SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Sveti damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Petar Krizolog

Sveti Petar Krizolog

Današnji sveti zaštitnik Petar Krizolog rodio se oko 400. u gradu Forum Cornelii (danas Imola, nedaleko Bologne). Đakon i svećenik, postao je oko 433. biskupom Ravenne, tada prijestolnice Zapadnog Rimskog Carstva. Graditelj crkava, reformator, borac protiv pogana i heretika, papinski savjetnik, prijatelj siromaha, zagovornik svakodnevnog primanja Svete pričesti, Doktor homilija, bio je glasovit po sjajnim, kratkim govorima, kojima je stekao ime Chrysologus, Zlatorječiti. Jedna od njegovih mudrih izreka glasi: “Tko se namjerava šaliti s vragom, ne može se veseliti s Kristom”. Bio je tako sjajan propovjednik da je punio ravenske crkve i pozitivno djelovao na carske dvorjanike. Nekršteni su molili za krštenje, a krivovjerci su se obraćali na pravu vjeru. Ostavio je za sobom 176 propovijedi.

Osobito ga je cijenila glasovita carica Galla Placida koja je upravljala carstvom umjesto maloljetnog sina Valentinijana i često od mudrog Petra tražila savjete. On je nagovorio caricu da gradi prekrasne ravenske crkve koje su i danas vrijedni biseri kršćanske umjetnosti. Preminuo je 31. srpnja 450. u Imoli. Zbog njegovih žarkih, jednostavnih i jasnih propovijedi o otajstvu Utjelovljenja, Apostolskom vjerovanju, ulozi Blažene Djevice Marije i Ivana Krstitelja u Spasenju te mnogih drugih, papa Benedikt XIII. proglasio ga je 1729. crkvenim naučiteljem. Zazivaju ga kod groznice i ujeda bijesnih pasa. Zaštitnik je mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveti Petar Krizolog

Svetac dana - Sveti Abdon i Senen

Sveti Abdon i Senen

Sveti Abdon (Abdo, Abdus, Abdos) i Senen (Sennen, Sennis, Zennen), rimski mučenici, rodom Perzijanci, djelovali su u III. stoljeću. Rimski car Decije, progonitelj kršćana, zavladao je Perzijom i dao pogubiti mnoge kršćane i njihove svećenike. Abdon i Senen bili su ugledni građani, a potajno su živjeli kao kršćani. Pod okriljem noći pokopali su tijela mučenika. Car je to doznao, pozvao braću na sud i naredio im da prinesu žrtve bogovima. Abdon i Senen odgovorili su da oni poznaju samo jednog jedinog pravog Boga, stvoritelja neba i zemlje. Decije ih je tada okovane lancima poveo sa sobom u Rim kao svojevrsni trofej i dokaz svoje perzijske pobjede. Optužio ih je pred rimskim senatom, a oni su ponovno posvjedočili svoju vjernost Kristu Gospodinu. Sutradan su ih bičevali u Koloseju, a zatim su na njih puštena dva lava i četiri medvjeda. Međutim, te su zvijeri legle pred njihove noge i nisu dopustile zlotvorima da im priđu.

Na kraju je rimski prefekt poslao gladijatore koji su Abdona i Senena umorili svojim mačevima. Potom su ih vukli gradom sve do kipa boga Sunca. Tijela mučenika ostala su tamo ležati tri dana. Tada ih je pokupio podđakon Kvirin i pokopao na svojem zemljištu. Dogodilo se to oko godine 250. Za vladavine Konstantina Velikog otkriveni su njihovi grobovi, a njihova tijela ponovno su pokopana na Poncijanovom groblju (Via Portuense), kod gradskih vrata. Dio njihovih relikvija čuva se danas u rimskoj bazilici svetog Marka evanđelista, a dio u benediktinskoj opatiji svete Marije u francuskom gradu Arlesu. Zazivaju ih kod tuče i pojave raznoraznih štetočina, a zaštitinici su bačvara, slabovidne i rahitične djece, dobre žetve te mnogih naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta. Na slikama je sveti Abdon obično stariji, s kratkom, okruglom bradom, a sveti Senen mlađi, sa šiljastom bradom.

Slika: Sveti Abdon i Senen

Svetac dana - Blažena Zdenka Schelingová

Blažena Zdenka Schelingová

Blažena Zdenka Schelingová, slovačka redovnica iz reda Milosrdnih sestara Svetog Križa, mučenica, rođena je kao Cecília Schelingová 24. prosinca 1916. u selu Krivá (okrug Dolný Kubín, Žilinský kraj), deseto od jedanaestero djece Pavola Schelinga i Zuzane Pánikove. Cecília je od 1922. do 1930. pohađala pučku školu u rodnom mjetu. Pobožna djevojčica, osjetila želju je za redovničkim pozivom i 6. srpnja 1931. stupila kao kandidatkinja u samostan Milosrdnih sestara Svetog križa u Podunajským Biskupícama, bratislavskoj gradskoj četvrti. Od 1933. do 1935. polazila je medicinsku i radiološku školu. Položila je 30. siječnja 1937. redovničke zavjete i uzela redovničko ime Zdenka. Radila je od 1937. do 1940. na internom odjelu bratislavske Državne bolnice, a potom do 1942. kao medicinska sestra u bolnici grada Humenné (Prešovský kraj, sjeveroistočna Slovačka). Uzorna redovnica i njegovateljica, zatim je radila kao laborantica na rentgenološkom odjelu Državne bolnice u Bratislavi.

Nakon II. svjetskog rata komunisti su počeli sa žestokim vjerskim progonima. Zdenka je u veljači 1952, pomogla u bijegu iz bolnice svećeniku Štefanu Koštialu, osuđenom na progon u Sibir zbog tobožnje špijunaže, ubacivši njegovim stražarima u čaj tablete za spavanje. Pokušala je pomoći u bijegu i trojici bogoslova, ali su to staljinistički zlotvori otkrili i uhitili je 29. veljače 1952. Strpali su je u zatvor, mučili i tukli, a 17. lipnja osudili je zbog veleizdaje na dvanaest godina zatvora i na deset godina gubitka građanskih prava. Sljedeće tri godine premještali su Zdenku iz zatvora u zatvor i pritom je sustavno zlostavljali, mučili i tukli. Neke od njezinih rana nikad nisu zacijelile. Zbog zdravstvenih problema pustili su je 16. travnja 1955. iz zatvora. Nije se smjela vratiti u svoj samostan ni u bolnicu u kojoj je radila pa je uz pomoć jednog prijatelja primljena u bolnicu u Trnavi (zapadna Slovačka). Časna Zdenka preminula je tamo 31. srpnja 1955. Blaženom ju je 14. rujna 2003. u slovačkoj metropoli Bratislavi proglasio papa Ivan Pavao II. Danas njezino tijelo počiva u samostanskoj crkvi Svetog križa u Podunajským Biskupícama.