SVECI MJESECA - VELJAČA
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Sveti Agab - 13. veljača
Sveti Agab (Agabus, Agabo), kršćanski prorok i mučenik, židovski obraćenik iz Jeruzalema, djelovao je u I. stoljeću. Sveti Luka spominje ga u Djelima apostolskim na dva mjesta, a Agabova proroštva vezana su uz svetog Pavla i njegovu budućnost. Agab se pojavljuje među skupinom proroka koji su iz Jeruzalema došli u Antiohiju u pohode apostolima Pavlu i Barnabi. Prosvijetljen Duhom Svetim Agab je prorekao glad i nestašicu, koja je za četvrte godine vladavine cara Klaudija od svih rimskih provincija najviše pogodila Palestinu. Riječ ima sveti Luka: „Barnaba zatim krene u Tarz da potraži Savla. Kad ga nađe, dovede ga u Antiohiju, gdje su godinu dana bili gosti tamošnje crkve i poučavali mnogi narod. U Antiohiji učenike, i to prvi put, nazvaše kršćanima. U to isto vrijeme siđoše iz Jeruzalema u Antiohiju neki proroci. Jedan od njih, imenom Agab, ustade i proreče, nadahnut od Duha Svetoga, da će biti velika glad po svem svijetu. I zaista je bila za Klaudija. Tada učenici odlučiše svaki prema svojim mogućnostima poslati pomoć braći u Judeji. To i izvršiše šaljući doprinos (tamošnjim) starješinama po Barnabi i Savlu“. (Dj 11,25-30). Povjesničar Josip Flavije u svojem djelu „Židovske starine“ spominje kako je za vrijeme prokuratora Kuspija Fada i Tiberija Aleksandra, Helena, kraljica Adiabene, kroz 4 godine, od 44. do 48, slala u Jeruzalem egipatsko i ciparsko žito.
Na drugom mjestu sveti Luka opisuje susret svetog Pavla s prorokom Agabom u Cezareji. Bilo je to godine 58, a poslije Pavlovog trećeg putovanja. Prorok je Pavlu navijestio što ga čeka, ali ga nije uspio odgovoriti od odlaska u Jeruzalem. Događaji, koji su brzo uslijedili, potvrdili su istinitost Agabova proročanstva. „Za našega višednevnog boravka ondje (u Cezareji) dođe iz Judeje neki prorok imenom Agab. Kad nas pohodi, uze Pavlov pâs, sveza sebi ruke i noge te reče: 'Ovo veli Duh Sveti: Ovako će čovjeka čiji je ovo pâs u Jeruzalemu svezati Židovi i predati ga u ruke poganima.' Kada to čusmo, počesmo mi i mještani moliti Pavla da ne ulazi u Jeruzalem“ (Dj 21,10-12). Neki povjesničari uvrstili su Agaba među 72 Kristova učenika, a prema nekim izvorima bio je s dvanaestoricom učenika u gornjoj sobi na dan Duhova. Legenda govori da je proputovao mnoge zemlje i obratio mnoge nevjernike. U Jeruzalemu su ga Židovi uhvatili, mučili, stavili mu omču oko vrata, odvukli ga izvan grada i kamenovali do smrti. Prema drugim izvorima, umro je mučeničkom smrću u Antiohiji. Rimski martirologij slavi njegovu uspomenu na današnji dan. Kasnija karmelićanska legenda pripisuje Agabu osnivanje jedne crkve u čast Majke Božje. Zbog toga neki ga prikazuju u karmelićanskoj odjeći, s crkvicom u ruci.
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
Slika: Sveti Agab
