Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart - 27. veljača

Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart

Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart (Marie de l'Incarnation Guyart), kanadska redovnica uršulinka francuskog podrijetla, misionarka i mističarka, rođena je kao Marie Guyart 28. listopada 1599. u francuskom gradu Toursu (departman Indre-et-Loire), kao četvrto od sedmero djece pekara Florenta Guyarta i Jeanne Michelet. Već je kao djevojčica težila za duhovnim zvanjem. Prije odlaska u samostan bila je od 1617. u braku sa svilarskim majstorom Claudeom Martinom, s kojim je imala sina Claudea (rodio se 2. travnja 1619). Šest mjeseci nakon toga njezin muž je umro. Izuzetno darovita i svestrana osoba, Marie je najprije radila kao knjigovođa, a potom i kao ravnateljica u prijevozničkom poduzeću sestrinog supruga Paula Buissona. I tada je živjela intenzivnim duhovnim životom uz strogu pokoru i post. Zamolila je sestru da vodi brigu o njezinom sinu Claudeu koji 1641. postao svećenik benediktinac, kasnije i majčin biograf. Marie je 25. siječnja 1631. stupila u samostan uršulinki u Toursu, a 1633. položila redovničke zavjete. Tada je uzela redovničko ime Marija od Utjelovljenja (Marie de l'Incarnation). Otputovala je 4. svibnja 1639. iz Dieppea zajedno s još dvije uršulinke i tri medicinske sestre u sjevernoameričku koloniju Novu Francusku, kako bi tamo osnovala uršulinsku podružnicu.

Marie je stigla u grad Québec 1. kolovoza 1639. Uskoro je otvorila prvu školu i osnovala prvi uršulinski samostan te postala njegovom poglavaricom. Djelovala je kao misionarka među Indijancima u kanadskoj pokrajini Québecu. Posebnu smetnju njezinom djelovanju predstavljao je sukob indijanskih plemena Irokeza i Hurona, potican od stranih kolonijalista. Majka Marie se naročito posvetila obrazovanju indijanske djece i djevojaka. Otvarala je škole, podizala samostanske zgrade i domove za indijansku mladež, podučavala ih, pisala gramatike, rječnike i katekizme, naviještala evanđelje na četiri indijanska jezika (irokeški, huronski, algonkinski i montagnais/innu). U njezinim školama jednak tretman uživala su djeca francuskih doseljenika i indijanska djeca.

Marie je bila glasovita i po svojim mističnim vizijama. Već je u mladosti doživljavala mistična iskustva sa Svetim Trojstvom i sa Srcem Isusovim. Teolog Henri Brémond nazvao ju je „najznačajnijom francuskom mističarkom“, a biskup Jacques-Bénigne Bossuet „Terezijom Avilskom Novog svijeta“. U svojem duhovnom dnevniku opisala je svoja mistična stanja, teški križni put i očišćenja duše, strahotne kušnje kao i milost mističnog sjedinjenja s Bogom. Djelo je pisano biranim, uzvišenim stilom i prožeto otmjenošću. Svoja iskustva započela je pisati još 1633. prema savjetu svojeg duhovnika Raymonda de Saint-Bernarda (iz cistercitskog reda „Feuillants“), a kasnije i na poticaj sina Claudea, koji je 1654. objavio njezine zapise kao knjigu pod nazivom „Relation“. Knjiga je prevedena i na hrvatski jezik (prof. Klaudija Đuran, uršulinka) i objavljena 2003. pod naslovom „Svjedočanstvo“, u povodu 300. obljetnice dolaska uršulinki na hrvatsko tlo (Varaždin, 1703). Sveta Marija od Utjelovljenja ostavila je za sobom i na tisuće pisama. Preminula je 30. travnja 1672. u Québecu. Blaženom ju je 22. lipnja 1980. proglasio papa Ivan Pavao II (nazvao je Marie „majkom katoličke Crkve u Kanadi“ i „učiteljicom duhovnog života“), a svetom 3. travnja 2014. papa Franjo.