestara misionarki svetog Petra Clavera te kao prva članica i poglavarica družbe položila 8. rujna 1897. u Salzburgu redovničke zavjete. Mnogo je putovala diljem Europe, tiskala brošure i knjige, držala brojne konferencije i predavanja na euharistijskim kongresima. Mnoge katoličke organizacije zagrijala je za misije. Organizirala je 1900. u Beču kongres protiv ropstva, a generalnu kuću svoje družbe premjestila u Rim, središte kršćanstva. Iako nikada nije posjetila Afriku, prozvana je „majkom Afrikanaca“ i „majkom afričkih misija“. Bila je plemenita duša, iskrena i jednostavna. Preminula je u Rimu na današnji dan, 6. srpnja 1922, a njezine relikvije čuvaju se u matičnoj kući družbe svetog Petra Clavera. Blaženom ju je 19. listopada 1975. proglasio papa Pavao VI. Njezina družba, Sestre misionarke svetog Petra Clavera, djeluju i danas uspješno u 23 zemlje, u 42 kuće, na pet kontinenata.

Slika: Blažena Marija Terezija Ledóchowska

Svetac dana - Blaženi Metoděj Dominik Trčka

Blaženi Metoděj Dominik Trčka

Blaženi Metoděj (Metod) Dominik Trčka, češki i slovački svećenik, redovnik redemptorist i mučenik, rođen je 6. srpnja 1886. u naselju Frýdlant nad Ostravicí (okrug Frýdek-Místek, Moravskoslezský kraj, sjeveroistok Republike Češke), kao posljednje od sedmero djece Tomáša Trčke i Františke Šterbove. Školovao se u Místeku i u redemptorističkoj gimnaziji u Červenki (Olomoucký kraj). Ušao je 1902. u redemptoristički red, a redovničke zavjete položio 25. kolovoza 1904. Boravio je u samostanu u Obořištu (okrug Příbram) i nastavio sa studijem filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 17. srpnja 1910. u Pragu. Djelovao je kao pučki misionar po češkim i moravskim župama. U vrijeme I. svjetskog rata vodio je brigu o Hrvatima i Slovencima, posebno o izbjeglicama, dezerterima i ranjenicima, koji su se zatekli na galicijskom ratištu. Od 1919. prešao je uz odobrenje nadležnih poglavara na grkokatolički obred (školovao se u Lavovu) i djelovao kao grkokatolički svećenik u istočnoj Slovačkoj. Službovao je najprije u Haliču (okrug Lučenec, Banskobystrický kraj, središnja Slovačka), a od 1921. u Stropkovu (Prešovský kraj, sjeveroistočna Slovačka). Osnovao je 1931. grkokatolički redemptoristički samostan u gradu Michalovce (Košický kraj, istočna Slovačka), čiji je poglavar bio do 1942. Tada je tamo podignuta i prekrasna grkokatolička crkva Svetog Duha. Otac Metod Trčka osnivao je nove samostane i osobito vodio brigu o školovanju mladih redemptorista.

U ožujku 1935. imenovan je apostolskim vizitatorom redovnica bazilijanki u Prešovu i Užhorodu. Postao je 23. ožujka 1946. zamjenik provincijala slovačkih redemptorista. Komunističke vlasti zabranile su 14. travnja 1950. djelovanje svih redovnika u Čehoslovačkoj i zatvorile ih u koncentracijske logore. Otac Trčka je uhićen te sustavno mučen i zlostavljan. Na montiranom procesu optužen je za suradnju s biskupom Gojdičem (pišemo o njemu u prilogu od 4. studenoga) i osuđen 21. travnja 1952. na 12 godina zatvora. Slali su ga iz zatvora u zatvor, a od 1958. bio je zatvoren u Leopoldovu (okrug Hlohovec, Trnavský kraj, zapadna Slovačka). Strpali su ga u hladnu samicu zbog pjevanja božićnih pjesama i lišili ga hrane pa je obolio od upale pluća. Preminuo je 23. ožujka 1959. u zatvoru u Leopoldovu. Pokopan je na zatvorskom groblju, a nakon obnove djelovanja grkokatolika u Čehoslovačkoj njegovo tijelo počiva od 17. listopada 1969. u grkokatoličkoj bazilici Svetog Duha u Michalovcima. Blaženim ga je 4. studenog 2001. proglasio papa Ivan Pavao II.