Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - SRPANJ

1Sveti Junipero Serra
1Sveti Mutien-Marie Wiaux
1Blaženi Antonio Rosmini
2Sveti Oton Bamberški
2Sveti Bernardino Realino
2Službenica Božja Klara Žižić
3Sveti Toma
3Sveti Leon II
3Sveti Anatolij Carigradski
3Službenica Božja Antonietta Meo
4Sveta Elizabeta Portugalska
4Sveta Berta iz Blangya
4Sveti Ulrich
5Sveti Ćiril i Metodije
5Sveti Antun Marija Zaccaria
5Blaženi laoski mučenici
6Sveta Marija Goretti
6Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7Sveti Vilibald
7Blaženi Benedikt XI
7Blažena María Romero Meneses
8Sveti Akvila i Priscila
8Sveti Kilian, Colman i Totnan
8Sveti Hadrijan III
9Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9Sveta Veronika Giuliani
9Sveti gorkumski mučenici
10Sveta Amalija
10Sveti damašćanski mučenici
10Svete Rufina Rimska i Sekunda
11Sveti Benedikt
11Sveti Oliver Plunkett
11Sveta Olga Kijevska
12Sveti Ivan Gualberto
12Sveti Louis i Zélie Martin
12Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13Majka Božja Bistrička
13Sveti Henrik
13Sveti Eugen iz Kartage
13Sveti Ezra
13Sveti Nehemija
14Sveti Kamilo de Lellis
14Sveti Francisco Solano
14Sveti Prokop
15Sveti Bonaventura
15Sveti Vladimir
15Sveti Plechelm
16Gospa Karmelska
16Sveta Marija Magdalena Postel
16Sveti Antioh
17Sveti Aleksije
17Sveta Jadviga
17Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18Sveti Bruno, biskup Segnija
18Sveti Frederik iz Utrechta
18Sveti Šimun iz Lipnice
19Sveta Justa i sveta Rufina
19Blaženi Hermann iz Reichenaua
19Sveta Makrina
20Sveti Ilija
20Sveta Margareta
20Sveti Torlak
21Sveti Lovro iz Brindisija
21Sveti Danijel prorok
21Sveti Arbogast
22Sveta Marija Magdalena
22Sveti Apolinar
22Sveti John Lloyd i Philip Evans
23Sveta Brigita
23Sveti Liborije (Liberan)
23Blaženi Vasiľ Hopko
24Sveta Kristina
24Sveti Ivan Kasijan
24Sveta Kinga
25Sveti Jakov stariji
25Blaženi Toma Kempenac
25Blaženi Antonio Lucci
26Sveti Ana i Joakim
26Sveti Titus Brandsma
26Sveti George Preca
27Sveti mučenici iz Córdobe
27Sveti Klement Ohridski
27Sveti Pantaleon
28Sveti Nazarije i Celzo
28Sveti Viktor
28Blaženi Stanley Rother
29Sveta Marta
29Blaženi Urban II
29Sveti Olav
30Sveti Petar Krizolog
30Sveti Abdon i Senen
30Blažena Zdenka Schelingová
31Sveti Ignacije Loyola
31Sveti Giustino de Jacobis
31Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Danas čestitamo imendan našim dragim čitateljima koji se zovu Ignac, Ignacija, Vatroslav, Ognjen ili Žarko. Njihov sveti zaštitnik Ignacije (Inazio ili Ignacio) López de Loyola rodio se 1491. kao najmlađi od dvanaestero djece u obiteljskom dvorcu Loyola, u baskijskoj pokrajini Gipuzkoa. Španjolski plemić, odgojen na dvoru, služio je u vojsci potkralja Navarre, a prilikom francuskog napada na tvrđavu Pamplona, 1521, teško je ranjen topovskim tanetom u obje noge. Za dugotrajnog liječenja i čitanja svetačkih legendi doživio je vjerske ekstaze i vizije. Povukao se u spilju, hodočastio 1523. u Rim i Svetu zemlju, a nakon povratka studirao od 1528. filozofiju i teologiju na španjolskim sveučilištima i u Parizu. U Parizu je okupio krug istomišljenika, koji su se 1534. zavjetovali da će služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i čistoći. Pošao je s njima u Rim, prvu svetu misu služio 1538, a 1540. ishodio je od pape Pavla III. potvrdu novog reda, Družbe Isusove. Postao je prvi isusovački general i na tom položaju ostao do kraja života. Za Družbu Isusovu sastavio je Konstitucije, pravila o organizaciji i životu (1540) i Duhovne vježbe (1548). Preminuo je u Rimu na današnji dan, 31. srpnja 1556. Blaženim ga je 1609. proglasio papa Pavao V, a svetim 1622. papa Grgur XV. Zaštitnik je Baskije, baskijskih pokrajina Bizkaie i Gipuzkoe, biskupija San Sebastián i Bilbao, Družbe Isusove, samotnjaka, vojnika, odgojitelja i duhovnih vježbi te brojnih naselja, učilišta, ustanova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zverinac, Dubrovnik, Sarajevo-Grbavica).

Družba Isusova danas je najbrojnija redovnička zajednica, s oko 20 tisuća članova koji djeluju na svim kontinentima i upravljaju s više od 500 sveučilišta i koledža. Isusovci iz Hrvatske provincije Družbe Isusove, njih oko 160, djeluju u Zagrebu (Palmotićeva, Jordanovac, Fratrovac, Sljeme), Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Opatiji, Osijeku, Sarajevu, Beogradu, Prizrenu (Loyola gimnazija) i u Crnoj Gori (župa Bogišići). U Zagrebu isusovci vode Filozofski fakultet Družbe Isusove na kojem oko 500 studenata studira filozofiju i religijsku kulturu. Postoji također i teološki studij na kojem uz isusovce, studiraju i bogoslovi iz drugih biskupija. Od 1998. u Osijeku isusovci vode klasičnu gimnaziju koja ima oko 270 učenika. Družba Isusova darovala je Crkvi Kristovoj i današnjeg nasljednika svetog Petra, papu Franju.

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola

Slika: Sveti Ignacije Loyola

Sveti Ignacije Loyola-crkva na otoku Zverincu

Slika: Sveti Ignacije Loyola-crkva na otoku Zverincu

Sveti Ignacije Loyola-crkva u Dubrovniku

Slika: Sveti Ignacije Loyola-crkva u Dubrovniku

Svetac dana - Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino (Justin) de Jacobis, talijanski redovnik lazarist, misionar, etiopski biskup, apostol Abesinije, „otac etiopske Crkve“, rođen je 9. listopada 1800. u San Feleu (provincija Potenza, Basilicata), kao Giustino Sebastiano Pasquale de Jacobis, sedmo od četrnaestero djece Giovannija Battiste de Jacobisa i Marije Giuseppine Muccia. U redove lazarista ušao je 17. listopada 1818, redovničke zavjete položio 1820, a za svećenika je zaređen 12. lipnja 1824. u Brindisiju (Apulija). Neko vrijeme djelovao je kao pučki misionar u pokrajini Apuliji (gradovi Oria i Monopoli) i Napulju, gdje je 1836. harala kolera. Bio je i provincijal, najprije u Lecceu (Apulija), a potom i u Napulju. Uputio se 24. svibnja 1839. kao misionar u Etiopiju, gdje je neumorno radio dvadeset godina, na području gdje su živjeli pogani, muslimani i koptski kršćani. Glavno područje njegovog djelovanja bila je regija Tigre, na sjeveru Etiopije. Imenovan je apostolskim prefektom i smjestio se najprije u gradu Adwi (sjeverna Etiopija). Smatra se osnivačem nadbiskupije Addis Abeba. Naročita mu je briga bio odgoj domaćega klera. Bio je uvijek odjeven kao domorodac, naučio domorodačke jezike i zavolio etiopsku kulturu. Ubrzo se zbližio s domaćim pukom i mjesnim svećenicima. Zavolio ih je, a najviše su mu srcu prirasla udaljena, siromašna sela. Govorio je: „Tko sam ja? Običan kršćanin koji voli etiopske kršćane više nego vlastitu braću, više nego svoju majku.“ Kao putujući misionar uvijek je imao svoj pastirski štap za hodanje. Spavao je u špiljama, živio s pastirima i njihovim stadima. Sam je skupljao drva za vatru, brinuo se za bolesnike, cijele noći provodio u molitvi. S jednakim je žarom slavio katoličke i koptske blagdane. Bio je ipak trn u oku nekim predstavnicima etiopske pravoslavne crkve koji su od etiopskog cara Téwodrosa II. tražili da oca Giustina protjera iz zemlje. Njihov patrijarh, najžešći de Jacobisov neprijatelj, Abuna Salama III, pisao je caru: „Protjeraj Abuna Jacoba, no nemoj ga ubiti. On je svetac i nitko bolje od njega ne održava Gospodinov zakon.“

Biskup Giustino de Jacobis bio je proganjan i zatvaran, djelovao u tajnosti, trpio glad i žeđ, vodio brigu o obraćenicima. Hrabro je podnosio progonstva, a 1847. potajno je zaređen za biskupa i imenovan apostolskim vikarom za Etiopiju. Udario je temelje katoličke Crkve u Etiopiji i Eritreji, do 1853. zaredio dvadesetak svećenika, obratio više od 12 tisuća ljudi, otvorio brojne misije i pokretna sjemeništa u pokrajinama Agame i Akkele Guzay. Posljednjih godina djelovao je u svojevrsnom pustinjskom progonstvu, kao misionar na području Halayja, u južnoj Eritreji, uz Crveno more. Preminuo je na današnji dan, 31. srpnja 1860, u Zuli (središnja Eritreja), naslonjen glavom na tvrdi kamen, okružen malim brojem najvjernijih učenika. Tri dana kasnije pokopan je u eritrejskom selu Hebu, gdje i danas počiva u tamošnjoj crkvi. Njegov grob posjećuju i kršćani i muslimani. Kardinal Guglielmo Massaia, kapucin, koji ga je zaredio za biskupa, tada je napisao: „I tako je umro utemeljitelj etiopske misije, neumorni apostol istočne Afrike, učitelj misionara, uzor hrabrosti i odricanja, bez kojeg se u svetoj službi medu onim narodima ne može izdržati.“ Blaženim ga je proglasio 25. srpnja 1939. papa Pio XII, a svetim 26. listopada 1975. papa Pavao VI. Svetog Giustina de Jacobisa naročito slave u njegovom rodnom San Feleu, gdje se danas održava velika svečanost u njegovu čast.

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Sveti Giustino de Jacobis

Slika: Sveti Giustino de Jacobis

Svetac dana - Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero (talijanski Calimero, latinski Calimerius), milanski biskup i mučenik, apostol doline rijeke Po, živio je i djelovao u II. ili III. stoljeću. Podrijetlom Grk, rođen je u plemićkoj obitelji, a školovao se u Rimu kao štićenik pape Telesfora. Zaređen je za svećenika, a nakon smrti biskupa Kastricijana, kojem je bio vjeran pomoćnik, izabran je za milanskog biskupa. Revno i uspješno vodio je milansku Crkvu od 139. do 190. i obratio mnoge nevjernike. Zbog svoje zauzetosti za kršćanstvo bio je proganjan za vladavine cara Marka Aurelija, a mučen i osuđen na smrt za vladavine cara Komoda, oko godine 190. u Milanu. Kopljem su mu proboli glavu kroz oba uha i potom ga bacili u duboki bunar. Kalimerove relikvije kasnije su prenesene pod glavni oltar milanske bazilike, podignute njemu u čast.

U VIII. stoljeću u kripti su pronađene njegove relikvije. Na tom mjestu nalazi se i danas zdenac, a pobožni puk koristi vodu svetog Kalimera u raznim nevoljama i bolestima. Po nekim vjerodostojnim izvorima Kalimero je bio biskup Milana ne u II. nego u III. stoljeću, od 270. do 280, pa je tada uslijedila i njegova mučenička smrt. Sigurna je činjenica da je Kalimero bio milanski biskup, mučenik i da se njegove relikvije nalaze u milanskoj bazilici svetog Kalimera. Posvećene su mu i crkve u lombardijskim naseljima Pasturu (provincija Lecco) i Bolladellu (provincija Varese) te na planini Pizzo dei Tre Signori. Vjernici naročito časte svetog Kalimera kao zaštitnika sluha jer su mu uši bile probodene kopljem. Zaštitnik je voda, jezera i vrela, a zazivaju ga kod suše.

Sveti Kalimero Milanski

Slika: Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero Milanski

Slika: Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero Milanski

Slika: Sveti Kalimero Milanski

Sveti Kalimero Milanski - zdenac

Slika: Sveti Kalimero Milanski - zdenac

Sveti Kalimero Milanski - bazilika u Milanu

Slika: Sveti Kalimero Milanski - bazilika u Milanu

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani