SVECI MJESECA - SRPANJ

1	Sveti Junipero Serra
1	Sveti Mutien-Marie Wiaux
1	Blaženi Antonio Rosmini
2	Sveti Oton Bamberški
2	Sveti Bernardino Realino
2	Službenica Božja Klara Žižić
3	Sveti Toma
3	Sveti Leon II
3	Sveti Anatolij Carigradski
3	Službenica Božja Antonietta Meo
4	Sveta Elizabeta Portugalska
4	Sveta Berta iz Blangya
4	Sveti Ulrich
5	Sveti Ćiril i Metodije
5	Sveti Antun Marija Zaccaria
5	Blaženi laoski mučenici
6	Sveta Marija Goretti
6	Blažena Marija Terezija Ledóchowska
6	Blaženi Metoděj Dominik Trčka
7	Sveti Vilibald
7	Blaženi Benedikt XI
7	Blažena María Romero Meneses
8	Sveti Akvila i Priscila
8	Sveti Kilian, Colman i Totnan
8	Sveti Hadrijan III
9	Blažena Marija Propetog Isusa Petković
9	Sveta Veronika Giuliani
9	Sveti gorkumski mučenici
10	Sveta Amalija
10	Sveti damašćanski mučenici
10	Svete Rufina Rimska i Sekunda
11	Sveti Benedikt
11	Sveti Oliver Plunkett
11	Sveta Olga Kijevska
12	Sveti Ivan Gualberto
12	Sveti Louis i Zélie Martin
12	Sveti Ignacio-Clemente Delgado Cebrián
13	Majka Božja Bistrička
13	Sveti Henrik
13	Sveti Eugen iz Kartage
13	Sveti Ezra
13	Sveti Nehemija
14	Sveti Kamilo de Lellis
14	Sveti Francisco Solano
14	Sveti Prokop
15	Sveti Bonaventura
15	Sveti Vladimir
15	Sveti Plechelm
16	Gospa Karmelska
16	Sveta Marija Magdalena Postel
16	Sveti Antioh
17	Sveti Aleksije
17	Sveta Jadviga
17	Blažene karmelićanke iz Compiègnea
17	Sveti Svorad i sveti Benedikt iz Skalke
18	Sveti Bruno, biskup Segnija
18	Sveti Frederik iz Utrechta
18	Sveti Šimun iz Lipnice
19	Sveta Justa i sveta Rufina
19	Blaženi Hermann iz Reichenaua
19	Sveta Makrina
20	Sveti Ilija
20	Sveta Margareta
20	Sveti Torlak
21	Sveti Lovro iz Brindisija
21	Sveti Danijel prorok
21	Sveti Arbogast
22	Sveta Marija Magdalena
22	Sveti Apolinar
22	Sveti John Lloyd i Philip Evans
23	Sveta Brigita
23	Sveti Liborije (Liberan)
23	Blaženi Vasiľ Hopko
24	Sveta Kristina
24	Sveti Ivan Kasijan
24	Sveta Kinga
25	Sveti Jakov stariji
25	Blaženi Toma Kempenac
25	Blaženi Antonio Lucci
26	Sveti Ana i Joakim
26	Sveti Titus Brandsma
26	Sveti George Preca
27	Sveti mučenici iz Córdobe
27	Sveti Klement Ohridski
27	Sveti Pantaleon
28	Sveti Nazarije i Celzo
28	Sveti Viktor
28	Blaženi Stanley Rother
29	Sveta Marta
29	Blaženi Urban II
29	Sveti Olav
30	Sveti Petar Krizolog
30	Sveti Abdon i Senen
30	Blažena Zdenka Schelingová
31	Sveti Ignacije Loyola
31	Sveti Giustino de Jacobis
31	Sveti Kalimero Milanski

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Majka Božja Bistrička

Majka Božja Bistrička

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvata je nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. To svetište u Mariji Bistrici stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Kip je tek 1588. ponovno pronađen. Prema predaji je nakon večernje molitve neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje. Kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Martina Borkovića godine 1684. opet je pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1715. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. Godine 1934. tadašnji biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba i dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke. Godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica je proglašena 1971, a od 1987. slavi se na današnji dan, 13. srpnja, svetkovina Majke Božje Bistričke. Svi ti nestanci i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu, svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika, utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana». I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas! Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, 3. listopada 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II. potvrdio je to ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Slika: Majka Božja Bistrička

Slika: Majka Božja Bistrička-bazilika u Mariji Bistrici

Slika: Majka Božja Bistrička-hrvatsko nacionalno svetište u Mariji Bistrici

Slika: Majka Božja Bistrička-svetište u Mariji Bistrici

Svetac dana - Sveti Henrik

Sveti Henrik

Današnji svetac zaštitnik Henrik (Heinrich) II. Sveti, posljednji njemački vladar iz saske kuće, rodio se 6. svibnja 973. u Bad Abbachu (Bavarska) ili u Hildesheimu (Donja Saska) kao najstariji sin bavarskog vojvode Henrika Svadljivca i Gizele Burgundske. Odgoj i izobrazbu stekao je u katedralnoj školi u Hildesheimu. Od 995. bavarski vojvoda, od 1002. njemački kralj, okrunjen je za rimskoga cara 14. veljače 1014. u crkvi svetog Petra u Rimu. Nećak Otona Velikog, osnivača Rimsko-njemačkg carstva, suprug svete Kunigunde Luksemburške, pokornik na glasu pobožnosti, osnivao je škole, čuvao granice i mir u Europi, poštovao neovisnost Crkve, štitio samostane, potpomagao misionare i brinuo za siromahe. Od neke teške bolesti dodirom ga je izliječio sveti Benedikt u Monte Cassinu. Nakon Kunigundine smrti posjetio je opata u Verdunu sa željom da se zaredi, ali mu je opat savjetovao da zbog poslušnosti nastavi svoj vladarski posao i na taj način djeluje za Krista Gospodina. Osnovao je 1007. biskupiju u Bambergu. Preminuo je na današnji dan, 13. srpnja 1024. u Groneu kraj Göttingena. Zaštitnik je švicarskog grada Basela i njemačke biskupije Bamberg, a u tamošnjoj katedrali je i pokopan. Svetim ga je 1146. proglasio papa Eugen III. Zazivaju ga kod neplodnosti, a zaštitnik je roditelja bez djece, invalida, hendikepiranih osoba, osoba koje nisu primljene u svećenički i redovnički stalež, fizički napadnutih ljudi, kraljeva, vojvoda i benediktinskih oblata.

Slika: Sveti Henrik

Slika: Sveti Henrik i Kunigunda

Svetac dana - Sveti Eugen iz Kartage

Sveti Eugen iz Kartage

Sveti Eugen (Eugenius, Eugene, Eugenio), biskup Kartage, djelovao je u jednom od najdramatičnijih trenutaka velike afričke metropole, kada su je zaposjeli Vandali, ratoborno barbarsko pleme, koje je prigrlilo krivovjerni arijanizam. Kartaga je bila antički grad i država na sjevernoj obali Afrike (danas predgrađe grada Tunisa). Eugen je postao biskup Kartage godine 480, kao nasljednik biskupa Deogracijasa. Osvajačke vandalske vlasti prihvatile su Eugena kao katoličkog biskupa pod uvjetom da se ne miješa u navike i vjerovanja arijanaca. Eugen je tako i postupio. Izbjegavao je sukobe, širio oko sebe ljubav i pazio da arijancima ne bi pružio povod za pokretanje progona. Vandalskom kralju Uneriku (Hunericu) ni to nije bilo dovoljno. Želio je pod svaku cijenu ukloniti katolike pa je i bez povoda krenuo s progonstvima. Sazvao je 484. sabor u Kartagi, na kojem je osuđena katolička vjera.

Biskupi i svećenici su prognani ili ubijeni, a i biskup Eugen osuđen je na prisilni rad na području današnjeg tuniskog grada Kébilija. Katolici su donekle odahnuli nakon Unerikove smrti, ali ni njegov nasljednici Gunthamund i Thrasamund nisu popuštali. Nastavili su s progonima katolika pa je 496. protjeran i biskup Eugen. Eugen se sklonio u južnu Francusku. Tamo je na današnji dan, 13. srpnja 505, preminuo u mjestu Albi (departman Tarn, Okcitanija). Prema drugoj verziji, biskup Eugen našao je utočište na otoku Bergeggi uz obalu talijanske pokrajine Ligurije (provincija Savona). Tamo je podigao crkvu i kasnije preminuo. Njegove su relikvije potom prenesene u ligurski grad Noli (provincija Savona), čiji je sveti Eugen i danas zaštitnik.

Slika: Sveti Eugen iz Kartage

Svetac dana - Sveti Ezra

Sveti Ezra

Sveti Ezra (Ezdra, hebrejski ezrah snaga, grčki Esdras), starozavjetni svećenik i pisac iz 5. stoljeća prije Krista, na temelju proglasa perzijskog kralja Kira (538. prije Krista), kojim je odobren Izraelcima povratak u domovinu, poveo je skupinu Židova iz babilonskog sužanjstva natrag u Jeruzalem. Za vladavine perzijskog kralja Artakserksa I. doveo je 458. tu skupinu od oko 6000 Judejaca (iz plemena Juda i Benjamin) iz sužanjstva u srušeni Jeruzalem te zajedno s knezom Nehemijom podizao narodni i vjerski život povratnika. Po mišljenjima nekih stručnjaka to se dogodilo kasnije, godine 397, za vladavine kralja Artakserksa II. O tim događajima izvješćuju Ezra i Nehemija. Ezra je želio ponovno uspostaviti poštivanje Mojsijevog zakona, učvrstiti židovsku zajednicu, obnoviti Jeruzalem i izgraditi Hram. Hram je već bio obnovljen kad se Ezra vratio, no narod nije više poštivao Božje zakone, čak i nakon svega što su preživjeli. Ezra je obnovio Savez naroda s Jahvom (Knjiga Nehemija 8).

Uredio je kanone starozavjetnih spisa i obnovio bogoslužje. Mnogi su Židovi, čak i svećenici, uzimali žene iz drugih naroda koji nisu štovali Boga. Stoga je Ezra zabranio mješovite brakove da se ne rastače snaga židovskog naroda. Poučavao je narod Božjim zakonima pa su se mnogi obratili Bogu novim žarom. Prenaglašeno, gotovo isključivo vanjsko i formalističko obdržavanje Zakona polako je dovelo do kasnijeg židovskog ekstremizma, isključivosti i zatvorenosti. To se odrazilo osobito u farizejskoj stranci, koja je nastala negdje početkom I. stoljeća prije Krista, a protiv koje se osobito Krist borio, tražeći pounutrašnjenje i produbljenje religioznosti. Ezra je prema židovskoj predaji obnovitelj židovstva i pisac tekstova u starozavjetnim knjigama (Knjiga Ezrina i Knjiga Nehemijina). Po njemu je nazvana Ezra, starozavjetna knjiga koja opisuje povratak iz sužanjstva (nastala je oko 300. prije Krista). Prema predaji Ezra je živio dugo, a pokopan je u al-Uzayru blizu Basre (Irak), dok je prema drugim izvorima pokopan u Tadefu blizu Alepa (sjeverozapadna Sirija).

Slika: Sveti Ezra

Svetac dana - Sveti Nehemija

Sveti Nehemija

Sveti Nehemija (Nehemiah, hebr. Jahve tješi), sin Hakalijin, prema Bibliji bio je peharnik perzijskog kralja Artakserksa I. u gradu Suzi. Kao perzijski državni namjesnik u Palestini, sa sjedištem u Jeeruzalemu, osamostalio je Judeju od Samarije. Za svojeg namjesništva (od 445. do 433. prije Krista) organizirao je takozvani treći povratak Izraelaca iz babilonskog sužanjstva. Ponovno je naselio i jakim bedemima utvrdio Jeruzalem. Taj je podvig ostvario za samo 52 dana.

Obnovio je društveni, kulturni i religijski život Izraelaca u Palestini. Vratio se na dvor perzijskog kralja, a kad je obnova došla u opasnost, Nehemija je 430. prije Krista ponovno postao upravitelj u Jeruzalemu. Njegovi napori oko uzdizanja jeruzalemske izraelske zajednice i obnove prikazani su u starozavjetnim knjigama, Knjiga Ezrina i Knjiga Nehemijina.