Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - VELJAČA

1Sveta Brigita Irska
1Sveti Sigebert
2Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2Sveti Kornelije iz Cezareje
2Sveti Ivan Teofan Vénard
2Blažena Marija Katarina Kasper
3Sveti Blaž (Vlaho)
3Sveti Tripun
3Sveti Ansgar
3Sveta Berlinda
4Sveti Andrija Corsini
4Sveta Veronika
4Sveti Ivan de Brito
5Sveta Agata
5Sveta Adelheida iz Vilicha
6Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6Sveti Amand iz Maastrichta
7Sveti Rikard
7Blaženi Pio IX
7Blaženi Nivard
7Sveti Ivan Triorski
8Sveti Jeronim Emiliani
8Sveta Jozefina Bakhita
8Sveti Pavao Verdunski
9Sveta Apolonija
9Sveta Skolastika
10Blaženi Alojzije Stepinac
10Blažena Ana Katarina Emmerick
10Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11Gospa Lurdska
11Sveti Benedikt iz Anianea
12Sveti Grgur II.
12Sveta Eulalija iz Barcelone
12Sveti Ludano
12Blaženi Reginald Orleanski
13Sveta Katarina de' Ricci
13Sveti Agab
14Pepelnica
14Sveti Valentin
14Sveti Adolf iz Osnabrücka
15Sveti Claude de la Colombière
15Sveti Sigfrid Švedski
15Blaženi praški mučenici
16Sveta Julijana
16Sveti Onezim
17Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17Sveti Evermod iz Ratzeburga
17Sveti Bonozije
18Sveti Šimun Jeruzalemski
18Sveti François-Régis Clet
19Sveti Konrad iz Piacenze
19Blažena Elizabeta Picenardi
20Sveti Eleuterije
20Sveti Euherije iz Orléansa
21Sveti Pier Damiani
21Sveti Robert Southwell
22Katedra svetog Petra apostola
22Sveta Margareta iz Cortone
23Sveti Polikarp
23Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
24Sveti Modest iz Triera
24Sveti Etelbert
25Sveti Donat
25Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
26Sveti Aleksandar
26Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26Sveti Agrikola iz Neversa
26Blažena Edigna
27Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27Sveti Porfirije iz Gaze
28Sveti Roman
28Blaženi Daniel Brottier
29Sveti Hilarije papa
29Blažena Villana Delle Botti

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Pio IX - 7. veljača

Blaženi Pio IX

Blaženi Pio IX, 255. rimski biskup, nakon svetog Petra papa s najdužom vladavinom (31 godina, 7 mjeseci i 23 dana), rođen je 13. svibnja 1792. kao Giovanni Maria Mastai Ferretti u Senigalliji (provincija Ancona, Marche), u aristokratskoj obitelji, kao deveto dijete grofa Girolama Mastaija Ferrettija i Caterine Solazzi. Nježan, pobožan i inteligentan dječak, školovao se od 1802. do 1809. kod redovnika pijarista, na slavnom plemićkom kolegiju u Volterri (provincija Pisa, Toscana), a zatim je u Rimu započeo studij filozofije i teologije. Napustio je 1810. Rim zbog političkih previranja, a ponovo se vratio 1814. kako bi se pridružio papinskoj plemićkoj gardi. Bolovao je u to vrijeme od epilepsije pa je njegov zahtjev odbijen. Nastavio je u Rimu studij teologije i završio ga 1818, a u travnju 1819. zaređen je za svećenika. U početku službovanja bio je rektor sirotišta i gostinjca „Tata Giovanni“ u Rimu, a od 1823. do 1825. boravio je u Čileu kao član papinog izaslanstva. Po povratku u Rim postao je ravnatelj gostinjca svetog Mihaela. U svibnju 1827. papa Leon XIII. imenovao ga je nadbiskupom Spoleta (Umbrija), papa Grgur XVI. postavio ga je 1832. za nadbiskupa Imole (Romagna), a 1839. imenovao ga je kardinalom. Grgur XVI. umro je 1846. i kardinal Mastai Ferretti izabran je za novog papu. Uzeo je ime Pio IX, a njegov izbor izazvao je veliko iznenađenje jer su pretežno konzervativni kardinali izabrali kandidata poznatog po liberalnim stajalištima. Odmah po stupanju na papinsko prijestolje Pio IX. pomilovao je više od tisuću zatvorenika i zajamčio slobodu prognanicima. Osnovao je civilnu vladu i stavio je pod nadzor parlamentarne skupštine, te zatražio od svojih ministara da reformiraju građansko pravo, kazneni sustav i javno obrazovanje. Odjek njegovih mjera bio je velik u Europi i svijetu, a posebno u Italiji, koja je glasno klicala „liberalnom papi“. Sve se naglo promijenilo kada se Pio IX. nije htio svrstati na bilo čiju stranu u ratu između kralja Karla Alberta Savojskog i Austro-Ugarske. Nakon revolucije 1848, pred kojom je pobjegao u Gaetu (provincija Latina, Lazio), zauzeo je konzervativno stajalište. Uz pomoć francuske vojske ponovno je 1850. osvojio Rim i Papinsku Državu. Velike su zasluge Pija IX. za Crkvu u Hrvata. Uz zalaganje hrvatskog bana Josipa Jelačića uzvisio je 1852. zagrebačku biskupiju na rang metropolije i nadbiskupije, a zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika imenovao je 1856. kardinalom. Kardinalom je 1877. proglasio i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Mihalovića. Proglasio je 8. prosinca 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije, a u teškim političkim previranjima otvorio je 8. prosinca 1869. I. vatikanski sabor na kojem je 1870. izglasana dogma o papinskoj nepogrešivosti kada službeno naučava vjeru i ćudoređe. Svojim mudrim savjetima pomogao je svetom Ivanu Boscu utemeljiti salezijansku družbu, tako da je zaslužio naziv „Don Boscov papa“. Giuseppe Garibaldi osvojio je 1870. s pijemontskom vojskom čitavu državu i Rim, a Papinsku Državu priključio je Italiji. Papa je odbio ponuđeni „Zakon o jamstvima“ i proglasio se „vatikanskim zatočenikom“.

Pontifikat Pija IX. činio se na prvi pogled poraznim zbog nestanka Papinske Države, ali je znatno ojačao duhovni autoritet pape. Smatrajući se zatočenikom, više nikada nije napustio Vatikan, a njegovo dobrovoljno zatočeništvo donijelo mu je opće simpatije izvan Italije i pridonijelo ugledu Svete Stolice. Sukobio se s Njemačkom zbog progona katolika (Kulturkampf). Uveo je crkvenu hijerarhiju u Englesku i Nizozemsku, osnovao 29 novih nadbiskupija i 132 biskupije, proglasio 123 kardinala. Zauzimao se za širenje misija u Africi i Aziji, a zaslužan je i za jačanje pobožnosti prema Srcu Isusovom i marijanskih pobožnosti. Najduži pontifikat u povijesti Crkve završio je na današnji dan, 7. veljače 1878. Papa Pio IX. umro je u Vatikanu, u 86. godini života. Želio je da ga pokopaju u bazilici svetog Lovre izvan zidina, ali je zbog političkih razloga najprije pokopan u bazilici svetog Petra. Kada su ga nakon tri godine prebacili u baziliku svetog Lovre, učinili su to tajno, jer je jedna fanatična antiklerikalna skupina htjela njegovo tijelo baciti u Tiber. Pio IX. bio je prvi papa koji je snimljen fotografskim aparatom. Blaženim ga je proglasio 3. rujna 2000. papa Ivan Pavao II.

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Slika: Blaženi Pio IX

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani