SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Pepelnica
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Polikarp

Sveti Polikarp

Danas slavimo svetoga Polikarpa, biskupa Smirne, mučenika i apostolskog oca. Rodio se godine 69, a o njemu je oko godine 190. pisao sveti Irenej, lyonski biskup, koji ga je upoznao u mladosti: "Bio je učenik apostola te prijatelj mnogima koji su vidjeli Gospodina. Sami apostoli postavili su ga za biskupa Azije u crkvi Smirne". Obratio ga je oko 80, a za biskupa postavio oko godine 96, sveti Ivan apostol, njegov učitelj. Kao mladi biskup ugostio je svetog Ignacija Antiohijskog, također mučenika. Polikarp je bio pastir čvrste vjere i postojan Kristov sljedbenik. Krajem 154. pošao je u Rim kao predvodnik i predstavnik crkava Male Azije kako bi s papom Anicetom raspravljao o danu slavljenja Uskrsa. Nisu se složili, ali su se rastali u miru. Svojom pojavom biskup Polikarp, borac protiv gnosticizma, ulijevao je poštovanje, a svojim pisanjem hrabrio je vjernike da ustraju u trenucima progona i kušnji.
Sačuvana je njegova poslanica Filipljanima, u kojoj ih potiče na molitvu, na vjernost evanđelju i nauku njihovog učitelja svetoga Pavla. Mrzitelji Radosne vijesti, rimski pogani, uhvatili su Polikarpa i izložili ga strašnim mukama na današnji dan, 23. veljače 155, na stadionu u Smirni (danas Izmir u Turskoj). Kad su ga pozvali da prokune Krista, uzviknuo je: „Osamdeset i šest godina mu služim i ništa mi na žao nije učinio. Kako mogu grditi svoga kralja koji me spasio.“ Starca su stavili na lomaču i zapalili. Mučitelji su ga htjeli prikovati za stup da lakše podnosi muke, ali on je to odbio. Dok se vatra širila oko njega, sjao je poput užarene peći, a naokolo se osjetio ugodan miris tamjana. Plamen mu nije naudio pa su ga usmrtili bodežom, a zatim ga spalili. Zazivaju ga kod uhobolje i dizenterije.

Slika: Sveti Polikarp

Svetac dana - Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski

Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski

Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski, poljski svećenik i mučenik, rođen je 22. siječnja 1913. u Chełmżi (kujawsko-pomorsko vojvodstvo) u pobožnoj obitelji, kao jedan od šestero djece pekara i slastičara Ludwika Frelichowskog i njegove supruge Marte Olszewske. U djetinjstvu je rado ministrirao i bio član Marijine kongregacije, a od 1927. bio je vrlo aktivan u izviđačima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnoj Chełmżi, a nakon mature primljen je u sjemenište u Pelplinu (pomorsko vojvodstvo). Bio je jedan od najboljih učenika, svestrano nadaren i aktivan na svim stranama, a i dalje se naročito isticao u poljskoj izviđačkoj organizaciji, u kojoj je obavljao visoke dužnosti sve do nacističke okupacije Poljske. Za svećenika je zaređen 14. ožujka 1937. u Pelplinu, služio kao kapelan i osobni tajnik chełmińskog biskupa Stanisława Wojciecha Okoniewskog, a od 1. lipnja 1938. djelovao kao župnik u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Toruńu (kujawsko-pomorsko vovjvodstvo).

U narodu je bio poznat kao uzoran svećenik, prijatelj djece i mladeži te zaštitnik bolesnika i nevoljnika. Uređivao je i župne novine. Njemački nacistički okupatori uhitili su ga 11. rujna 1939. Bio im je posebno opasan zbog djelovanja u izviđačkoj organizaciji i zbog velikog utjecaja na mladež. Najprije je bio zatvoren u Toruńu, a od 8. siječnja 1940. u logoru Neufahrwasser kod Gdańska. Premješten je zatim u koncentracijske logore Stutthof (Sztutowo) i Grenzdorf kod Gdańska, a potom u Sachsenhausen kod Berlina. Velečasni Stefan nije svoje pastirske dužnosti zanemario ni u logorima. Tajno je organizirao zajedničke molitve u zatvorskim ćelijama, brinuo za bolesne zatvorenike i u tajnosti ispovijedao. Nacistički zlotvori neprestano su ga duševno i tjelesno zlostavljali, izgladnjivali i ponižavali. Njemu nikada ništa nije bilo teško i sve je tegobe podnosio uz osmijeh, a utjehu je nalazio u molitvi i čvrstoj vjeri u Krista Gospodina. Na Uskrs je čak uspio služiti mise. Krajem 1940. premješten je u zloglasni koncentracijski logor Dachau (gornja Bavarska), gdje je u izuzetno teškim uvjetima nastavio obavljati svoje svećeničke dužnosti. Na prijelazu iz 1944. u 1945. u logoru je izbila epidemija tifusa. Logorske vlasti nimalo se nisu trudile suzbiti zarazu pa su zatvorenici brzo obolijevali i umirali. Velečasni Stefan zdušno je pomagao bolesnicima, zajedno s ostalim svećenicima u logoru. Na kraju se i sam razbolio i preminuo na današnji dan, 23. veljače 1945, a njegovo tijelo spaljeno je u Dachau. Blaženim ga je 7. lipnja 1999. proglasio papa Ivan Pavao II, za vrijeme svojeg boravka u Toruńu. Zaštitnik je poljskih izviđača te mnogih poljskih škola, župa, crkava i kapela.

Slika: Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski

Svetac dana - Sveti Willigis

Sveti Willigis

Sveti Willigis (Willigisus, Willegis, Villigiso), njemački svećenik, nadbiskup Mainza, rođen je 940. u Schöningenu (kotar Helmstedt, Donja Saska) kao sin kolara. Kanonik u Hildesheimu (Donja Saska), vrhunski naobražen, izvrstan govornik, bio je od 969. kapelan na dvoru cara Otona I. Velikog, a od 971. služio kao kancelar cara Otona II. Proglašen je 975. nadbiskupom Mainza (danas glavni grad pokrajine Rheinland-Pfalz) i nadkancelarom Njemačke. Papa Benedikt VII. dodijelio mu je titulu papinskog vikara pa je bio nadređen biskupima sve do Praga, s pravom posvećivanja kraljeva i sazivanja sinoda. Na Božić 983. okrunio je u Aachenu malodobnog, trogodišnjeg Otona III. za njemačkog kralja, a kasnije je zajedno s njegovom bakom Adelaidom služio kao njegov tutor i zapravo regent. U Rimu je 996. uveo u službu Grgura V, prvog njemačkog papu. Bio je u dobrim odnosima s papama, ali je došao u sukob s biskupom Bernwardom iz Hildesheima (pišemo o njemu u prilogu od 20. studenog) oko nadležnosti nad opatijom Gandersheim (taj spor je izgubio).

Okrunio je u Mainzu 7. srpnja 1002. Henrika II. Svetog za rimsko-njemačkog kralja. Osnovao je mnoge zaklade, pored ostalog i katedralnu školu u Mainzu. U Mainzu je 29. kolovoza 1009. posvetio katedralu svetog Martina koja je izgorjela isti dan. Nadbiskup Willigis izdao je odmah naredbu da se već toga dana započne s obnovom. Gospodarsko blagostanje i politička stabilnost bili su za Willigisa preduvjet za vjerski učinkovitu Crkvu. Slao je misionare u Skandinaviju, osnivao crkve, gradio ceste i mostove. Iako je bio na glasu kao izvrstan državnik i političar, nadbiskup Willigis je iznad svega bio čovjek Crkve i bio je poznat po svojoj brizi za izobrazbu svećenika. Glasoviti Burchard, biskup Wormsa (950/965-1025), autor zbirke od dvadeset knjiga kanonskih propisa, bio je njegov učenik i štićenik. Willigis je preminuo 23. veljače 1011. u Mainzu. Pokopan je u crkvi svetog Stjepana, a njegovo tijelo počiva od 1899. u zlatnom relikvijaru. Ubrzo nakon smrti vjerni narod počeo ga je slaviti kao sveca. Zaštitnik je kolara, a u znak počasti prema svojem ocu i skromnom podrijetlu stavio je u svoj grb kolski kotač, koji se danas nalazi i u grbu njemačke pokrajine Rheinland-Pfalz.