Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Službenica Božja Klaudija Böllein - 3. veljača

Službenica Božja Klaudija Böllein

Službenica Božja Marija Klaudija Böllein (Boellein), hrvatska redovnica uršulinka, rođena je 17. siječnja 1875. u Đakovu kao Jerina Matlda Böllein, kći Ivana (Janka) Bölleina i Glorije (Slave) rođene Hrvat. Njezin djed Dragutin Böllein bio je ugledan čovjek, vlastelinski ravnatelj, bliski prijatelj đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. I drugi njezin djed, Mirko Hrvat, bio je poznati odvjetnik, saborski zastupnik, neko vrijeme i predsjednik Hrvatskog sabora (1883-1893). Jerina je s tri godine ostala bez oca. Majka se nakon pet godina udala za poručnika Ljubomira Radojkovića te se s kćerkama Melitom Justinom i Jerinom Matildom preselila u Zagreb. Djevojčice su školovane i odgajane kod sestara milosrdnica, a Jerina, vrlo darovita djevojčica, pohađala je od 1885. i Glazbeni zavod u Gundulićevoj ulici. Njezin duhovnik bio je neko vrijeme i sluga Božji, budući biskup Josip Lang. Primila je prvu pričest 1. svibnja 1887. u crkvi svetog Vinka Paulskog i taj je događaj za nju predstavljao veliku milost. Zapisala je: „Nekoliko sati bila sam posve odsutna iz zemaljskog života, istrgnuta od svega stvorenog, a proniknuta prisutnošću Božjom. Osjećala sam Boga u sebi. Moja sreća bila je neopisiva." Kad je Jerinin očuh kao časnik dobio premještaj u Budimpeštu, cijela obitelj preselila se tamo. Tada je Jerina shvatila da je dragi Bog poziva u svoju službu. U uršulinski samostan u Varaždinu stupila je 4. travnja 1904. Dobila je u novicijatu redovničko ime Marija Klaudija od Bezgrešnog začeća. Nakon zavjeta, 1906, dobila je službu u školi (sviranje glasovira, crkveno i narodno pjevanje, njemački jezik).

U redu je vrlo uspješno obavljala različite službe (glavarica samostana, ravnateljica škole, odgojiteljica novakinja i mladih sestara, ekonoma, tajnica), a svoj redovnički život prije svega je posvetila odgoju mladih. Oboljela je 1930, ali mnogo ozbiljnije i teže 1941, od tifusa. Od toga se nikad nije oporavila i do kraja života trpjela je velike tjelesne i duševne patnje, strpljivo, bez ijedne pritužbe. Kao redovnica nekoliko je puta doživjela, kako je sama izjavila, Božja savršenstva, te je s posebnim žarom ponavljala: „Bog je Bog! O kako su divne njegove savršenosti: vječan je i nepromjenjiv, svudašnji i sveznajući, svet i pravedan, dobrostiv i milosrdan, istinit i vjeran.“ Majka Klaudija žarko je vjerovala u misterij Presvetog Trojstva. Blagog pogleda, uvijek sa smiješkom na licu, osjećala je da joj se Bog objavljuje preko svojih stvorenja te je nazirala sliku Božju u dušama svih. Njezine posebne molitvene nakane bile su usmjerene na napredak i slobodu domovine Hrvatske te na obraćenje Rusije. Imala je dar jednostavne i skromne, ali blistave svetosti, koju nije trebalo tražiti ni otkrivati, jer je ona bila tu, kako tvrdi njezin životopisac, isusovac Ante Katalinić. Dobra Majka Klaudija preminula je 3. veljače 1952. u Varaždinu na glasu svetosti. Pokopana je 5. veljače 1952. na varaždinskom gradskom groblju. Od 1977. njezine relikvije časte se u varaždinskoj uršulinskoj crkvi. Uvrštena je 1999. među službenice Božje.

Slika: Službenica Božja Klaudija Böllein

Slika: Službenica Božja Klaudija Böllein

Slika: Službenica Božja Klaudija Böllein

Slika: Službenica Božja Klaudija Böllein

Slika: Službenica Božja Klaudija Böllein

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani