SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Sveti damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Ilija

Sveti Ilija

Starozavjetni prorok Ilija bio je rodom iz Tišbe (današnji Jordan) i djelovao je u IX. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvea. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači „Jahve je moj Bog“, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i zalagao. Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu (oko 860. prije Krista) navijesti veliku sušu. Pred srditim Ahabom, koji je poubijao sve izraelske svećenike i širio štovanje krivih bogova, Ilija se morao skrivati. U pustinji mu je hranu donosio gavran. U Sarepti Sidonskoj Iliju je hranila neka udovica kojoj je on molitvom oživio mrtvog sina. Nakon tri sušne i gladne godine, vratio se Ilija Ahabu i izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika. Na gori Karmelu pred Ahabom i mnoštvom naroda priredili su dva junca na dva žrtvenika. Tada je Ilija rekao: „Sada prizovite vi svoje bogove a ja ću prizvati svojega Boga Jahvu. Onaj koji pusti oganj na žrtvu pravi je Bog.“ I Baalovi svećenici počeli su vikati od jutra do podne: „Baale, usliši nas!“ Ali odgovora nije bilo. Ilija im se rugao: „Vičite jače, možda vam bogovi spavaju!“ A oni su još jače vikali i noževima se parali. Pred večer je Ilija oko svojeg žrtvenika iskopao jarak, sve polio s puno vode i pomolio se: „Jahve, pokaži danas da si ti Bog Izraelov!“ Tada je pao oganj s neba, spalio žrtvu na žrtveniku i osušio vodu u opkopu. Sav narod je pao na zemlju vičući: „Jahve je Bog!“ Nakon toga se Ilija pomolio za kišu i pala je obilna kiša. Kad je došlo vrijeme da Ilija pođe sa Zemlje, poveo je sa sobom učenika Elizeja, došli su do rijeke Jordana, Ilija je udario plaštem po vodi, ona se rastavila na jednu i drugu stranu te su prešli po suhom. Išli su dalje i odjednom su se pojavili ognjeni konji i kola i Ilija se počeo s njima dizati prema nebu.

Kao važna i omiljena osoba postao je legendaran. Ciklus priča o njemu donose Knjige kraljeva (uznesen je na nebo i opet će doći kao preteča Mesije). Kod Isusova preobraženja na Taboru u opisu trojice evanđelista nalazimo Mojsija i Iliju, kao najznačajnije osobe Staroga Zavjeta. Sveti Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspješne molitve: "Mnogo može molitva pravednika ako je žarka. Ilija je bio čovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kiše; i nije pala na zemlju tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kišu, i zemlja je donijela svoj rod" (Jak 5, 16b-18). Značajno mjesto pripada proroku Iliji u kršćanskoj predaji i u djelima svetih Otaca. Osobito ga štuju karmelićani. U pučkom vjerovanju Ilija zapovijeda gromovima pa se naziva i Ilija gromovnik te štiti od oluje, groma, vatre i zrakoplova. Naročito je štovan u Slavoniji, Bosni i Hercegovini. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i Žumberčana te mnogih naselja, župa, crkava i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Podsused-franjevački samostan, Sveta Gera u Žumberku, Vinkovci, Klokočevci kod Đurđenovca, Beničanci kod Magadenovca, Velika Kopanica, Orubica kod Davora, Brodski Stupnik, Gradina, Sveti Ilija, Maja kod Gline, Hrastelnica kod Siska, Donji Kukuruzari, Lipnik kod Ribnika, Tušilović kod Karlovca, Sinac kod Otočca, Medviđa/Parčići kod Benkovca, Kljaci kod Ružića, Lišnjak kod Drniša, Studenci kod Lovreća, Kozica kod Vrgorca, Gornja Brela, Metković, Bosanski Brod, Liskovica kod Mrkonjić Grada, Bosansko Grahovo, Vojskova kod Bosanske Dubice, Kuljani kod Banje Luke, Glamoč, Turić kod Gradačca, Orašje kod Tuzle, Dokanj kod Tuzle, Zenica, Ularice u Usori, Novi Šeher kod Maglaja, Kiseljak, Čemerno kod Ilijaša, Rostovo kod Novog Travnika, Korićani kod Travnika, Kandija kod Bugojna, Podgradina kod Livna, Zidine kod Tomislavgrada, Doljani kod Jablanice, Solakova Kula kod Konjica, Kruševo kod Mostara, Masna Luka-Polja kod Posušja, Veljaci kod Ljubuškog, Stolac, Gornji Stoliv kod Kotora, Bođani kod Bača). Sretan imendan želimo svim našim Ilijama!

Slika: Sveti Ilija

Slika: Sveti Ilija-župna crkva u Metkoviću

Slika: Sveti Ilija-župna crkva u Sincu

Svetac dana - Sveta Margareta

Sveta Margareta

Danas slavimo i svetu Margaretu ili Margaritu (na Istoku je poznata i kao sveta Marina), djevicu i mučenicu iz Antiohije. Rodila se u III. stoljeću poslije Krista u gradu Antiohiji, u pokrajini Pizidiji (Mala Azija, današnja Turska). Prema svjedočanstvima suvremenika bila je izrazito lijepa djevojka. Roditelji su joj bili pogani, a nakon majčine smrti njezin otac Edezije dao ju je na odgoj dadilji na selo. Dadilja male Margarete bila je kršćanka te je djevojčicu tajno odgajala u kršćanskoj vjeri govoreći joj o Isusu i njegovoj majci Mariji. Margareta je brzo prihvaćala ljepotu novih kršćanskih istina i primila sakrament krštenja. Toliko je zavoljela Isusa da mu je zavjetovala svoje djevičanstvo i ostala mu vjerna sve do svoje smrti. Margaretin je otac bio ugledni poganski svećenik. Doznavši da mu je kći kršćanka, silno se razgnjevio i odrekao se kćeri. Rimski upravitelj Antiohije Olibrije vidio je jednom Margaretu kako pase ovce i zaljubio se u nju. Htio ju je uzeti za ženu, ali je zatražio od Margarete da se odrekne kršćanske vjere i da žrtvuje poganskim božanstvima. Margareta je čvrsto ostala uz svoju vjeru jer je spoznala da je vjera u Isusa jedina prava istina. Stoga ju je Olibrije dao neljudski mučiti i zlostavljati, nadajući se da će mukama slomiti junački duh male svetice. Olibrijevi ljudi mučili su je u tamnici glađu i žeđu, zatim su je bičevali, štipali željeznim užarenim kliještima, kidali joj meso i stavili u kotao s vrelim uljem. No, 15-godišnja Margareta ostala je čvrsta i vjerna svojem nebeskom zaručniku. Preživjela je sve muke pa su joj na kraju godine 304. odrubili glavu. Kršćani su njezino izmučeno tijelo pobožno pokopali, a nad njezinim je grobom kasnije izgrađena prekrasna crkva.

Ubraja se među 14 svetih pomoćnika, a ukazala se i svetoj Ivani Orleanskoj. Slikari obično prikazuju svetu Margaretu okruženu velikom svjetlošću. U jednoj ruci drži križ, a u drugoj lanac kojim je privezala ljutog zmaja, koga gazi nogama. Križ prikazuje njezinu jaku i nepokolebljivu vjeru u Krista, a zmaj predstavlja pogansku zabludu i nasilje, koje je junački pobijedila. Zazivaju je kod bubrežnih bolesti, neplodnosti, gubitka majčinskog mlijeka i napasti, a zaštitnica je rodilja, trudnica, dadilja, žena, umirućih, prognanika, lažno optuženih, seljaka, mučenika te mnogih naselja, udruga, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dubrava, Gornja Kupčina kod Jastrebarskog, Gornji Dubovec kod Križevaca, Lobor, Margečan kod Ivanca, Donja Dubrava, Velika Jelsa kod Karlovca, Štinjan kod Pule, Šorići kod Kanfanara, Jural kod Kanfanara, Vodnjan, Motovun-groblje, Prnjani kod Barbana, Bakar, Klenovica kod Novog Vinodolskog, Krk, Pag-benediktinski samostan, Jadrtovac kod Šibenika, Brist kod Gradca, Nerežišće na Braču, Dubrovnik, Bečej). Čestitamo imendan svim našim Margaretama, Margaritama, Marinama i Biserkama!

Kapela svete Margareta u Gornjoj Kupčini

I naš grad se diči vrijednom i starom kapelom svete Margarete u Gornjoj Kupčini. Ta je kapela sagrađena 1842, na mjestu stare kapele koja se spominje u 18. stoljeću. U kapeli se nalazi oltar iz 1908, s kipovima svete Margarete, svetog Florijana i svetog Tome Akvinskog. Posebno su vrijedne dvije slike, jedna iz 1777, koja prikazuje smrt svetog Franje Ksaverskog, a pripadala je vjerojatno starom kasnobaroknom oltaru, kao i slika svete Maragerete, koju je 1836. izradio Matija Kopriva. Jednostavno oblikovanje kapele prema tradiciji klasicističke sakralne arhitekture prve polovone 19. stoljeća čini ovu kapelu vrijednim primjerom svoga vremena. Današnji blagdan svete Margarete prilika je za hodočasnički izlet u Gornju Kupčinu.

Slika: Sveta Margareta

Slika: Sveta Margareta-župna crkva u Dubravi

Slika: Sveta Margareta-kapela u Gornjoj Kupčini

Svetac dana - Sveti Torlak

Sveti Torlak

Sveti Torlak (Thorlák Thórhallsson, islandski ?orlákur ?órhallsson), islandski biskup i opat, redovnik augustinac, zaštitnik Islanda, rođen je 1133. na imanju Hli?arendi u islandskom naselju Fljótshlí?u (općina Rangár?ing eystra, južni Island), u plemićkoj, ali siromašnoj zemljoradničkoj obitelji, kao sin Thórhalla Torlákssona i Halle Steinadóttir. Imao je dvije sestre. Školovao se kod svećenika u naselju Oddi (općina Rangárvellir). Postao je đakon s 15 godina, a za svećenika je zaređen 1152. Na školovanju u inozemstvu proveo je oko šest godina, od 1153. do 1159. Studirao je filozofiju i teologiju u augustinskoj opatiji svetog Viktora u Parizu, a potom kanonsko pravo kod augustinaca u engleskom gradu Lincolnu. Tada je posjetio i London. Kad se 1161. vratio na Island, najprije je šest godina radio kao učitelj u Kirkjubaeru na jugoistoku Islanda. Odbio je dogovorenu ženidbu s jednom bogatom udovicom (mnogi islandski svećenici bili su tada oženjeni). Živio je po monaškim pravilima svetog Augustina.

Osnovao je s biskupom?Skálholta Klangurom Thorsteinssonom 1168. prvi augustinski samostan na Islandu (?ykkvabajarklaustur) i postao njegov prvi opat. Posvećen je 2. srpnja 1178. za biskupa Skálholta na rijeci Hvítá (južni Island) i na tom položaju djelovao sve do smrti. Za biskupa ga je posvetio nadbiskup Nidarosa (Trondheima) Augustin (Eysteinn Erlendsson). Torlak je bio omiljen među narodom, vodio brigu o siromasima, a kao biskup bio je pravedan i strpljiv. Nemilosrdno se borio protiv simonije, trgovanja crkvenim službama i povlasticama. Živio je svetim životom, a njegovom zagovoru pripisuju se mnoga čudesa. Preminuo je 23. prosinca 1193. u Skálholtu. Na Islandu je proglašen svetim već 1198, a njegovu svetost potvrdio je 14. siječnja 1984. papa Ivan Pavao II, koji je svetog Torlaka proglasio zaštitnikom Islanda. Zaštitnik je i ribara i skandinavskih katolika. Dan njegove smrti, 23. prosinca, na Islandu se naročito slavi Torlakovom misom (?orláksmessa). Islanđani se tada pripremaju za proslavu Božića, pospremaju i čiste svoje domove, pripravljaju božićna jela. Obavljaju se posljednje kupovine, jede se riba, trula raža s krumpirom, a pije se brennivin, islandska rakija. Svetog Torlaka štuju i žitelji Norveške, Farskih otoka i Švedske.